Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText CT - Text

  • TRECI DIO ZIVOT U KRISTU
    • DRUGI ODSJEK DESET ZAPOVIJEDI BOZJIH
      • PRVO POGLAVLJE "LJUBI GOSPODINA BOGA SVOJEGA SVIM SRCEM SVOJIM I SVOM DUSOM SVOJOM I SVOM SNAGOM SVOJOM"
        • Clanak 3. TRECA ZAPOVIJED
            • II. Dan Gospodnji
Previous - Next

Click here to hide the links to concordance

II. Dan Gospodnji

Ovo je dan sto ga ucini Gospodin: radujmo se i klicimo u njemu! (Ps 118, 24) .

DAN USKRSNUCA: NOVO STVARANJE

2174 Isus je uskrsnuo od mrtvih "prvi dan u tjednu" (Mt 28,1; Mk 16,2; Lk 24,1; Iv 20,1). Kao dan Kristova uskrsnuca, "prvi dan", doziva u pamet prvo stvaranje, a kao "osmi dan", koji slijedi po suboti, oznacuje novo stvaranje, zapoceto Kristovim uskrsnucem. Za krscane je postao prvi medju svim danima, blagdan nad blagdanima, dan Gospodnji ("he Kyriake heméra", "dies dominica"), nedjelja: Sastajemo se u dan sunca jer je to prvi dan kada je Bog, promijenivsi tamu i tvar, stvorio svijet. U isti je dan Isus Krist, nas Spasitelj, ustao od mrtvih.

NEDJELJA - ISPUNJENJE SUBOTE

2175 Nedjelja se jasno razlikuje od subote, iza koje vremenski svaki tjedan slijedi; krscanima nedjelja nadomjesta obredne propise subote. Po Kristovoj pashi ispunja duhovnu istinu hebrejske subote i navijesta covjekov vjecni pocinak u Bogu. Uistinu, Zakonsko je bogosluzje pripravljalo Otajstvo Kristovo: sto se u njem vrsilo oznacavalo je unaprijed neki vid Kristova otajstva: Oni koji su zivjeli u starom poretku stvarî krenuli su prema novoj nadi, ne obdrzavajuci vise subotu, nego dan Gospodnji, dan u kojem se, miloscu Gospodina i po njegovoj smrti, pojavio nas zivot. 2176 Svetkovanje nedjelje ostvaruje cudoredni propis koji je po naravi upisan u covjecje srce, tj. "Bogu iskazivati vanjsko, vidljivo, javno i redovito stovanje u spomen njegovoj opcoj dobrohotnosti prema ljudima". Nedjeljno bogosluzje dovrsenje je cudorednog propisa Starog saveza, od kojega preuzimlje ritam i duh slaveci svaki tjedan Stvoritelja i Otkupitelja svoga naroda.

NEDJELJNA EUHARISTIJA

2177 Nedjeljno slavlje Dana i Euharistije Gospodnje u sredistu je zivota Crkve. "Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u opcoj Crkvi obdrzava kao prvobitan zapovjedni blagdan". Isto tako treba da se obdrzavaju blagdani Rodjenja Gospodina nasega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzasasca i Presvetog tijela i krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgresnoga zaceca i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konacno Svih svetih. 2178 Taj obicaj krscanske zajednice seze do u pocetke apostolskog vremena. Poslanica Hebrejima opominje: "Ne ostavljajmo svoje skupstine, kao sto nekoji imadu obicaj, nego bodrimo jedan drugoga" (Heb 10,25). Predaja je sacuvala spomen jedne uvijek suvremene opomene: "Dodji navrijeme u crkvu, priblizi se Gospodinu i priznaj svoje grijehe, kaj se u molitvi (...) Sudjeluj u svetoj i bozanskoj liturgiji, dovrsi svoju molitvu i nemoj otici prije otpusta (...) Cesto smo ponovili: ovaj ti je dan darovan za molitvu i pocinak. Ovo je dan sto nam ga ucini Gospodin. Klicimo i radujmo se u njemu". 2179 "Zupa je odredjena zajednica vjernika trajno ustanovljena u partikularnoj Crkvi, za koju je pastirska briga, pod vlascu dijecezanskog biskupa, povjerena zupniku kao njezinu vlastitom pastiru". Ona je mjesto u kojem se svi vjernici mogu skupiti za nedjeljno slavlje Euharistije. Zupa uvodi krscanski puk u redovito oblikovani liturgijski zivot, sabire ga na to slavlje; uci ga spasonosnoj Kristovoj nauci; po dobrim i bratskim djelima u djelo provodi ljubav Gospodnju: Ti ne mozes moliti kod kuce kao u crkvi, gdje je sakupljen Bozji puk, gdje se jednodusno dize vapaj k Bogu. Ima tu nesto vise: sjedinjenje pametî, suglasje dusâ, veza ljubavi, molitve svecenikâ.

NEDJELJNA OBVEZA

2180 Crkveni propis naznacuje i tocno odredjuje zakon Gospodnji: "Nedjeljom i drugim zapovjednim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi". "Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvecer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katolickom obredu".

2181 Nedjeljna Euharistija utemeljuje i ucvrscuje cjelokupno krscansko djelovanje. Zato su vjernici duzni sudjelovati u Euharistiji u zapovjedne dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom (npr. bolest, skrb za dojencad, ili su od svoga zupnika dobili oprost). Oni koji hotimice ne izvrse tu obvezu cine teski grijeh.

2182 Sudjelovanje u zajednickom euharistijskom slavlju dana Gospo-dnjega svjedocanstvo je pripadnosti i vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Vjernici tako svjedoce svoje zajednistvo u vjeri i ljubavi. Istovremeno svjedoce Bozju svetost i svoju nadu u spasenje. Jedni druge ucvrscuju uz potporu Duha Svetoga. 2183 "Ako nema dovoljno posvecenih sluzbenika ili zbog drugog vaznog razloga bude nemoguce sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporucuje vjernicima da sudjeluju u sluzbi Rijeci, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u zupnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu, ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u skupinama obitelji".

DAN MILOSTI I POCINKA

2184 Kao sto Bog "u sedmi dan pocinu od svega djela koje ucini" (Post 2,2), tako se u zivotu covjecjem izmjenjuju rad i pocinak. Ustanova dana Gospodnjeg pridonosi da "svi imaju dovoljno odmora i slobodna vremena za obiteljski, kulturni, drustveni i vjerski zivot".

2185 U nedjelje i ostale zapovjedne blagdane neka se vjernici uzdrze od onih djela i poslova koji prijece iskazivanje stovanja Boga, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potrebit odmor duse i tijela. Obiteljske potrebe ili velika drustvena dobrobit zakonite su isprike od propisa nedjeljnog pocinka. Ipak vjernici neka bdiju da takva zakonita opravdanja ne bi stvorila navike stetne za vjeru, obiteljski zivot i zdravlje. Ljubav prema istini trazi sveto slobodno vrijeme, nuzda pak ljubavi prihvaca opravdan rad. 2186 Duznost je krscana koji raspolazu slobodnim vremenom, da se sjete brace koja imaju iste potrebe i ista prava, ali se zbog siromastva i bijede ne mogu odmoriti. Krscansko je bogoljublje odavna nedjelju posvetilo dobrim djelima i smjernim uslugama koje trebaju bolesni, nemocni, stari. Krscani ce posvetiti nedjelju takodjer darujuci obitelj i rodbinu svojim vremenom i iskazujuci im paznju koju im tesko mogu iskazivati u ostale dane tjedna. Nedjelja je vrijeme pogodno za razmi-sljanje, sutnju, ucenje i razmatranje, sto pogoduje rastu nutarnjeg i krscan-skog zivota. 2187 Svetkovanje dana Gospodnjeg i blagdana trazi ozbiljno zajednicko zalaganje. Svaki krscanin mora izbjegavati da drugima, bez nuzde, namece ono sto bi im prijecilo da obdrzavaju dan Gospodnji. Kad obicaji (sport, ugostiteljske radnje itd.) i drustvene potrebe (javne sluzbe itd.) od nekih zahtijevaju nedjeljni rad, svatko nek se smatra odgovornim da za se odvoji dovoljno slobodna vremena. Vjernici ce, umjereno i s ljubavlju, paziti da izbjegavaju izgrede i nasilja koji se katkada dogadjaju prilikom masovnih zabava. Unatoc strogim gospodarstvenim zahtjevima, javne ce vlasti bdjeti da gradjanima osiguraju vrijeme namijenjeno odmoru i bogosluzju. Slicna je duznost poslodavaca u odnosu na zaposlene. 2188 Postujuci vjersku slobodu i opce dobro sviju, krscani se moraju truditi da nedjelje i blagdani Crkve budu zakonski priznati kao neradni dani. Oni treba da svima javno pruze primjer molitve, postovanja i radosti, i da svoje predaje brane kao dragocjen prilog duhovnom zivotu ljudskog drustva. Ako zakonodavstvo doticne zemlje ili drugi razlozi obvezuju na rad nedjeljom, taj dan ipak treba da bude zivljen kao dan naseg oslobodjenja, koji nam omogucuje udjela u "svecanom skupu", u "Crkvi prvorodjenaca zapisanih na nebu" (Heb 12,22-23).




Previous - Next

Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by Èulogos SpA - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License