Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText CT - Text

  • TRECI DIO ZIVOT U KRISTU
    • DRUGI ODSJEK DESET ZAPOVIJEDI BOZJIH
      • DRUGO POGLAVLJE "LJUBI BLIZNJEGA SVOGA KAO SAMOGA SEBE!"
        • Clanak 5. PETA ZAPOVIJED
            • II. Postivanje dostojanstva osobe
Previous - Next

Click here to hide the links to concordance

II. Postivanje dostojanstva osobe

POSTIVANJE DUSE DRUGOGA: SABLAZAN

2284 Sablazan je stav ili ponasanje koje druge navodi na zlo. Tko sablaznjava, postaje bliznjemu napasnik. Nasrce na krepost i cestitost; moze brata uvuci u duhovnu smrt. Sablazan je teski grijeh ako onaj tko je izaziva djelom ili propustom hotimice navodi druge na veliko zlo.

2285 Sablazan poprima osobitu tezinu poradi autoriteta onoga tko je uzrokuje ili slabosti onoga tko joj podlijeze. Nasem je Gospodinu nadahnula ovo prokletstvo: "Tko sablazni jednoga od ovih najmanjih (...) bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da potone u dubinu morsku" (Mt 18,6). Sablazan je teska kad je uzrokuju oni koji su po naravi ili po sluzbi duzni druge uciti i odgajati. Isus to prigovara pismoznancima i farizejima: usporedjuje ih s grabezljivim vucima u ovcjoj kozi.

2286 Sablazan mogu izazvati i zakoni ili ustanove, moda i javno mnijenje. Tako su za grijeh sablazni krivi oni koji promicu zakone ili drustveni ustroj koji vode srozavanju cudoredja i kvarenju vjerskog zivota, ili uzrokuju "drustvene uvjete koji, hotimice ili nehotice, otezavaju ili prakticki onemogucuju krscansko ponasanje u skladu s (bozjim) zapovijedima". Slicno se dogadja s predstojnicima poduzeca koji izdaju takva uputstva da navode na varanje, s uciteljima koji "ozlojedjuju" svoje ucenike ili s onima koji manipulirajuci javnim mnijenjem skrecu ga s puta cudorednih vrijednosti. 2287 Tko se vlascu koju ima tako sluzi da potice na zla djela, postaje krivcem sablazni i odgovornim za zlo kojemu je, izravno ili neizravno, pogodovao. "Nije moguce da ne dodju sablazni, no jao onome po kome dolaze" (Lk 17,1).

POSTIVANJE ZDRAVLJA

2288 Zivot i tjelesno zdravlje dragocjeni su Bozji darovi. Treba ih razumno njegovati, obaziruci se na potrebe drugih i na opce dobro.

Skrb za zdravlje gradjana zahtijeva drustvenu potporu kako bi se ostvarili uvjeti zivljenja koji omogucuju rast i postizanje zrelosti: hrana i odjeca, stanovanje, zdravstvena skrb, osnovno obrazovanje, rad, drustveno osiguranje.

2289 Premda cudoredje trazi postivanje tjelesnoga zivota, ne cini od njega apsolutnu vrijednost. Ono se, dapace, protivi novopoganskom shvacanju koje promice kult tijela kome bi trebalo sve zrtvovati, uzdizuci tjelesno savrsenstvo i sportski uspjeh kao neka bozanstva. Zbog vrednosnog razlikovanja sto ga stvara izmedju jakih i slabih, takvo shvacanje moze dovesti do izopacenja odnosa medju ljudima.

2290 Krepost umjerenosti raspolaze covjeka da izbjegava svakovrsno pretjeravanje, zloporabu jela, alkohola, duhana i lijekova. Oni koji u stanju pijanstva ili zbog neumjerena uzivanja u brzini ugrozavaju tudju i vlastitu sigurnost na cestama, na moru ili u zraku, postaju tesko odgovorni.

2291 Upotreba droge uzrokuje goleme stete ljudskom zdravlju i zivotu. Osim kad je rijec o strogo propisanom lijecenju, to predstavlja teski grijeh. Tajna proizvodnja i preprodaja droge sablaznjiva su djela; to je izravna suradnja u zlu jer potice na ponasanje tesko protivno cudorednom zakonu.

POSTIVANJE OSOBE I ZNANSTVENO ISTRAZIVANJE

2292 Znanstveni, medicinski ili psiholoski pokusi s osobama ili ljudskim skupinama, mogu pridonositi ozdravljenju bolesnih i napretku javnoga zdravlja. 2293 Osnovno znanstveno istrazivanje kao i primijenjeno istrazivanje znakovit su izraz covjekova gospodstva nad stvorenjem. Znanost i tehnika dragocjena su sredstva kad se stavljaju u sluzbu covjeku promicuci mu cjelovit razvoj za dobrobit sviju; no ipak ne mogu same po sebi pokazati smisao ljudskog postojanja i napretka. Znanost i tehnika usmjerene su prema covjeku, otud im izvor i napredak; stoga im osoba i njezine moralne vrijednosti naznacuju ciljeve i upozoravaju na granice.

2294 Obmana je proglasavati moralnu neopredijeljenost (neutralnost) znanstvenog istrazivanja i njegove primjene. S druge pak strane usmjeravajuca mjerila ne mogu se izvesti ni iz puke tehnicke ucinkovitosti ni iz koristi koja moze proizlaziti za jedne na ustrb drugih, a niti, sto je jos gore, iz vladajucih ideologija. Znanost i tehnika po vlastitom unutrasnjem znacenju zahtijevaju bezuvjetno postovanje osnovnih mjerila cudoredja; moraju sluziti ljudskoj osobi, njezinim neotudjivim pravima, njezinu istinskom i cjelovitom dobru u skladu s Bozjim naumom i njegovom voljom. 2295 Istrazivanja i pokusi s ljudskim bicem ne mogu opravdati cine koji su po sebi suprotni dostojanstvu osobe i moralnom zakonu. Mozebitni pristanak onih koji se tome podvrgavaju ne opravdava takovih cina. Pokus s ljudskim bicem nije moralno opravdan ako zivot ili tjelesnu i dusevnu cjelovitost onih koji se pokusu podvrgavaju izlaze opasnostima nesrazmjernim ili takvima da bi se mogle izbjeci. Pokus s ljudskim bicem nije u skladu s dostojanstvom osobe osobito ako se vrsi bez izricita pristanka onoga nad kime se vrsi ili njegovih koji na to imaju pravo. 2296 Presadjivanje organa moralno je neprihvatljivo ako davalac ili njegovi koji na to imaju pravo nisu dali svoj izricit pristanak. Presadjivanje organa u skladu je s cudoredjem i moze biti zasluzno ako su stete te tjelesne i dusevne opasnosti kojima se davalac izlaze srazmjerne dobru za kojim se u primaocu ide. Moralno je neprihvatljivo izravno izazvati onesposobljujuce osakacenje ili smrt ljudskoga bica, makar to bilo za odgodu smrti drugih osoba.

POSTIVANJE TJELESNE CJELOVITOSTI

2297 Otmice i uzimanje talaca uvode teror te, s prijetnjama, vrse nepodnosive pritiske na zrtve. Ta su djela moralno nedopustena. Terorizam koji bez odabira prijeti, ranjava i ubija, tesko se protivi pravednosti i ljubavi. Mucenje (tortura) koje se sluzi tjelesnim i dusevnim nasiljem za iznudjenje priznanja, za kaznjavanje krivaca, za strasenje oporbe, za zadovoljavanje mrznje, protivi se postivanju osobe i ljudskog dostojanstva. Izuzevsi lijecnicke (medicinske) zahvate strogo iscjeliteljskog znacaja, tesko se moralnom zakonu protive amputacije, sakacenja ili sterilizacije koje se izravno i hotimicno vrse nad neduznim osobama. 2298 U proslosti su zakonite vlasti opcenito pribjegavale okrutnim mjerama za ocuvanje zakona i poretka, cesto bez prosvjeda crkvenih pastira, koji su i sami u vlastitim sudovima glede torture bili prihvatili propise rimskoga prava. No, uz te zaljenja vrijedne postupke Crkva je ipak uvijek naucavala duznost blagosti i milosrdja; a svecenstvu je zabranila da prolijeva krv. U novije doba postalo je ocevidnim da te okrutne mjere nisu bile nuzne za javni poredak niti u skladu sa zakonitim pravima ljudske osobe. Naprotiv, vode najgorem srozavanju. Treba se zauzimati za njihovo dokidanje. Treba moliti za zrtve i njihove krvnike.

POSTIVANJE MRTVIH

2299 Umirucima treba pokloniti paznju i njegu da im se pomogne prozivjeti posljednje trenutke s dostojanstvom i mirom. Neka ih oni koji su im bliski podupru molitvom. Ovi ce se pobrinuti da bolesni pravodobno prime sakramente koji pripremaju za susret s Bogom zivim.

2300 S tjelesima pokojnika treba postupati s postovanjem i ljubavlju u vjeri i nadi uskrsnuca. Pokopati mrtve djelo je tjelesnog milosrdja; jest iskazivanje casti djeci Bozjoj, hramovima Duha Svetoga. 2301 Autopsija leseva moze biti moralno dopustena s razloga zakonske istrage ili znanstvenog istrazivanja. Dragovoljno darivanje organa poslije smrti zakonito je i moze biti zasluzno.

Crkva dopusta spaljivanje mrtvih tjelesa (kremiranje), ako ta odluka ne dovodi u pitanje vjeru u uskrsnuce tijela.




Previous - Next

Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by Èulogos SpA - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License