Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText CT - Text

  • DRUGI DIO SLAVLJE KRSCANSKOG OTAJSTVA
    • PRVI ODSJEK SAKRAMENTALNI RED SPASENJA
      • DRUGO POGLAVLJE SAKRAMENTALNO SLAVLJE VAZMENOG OTAJSTVA
        • Clanak 1. SLAVITI BOGOSLUZJE CRKVE
            • II. Kako slaviti?
Previous - Next

Click here to show the links to concordance

II. Kako slaviti?

ZNAKOVI I SIMBOLI

1145 Sakramentalno slavlje protkano je znakovima i simbolima. Prema bozanskoj pedagogiji spasenja, njihovo znacenje ima korijen u djelu stvaranja i u ljudskoj kulturi, naznaceno je u dogadjajima Starog saveza, a potpuno objavljeno u osobi i djelu Kristovu.

1146 Znakovi iz svijeta ljudi. U ljudskom zivotu znakovi i simboli zauzimaju vazno mjesto. Kao istodobno tjelesno i duhovno bice, covjek duhovne stvarnosti izrazava i shvaca pomocu tvarnih znakova i simbola. Ukoliko je drustveno bice, covjeku su znakovi i simboli potrebni za opcenje s drugima pomocu jezika, pokreta i radnji. Isto biva u njegovu odnosu s Bogom.

1147 Bog govori covjeku preko vidljivog stvorenja. Tvarni se svijet pred-stavlja covjekovu razumu da bi u njemu otkrio trag svoga Stvoritelja.Svjetlo i noc, vjetar i oganj, voda i zemlja, drvo i plodovi govore o Bogu, naznacuju istodobno njegovu velicinu i blizinu.

1148 Kao stvorenja, te osjetne stvarnosti mogu biti mjesto po kojem se ocituje Bozje djelo posvecenja ljudi, i djelo ljudskog bogocascenja. Isto se dogadja sa znakovima i simbolima drustvenog zivota ljudi: prati i pomazati, lomiti kruh i s nekim podijeliti casu moze izrazavati posvecujucu prisutnost Bozju i covjekovu zahvalnost prema svome Stvoritelju.

1149 Velike religije covjecanstva, cesto upecatljivo svjedoce taj kozmicki i simbolicki smisao vjerskih obreda. Liturgija Crkve pretpostavlja, upotpunjuje i posvecuje elemente stvorenja i ljudske kulture dajuci im dostojanstvo znakova milosti, novog stvaranja u Isusu Kristu.

1150 Znakovi Saveza. Izabrani narod prima od Boga odredjene znakove i simbole koji obiljezuju njegov liturgijski zivot: nisu to vise samo slavlja kozmickih ciklusa i drustvenih cina, nego znakovi Saveza, simboli velicanstvenih djela Bozjih za narod. Medju tim liturgijskim znakovima Starog saveza mogu se spomenuti obrezanje, pomazanje, posvecenje kraljeva i svecenika, polaganje ruku, zrtve i nadasve Pasha. U tim znakovima Crkva prepoznaje pralikove sakramenata Novog saveza.

1151 Znakovi preuzeti od Krista. Gospodin Isus u svome se propovijedanju cesto sluzi znakovima stvorenja da bi objavio otajstva Bozjeg kraljevstva.Ozdravlja bolesne ili naglasava svoje propovijedanje sluzeci se tvarnim znakovima i simbolickim kretnjama.Daje novo znacenje dogadjajima i znakovima Staroga saveza, posebno Izlasku i Pashi,jer je on sâm smisao svih tih znakova.

1152 Sakramentalni znakovi. Nakon Pedesetnice, Duh Sveti vrsi posvecenje kroz sakramentalne znakove Crkve. Sakramenti Crkve ne dokidaju, nego prociscuju i upotpunjuju sve bogatstvo znakova i simbola svijeta i drustvenog zivota. Povrh toga ispunjaju pralikove i slike Starog saveza, oznacuju i uprisutnjuju po Kristu izvrseno spasenje, nagovjescuju i anticipiraju nebesku slavu.

RIJECI I CINI

1153 Svako sakramentalno slavlje susret je sinova Bozjih sa svojim Ocem, u Kristu i u Duhu Svetom, a taj se susret zbiva kao dijalog, pomocu cina i rijeci. Iako su simbolicki cini vec sami po sebi govor, ipak je nuzno da te cine prati i ozivljuje rijec Bozja i odgovor vjere, da bi sjeme Kraljevstva u dobroj zemlji donijelo ploda. Liturgijski cini znace ono sto Bozja rijec izrazava: Bozju inicijativu kao cist dar i ujedno odgovor vjere naroda.

1154 Liturgija Rijeci sastavni je dio sakramentalnih slavlja. Da bi hranili vjeru vjernika, znakovi Bozje rijeci moraju biti vrednovani: knjiga Rijeci (lekcionar ili evandjelistar), njezino cascenje (procesija, tamjan, svijece), mjesto navjestanja (ambon), njezino glasno i razumljivo navijestanje, homilija sluzbenikova kojom se produzuje navjestaj, odgovori zajednice (poklici, pripjevni psalmi, litanije, ispovijest vjere...).

1155 Neodjeljiva kao znakovi i pouka, liturgijske rijeci i cini su to takodjer ukoliko ostvaruju ono sto oznacuju. Duh Sveti udjeljuje ne samo shvacanje Bozje rijeci pobudjujuci nam vjeru, vec po sakramentima takodjer ostvaruje "velicanstvena djela" Bozja, koja rijec navijesta; uprisutnjuje i priopcuje djelo Ocevo ostvareno u ljubljenom Sinu.

PJEVANJE I GLAZBA

1156 "Glazbena je bastina opce Crkve blago neprocjenjive vrijednosti jer se izmedju ostalih izraza umjetnosti istice posebno time sto sveto pjevanje, zdruzeno s rijecima, tvori potrebit i sastavni dio svecane liturgije."Skladba i pjevanje nadahnutih psalama, cesto popraceno glazbalima, bili su vec u Starom savezu usko povezani s liturgijskim slavljima. Crkva nastavlja i razvija tu tradiciju: "Razgovarajte medju sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama! Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu" (Ef 5,19)."Tko pjeva, dvaput moli".

1157 Pjevanje i glazba vrse ulogu znaka to izrazitije sto su uze povezani s liturgijskim cinima, prema trima glavnim kriterijima: izrazajna ljepota molitve, jednodusno sudjelovanje zajednice u predvidjenim trenucima i svecanost samoga slavlja. Na taj nacin sudjeluju u svrsi liturgijskih rijeci i cina: proslavi Boga i posvecenju vjernika. Koliko sam plakao slusajuci tvoje himne i tvoje pjesme, snazno dirnut slatkim glasovima kojima je odjekivala tvoja crkva! Ti su glasovi ulazili u moje usi, u srce se moje tocila istina i odande rasplamsavao osjecaj poboznosti. Suze su mi tekle, a meni je uz njih bilo lijepo. 1158 Uskladjenost znakova (pjevanje, glazba, rijeci, cini) ovdje je to znacajnija i plodnija sto se vise izrazava u kulturnom bogatstvu vlastitu Bozjem narodu koji slavi.Stoga "neka se brizljivo njeguje pucko vjersko pjevanje da glasovi vjernika mogu odzvanjati", prema propisima Crkve, "u poboznim i svetim vjezbama, i u samim liturgijskim cinima".Ipak neka "rijeci odredjene za sveto pjevanje budu u skladu s katolickom naukom i neka se najradije uzimaju iz Svetog pisma i liturgijskih vrela".

SVETE SLIKE

1159 Sveta slika, liturgijska Ikona, predstavlja u prvom redu Krista. Ona ne moze predstavljati Boga nevidljivog i nedokucivoga; no, Utjelovljenje Sina Bozjega uspostavilo je novu "ekonomiju" slika: Buduci da nema tijela ni oblicja, Bog nekoc ni u kom slucaju nije mogao biti prikazan slikom. Ali sada kad se je ocitovao u tijelu i kad je zivio s ljudima, ja mogu stvoriti sliku onoga sto sam vidio od Boga (...) U otkrivenom licu, mi promatramo Bozju slavu. 1160 Krscanska ikonografija slikom istice evandjeosku poruku sto je Sveto pismo prenosi rijecju. Slika i rijec medjusobno se osvjetljuju: Ukratko, namjeravamo brizljivo cuvati netaknute sve tradicije Crkve, bilo pisane bilo usmene. Jedna od njih odnosi se na slikarsko predstavljanje slika, s tim da se slaze sa slovom evandjeoske poruke, eda bi sluzilo potvrdi istinitom a ne prividnom utjelovljenju Rijeci Bozje, sto je toliko korisno i dobro, jer stvari koje se medjusobno osvjetljuju, nesumnjivo imaju i medjusobno znacenje. 1161 Svi se znakovi liturgijskog slavlja odnose na Krista: to vrijedi takodjer za slike Svete Bogorodice i svetih, jer naznacuju Krista koji je u njima proslavljen. One pokazuju "oblak svjedokâ" (Heb 12,1) koji nastavljaju sudjelovati u spasavanju svijeta; njima smo posebno u slavlju sakramenata i mi pridruzeni. Preko svetackih slika nasoj se vjeri objavljuje covjek, stvoren "na sliku Bozju" i preobrazen "na njegovu slicnost",a tako i andjeli, koji su takodjer "uglavljeni" u Kristu: Nastavljajuci kraljevskim putem, slijedeci bozanski nadahnut nauk nasih svetih otaca i tradiciju Katolicke crkve - priznajemo, naime, da Duh Sveti prebiva u njoj - mi definiramo sa svom sigurnoscu i istinitoscu da, poput predstavljanja dragocjenog i zivotvornog kriza, tako i casne i svete slike, bilo da su naslikane u mozaiku ili u kojem drugom prikladnom materijalu, trebaju biti izlozene u svetim Bozjim crkvama, na svetom namjestaju, na svetom crkvenom ruhu, na zidovima i na drvu, u kucama i na putovima; bilo da je rijec o slici Gospodina Boga i spasitelja nasega Isusa Krista, ili slici bezgresne Gospe nase, svete Majke Bozje, svetih andjela, svih svetih i pravednih. 1162 "Ljepota i izgled slika poticaj su za moju molitvu. To je blagdan za moje oci, kao sto pogled na prirodu potice moj duh da dadem slavu Bogu." Promatranje svetackih slika, povezano s razmatranjem Bozje rijeci i pjevanjem liturgijskih himana, ulazi u sklad znakova slavlja tako da se otajstvo koje slavimo utisne u sjecanje srca i potom se ocituje u novosti zivota vjernika.




Previous - Next

Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by Èulogos SpA - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License