Favola
1 Ring | antoniobalsemin.it) Il prof. F. Mazza ha fraternamente collaborato
2 065(5) | rust.), fogàra (com.) s. f., scaldìn s. m. = it., caldana,
3 065(8) | fràsa, s. f., v. rust. = it., grandine
4 283(1) | s. f., v. rust., = it., paiuolo (
5 283(4) | méstola, s. f. = it., mestolo per fare
6 283(7) | sbrodegaùra, s. f., sbròdego, s. m. = it. resto
7 283(8) | vansaùra, s. f. = it., avanzi. (Belloni,
8 283(9) | spolentaùra, spolentaùre, s. f. = it. i rimasugli del paiolo
9 283(10)| baldonèla, s. f., v. rust. = = it., salsiccia
10 283(12)| cincionéla, s. f., m. d. d., v. rust. = vocabo
11 283(13)| sparagàgna, s. f. = it. costicine di maiale,
12 039(1) | costipassión, s. f., cassaménto, incassaménto,
13 039(3) | cópa, s. f. = it., coppa, nuca, la parte
14 034(2) | gavéta, s. f. = it., spago sottile ma
15 034(4) | pàca, bòta, sìcola ecc., s. f. = it., botta, colpo, percossa. (
16 034(5) | anemèle, s. f. (senpre al plur.) m. d.
17 034(6) | confòndar co ‘balsina’ s. f., che el gera on cadin de
18 019(6) | nìcia, s. f. = it., nicchia, piccolo
19 019(7) | sèrega, cèrega, s. f. = it., chierica, tonsura. (
20 019(8) | fìssa, s. f. = it., piega, increspatura.
21 037(3) | masièra s. f. = it. muro a secco di sostegno. (
22 037(4) | cavedàgna, caviàgna s. f. = it. capitagna, strada
23 037(9) | gramégna com. s. f.; giaón (v. rust.) s. m. =
24 037(10)| cunéta s. f. = it. fossatello, rigagnolo,
25 037(13)| com., sunà v. rust., s. f. / s. m. = it. raccolto. (
26 037(16)| sésta s. f., sésto s. m. = it. cesta,
27 037(18)| da brùsca (o da siesa) s. f. = it. forbice (la). Trattasi
28 037(19)| roncoléta, cortelìna, s. f. = it. piccola roncola. (
29 030(2) | sorgàto, s. m., simèla s. f. = it., cima della pianta
30 030(4) | rosà, sguàssa, s. f., sgùasso, aguàsso s. m. =
31 030(5) | cavedàgna, caviàna, s. f. = it., largo sentiero campestre
32 030(6) | màcia, v. rust., s. f. = it., piccolo ed irregolare
33 030(6) | appezzamento di terreno. (màcia s. f. = it., macchia).~
34 217(5) | bàba, ciàcola, ciàciara, s. f. = it., loquacità, parlantina.
35 217(7) | pansa, com., trìpa, bàga, s. f. = it., (grande) ventre / (
36 217(8) | bràsa, brónsa, brónza, s. f. = it., brace, bragia. (Candiago-Romanato,
37 217(10)| com., quèrta, cuèrta, s. f. = it., coperta. (Durante-Basso,
38 071(1) | bagìgi s. m., galetìne s. f., v. rust. = it. arachidi,
39 071(2) | caròbole, caròbe s. f. = it., carrube. (Candiago-Romanato,
40 071(3) | stracaganàsse s. f. = it., castagne secche. (
41 071(4) | porsiòn, (misure varie) s. f. – s. m. = it. pezzo, taglio,
42 071(8) | súcaro gorìssia ecc. s. f. – s. m. = it., liquerizia. (
43 071(11)| raganèla, ranèla s. f. = it. raganella. (Candiago-Romanato,
44 071(12)| púa, bànbola s. f. = it., bambola. (Candiago-Romanato,
45 071(13)| spineta s. f. = it., armonica a bocca. (
46 071(14)| ramà, inferià s. f. = it. rete metallica. (Candiago-Romanato,
47 071(16)| fòssa s. f. = it., buca per la sepoltura (
48 077(1) | spàna, s. f. = it. spanna. Se riferita
49 077(3) | bisàca, bissàca s. f. = it., bisaccia. (Candiago-Romanato,
50 077(7) | rèchie, s. f. plur., v. rus. = it., esequie.
51 077(9) | sìta, saéta, s. f. = it., saetta, fulmine. (
52 077(10)| trònco, s. m. - bòra, s. f. = it., ceppo, tronco. (Candiago-Romanato,
53 080(5) | credénsa, cardénsa s. f. = it., fede, fiducia, dar
54 084(2) | tribatòjo v. rust., s. f./s. m. = it. trebbiatrice.
55 084(4) | séngia, zéngia s. f. = it., cinghia di cuoio
56 084(5) | tròcia, m. d. d., s. f., v. rust., pànsa com. =
57 084(6) | graspìa s. f. = it., vinello ottenuto
58 084(7) | guantiéra, vantéra v. rust., s. f. (anche cabarè) = it., vassoio. (
59 084(8) | bùla s. f. = it. pula, loppa, lolla.
60 084(9) | pàla de légno s. f. = it. pala. (Candiago-Romanato,
61 015(1) | stròpa s. f. = it., ramo di giunco o
62 015(2) | scùria s. f. = it., frusta di cuoio. (
63 015(2) | pag. 637). Scuriéta s. f., dim. = it. Piccola frusta. ~
64 015(4) | rust. , grépia com., s. f. = it., greppia, mangiatoia.
65 015(6) | bardàgole, barbàgole s. f. = it., pappagorgia, giogaia;
66 015(7) | m.; barbòssa, sbèssola s. f. = it., mento. (Candiago-Romanato,
67 015(9) | ànta, in ànte, s. m / s. f. = it., lunga striscia di
68 015(10)| aguàsso, rosà s. m. / s. f. = it., rugiada, guazzo. (
69 285(8) | ciùca, sìmia, piónba s. f. = it., sbornia. (Candiago-Romanato,
70 088(3) | falalèla, cantilèna, s. f. = it., cantilena; anche,
71 088(4) | bàja s. f. = it., burla, scherzo offensivo.
72 088(5) | pitòna s. f., v. rust. = L’atto (di un
73 112(2) | bobàna, babàna, bubàna s. f. = it., abbondanza. (Candiago-Romanato,
74 112(5) | colonbéta’ s. f. = it., ‘piccola colomba’ (
75 112(10)| sfésa, sfrésa v. rust., s. f. = it., fessura, spiraglio. (
76 112(12)| significati: 1) còta s. f. = it., a pagamento, dietro
77 112(13)| v. rust., com. féde s. f. = it., anello matrimoniale. (
78 112(14)| meséta v. f. = it., piccola mesa. Mesa
79 112(14)| piccola mesa. Mesa s. f. = it., madia. (Mesa par
80 112(15)| gràmola s. f. = it., gramola. (Candiago-Romanato,
81 147(2) | caìcia, caécia s. f. (plur. caécie) = it., caviglia. (
82 147(4) | significati diversi: 1) macia s. f. = it., appezzamento di terreno.
83 147(4) | di terreno. 2) macia s. f. = it., macchia. Es.: Me
84 287(8) | caùcia (plur. caécie) s. f. = it., caviglia (se riferito
85 287(10)| bruschéta, bruschìn s. m. / s. f. = it., spazzola. (Candiago-Romanato,
86 287(11)| stréja s. f. = it. striglia. (Candiago-Romanato,
87 287(13)| catarìgole, gatússole s. f. (termine usato sempre al
88 287(17)| ròza, ròsa, s. f. = it., roggia, piccolo corso
89 287(19)| séngia, zéngia s. f. = it., cinghia, guinzaglio. (
90 127(2) | com.; téda v. rust., s. f. = it., fienile. Se pol intèndare
91 127(3) | barchéssa s. f. = it., tettoia, portico
92 127(5) | reciàre v. rust., s. f. = it., piccola striscia
93 127(8) | sgiàvara, v. rust., s. f. = it., zoccolo di legno
94 127(9) | buratìna, brentèla, s. f. = it., madia, cassone. (
95 127(10)| sèssola s. f. = it. paletta (di legno)
96 127(11)| bravàda s. f. = it. rimprovero, minaccia. (
97 021(2) | sarè s. m., barachìna s. f. = it., biroccio, calesse
98 021(3) | barèla s. f. = it., carrettone di campagna
99 021(7) | gràmola s. f. =, gramola (attrezzo per
100 021(9) | lòra s. f. = it., pevera o imbottavino (
101 021(10)| mèsa s. f. = it., cassa. Trattasi di
102 021(13)| sésola s. f. = it., falcetto da mietitura. (
103 021(14)| piàntola s. f. = it., Trattasi di un arnese
104 021(15)| prìa s. f., v. rust.; com. pièra, mòla. =
105 021(16)| grìpia, grépia s. f. = it., greppia, mangiatoia.
106 167(3) | bonbàso, s. m, bonbàsa s. f.. = it., cotone; vuol dire
107 167(4) | rùsse, s. f. = it., rovi, sterpi spinosi. (
108 Appe | vèrza (v.) / vérza (s. f.). (Es.: El vèrza la porta. =
109 Appe | savere’) che mi a go sé (s. f.) e se (part. sem.) te pol
110 Appe | cronpà on chilo de cola (s. f.). = Antonio ha comperato
111 Appe | Tonio el ga magnà le ale (s. f.) del polastro. = Antonio
112 Appe | 224).~Una = na. (art. ind. f. o agg. num. card.) - (Dame
|