Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library
Alphabetical    [«  »]
jaz 1
jd 2
jdt 1
je 4961
jecanja 1
jedan 101
jedanaestorici 1
Frequency    [«  »]
-----
7770 i
5337 u
4961 je
2801 se
2759 da
1701 na

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText - Concordances

je

1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-3000 | 3001-3500 | 3501-4000 | 4001-4500 | 4501-4961

                                                               bold = Main text
     Part,Section,Chapter,Number                               grey = Comment text
3001 II, II,III,1397| Kraljevstva nebeskoga rast je krsne milosti, mo an znak 3002 II, II,III,1397| koji takoäer podsje a kako je cenidba stvarnost ovoga 3003 II, II,III,1398| samo u usporedbi s neÀim to je rucno, ne moce biti uistinu 3004 II, II,III,1398| uistinu lijepo; ono pak to je bolje od neÀega to se dobrim 3005 II, II,III,1398| to se dobrim smatra, zai je ljep e u potpunom smislu. 3006 II, II,III,1399| ljubljenom zaruÀnicom, za koju je samoga sebe predao.127 Prikladno 3007 II, II,III,1399| sebe predao.127 Prikladno je, dakle, da mladenci zapeÀate 3008 II, II,III,1401| ili biskup koji, nakon to je primio uzajamni pristanak 3009 II, II,III,1402| ljubavi Krista i Crkve.130 On je peÀat njihova saveza, uvijek 3010 II, II,III,1405| 1627 Privola je ùÀin volje kojim se suprucnici 3011 II, II,III,1406| Nedostaje li ta sloboda, cenidba je nevaljana. ~ 3012 II, II,III,1407| Àine ni tavnom ili kao da je n bilo),137 nakon to nadlecni 3013 II, II,III,1408| svjedok ) vidljivo istiÀe da je cenidba crkvena stvarnost. ~ 3014 II, II,III,1409| 1631 To je razlog zbog kojega Crkva 3015 II, II,III,1409| oblik vjenÀanja.139 Vi e je razloga tome u prilog: ~ 3016 II, II,III,1409| Sakramentalno spanje cenidbe je liturgijski Àin. Prikladno 3017 II, II,III,1409| liturgijski Àin. Prikladno je, dakle, slaviti je u javnom 3018 II, II,III,1409| Prikladno je, dakle, slaviti je u javnom crkvenom bogoslucju. ~ 3019 II, II,III,1409| i ducnosti. ~ó Budu i da je cenidba u Crkvi odreäeni 3020 II, II,III,1409| odreäeni stalec, potrebno je imati o njoj sigurnost ( 3021 II, II,III,1410| priprava za brak od osnovne je vacnosti. Povla teni su 3022 II, II,III,1410| kao ùBocje obitelji” nucna je za preno enje ljudskih i 3023 II, II,III,1411| 1633 U MNOGIM JE ZEMLJAMA Dosta Àesto sklapanje 3024 II, II,III,1412| ukoliko im uspije povezati sto je svako od njih primilo u 3025 II, II,III,1414| mjesovite zenidbe. Zadaca joj je pomagati doticnim parovima 3026 II, II,III,1414| poticati razvoj onoga sto im je u vjeri zajednicko i postovanje 3027 II, II,III,1415| muz nevjernik posvecen je zenom i zena nevjernica 3028 II, II,III,1415| zena nevjernica posvecena je bratom" (1 Kor 7,14). Velika 3029 II, II,III,1415| bratom" (1 Kor 7,14). Velika je radost za krscanskog supruznika 3030 II, II,III,1416| zenidbenim drugma veza koja je po svojoj naravi trajna 3031 II, II,III,1417| drustvom, ustanova koja je po Bozjoj odredbi trajna". 3032 II, II,III,1417| SupriCKI SAVEZ UKLJucen je u savez Boga s ljudima: " 3033 II, II,III,1417| bracna ljubav uzdignuta je u bozansku ljubav".1 ~ 3034 II, II,III,1418| Zenidbeni vez uspostavljen je, dakle, od samoga Boga, 3035 II, II,III,1418| zvrsenja zenidbe, neopoziva je stvarnost iz koje proizlazi 3036 II, II,III,1419| sakramentu zenidbe namijenjena je usavrsavanju suZNICKE LJUBAVI, 3037 II, II,III,1420| 1642 Krist je izvor te milosti. "Kao sto 3038 II, II,III,1420| izvor te milosti. "Kao sto je nekoc sam Bog savezom ljubavi 3039 II, II,III,1420| samo jednom tijelu i gdje je tijelo jedno, jedan je i 3040 II, II,III,1420| gdje je tijelo jedno, jedan je i duh.155 ~ 3041 II, II,III,1421| otvara plodnosti. Rijec je ukratko o redovitim znacajkama 3042 II, II,III,1421| cisti i ucvrscuje, nego je takodjer toliko uzvisuje 3043 II, II,III,1424| nepovredivu vjernost. To je posljedica dara samih sebe 3044 II, II,III,1425| 1647 Najdublji je tome razlog Bozja vjernost 3045 II, II,III,1425| vjernost predstavljajda je svjedoce. Od sakramenta, 3046 II, II,III,1426| jedno ljudsko bice. Stoga je jos potrebnije navijestati 3047 II, II,III,1426| najbolje bi rjesenje bilo - ako je moguce - pomiriti se. Krscanska 3048 II, II,III,1426| pomiriti se. Krscanska je zajednica pozvana pomagati 3049 II, II,III,1427| priznati valjanom novu vezu ako je prvi brak bio valjan. Ako 3050 II, II,III,1429| roditelja. Sam Bog koji je rekao: "Nije dobro da covjek 3051 II, II,III,1429| sam" (Post 2,18) i koji je jeka od pocetka stvorio 3052 II, II,III,1429| stvarateljskom djelu, blagoslovio je muza i zenu rekavsi: "Plodite 3053 II, II,III,1430| 167 U tom smislu osnovna je zadaca braka i obitelji 3054 II, II,III,1433| nase doba, u svijetu koji je cesto tudj ili cak prema 3055 II, II,III,1433| neprijateljski, od osnovne je vaznosti da vjernicke obitelji 3056 II, II,III,1433| i izarujuce vjere. Stoga je Drugi vatikanski sabor, 3057 II, II,III,1434| ljubavi".173 Obiteljski je dom tako prva skola krscanskog 3058 II, II,III,1435| i velike obitelji koja je Crkva. "Nitko na ovom svijetu 3059 II, II,III,1435| nije lisen obitelji: Crkva je svima dom i obitelj, osobito 3060 II, II,III,1436| ljubite svoje zene kao sto je Krist ljubio Crkvu (...) 3061 II, II,III,1436| ljubio Crkvu (...) Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na 3062 II, II,III,1437| Bog Stvoritelj zasnovao je zenidbu i vlastitim je zakonima 3063 II, II,III,1437| zasnovao je zenidbu i vlastitim je zakonima opskrbio. Po svojoj 3064 II, II,III,1437| Po svojoj naravi zenidba je odredjena za dobro zenidbenih 3065 II, II,III,1437| Krist Gospodin uzdignuo je zenidbu na dostojanstvo 3066 II, II,III,1438| 1661mSakrament zenidbe znak je sjedinjenja Krista i Crkve. 3067 II, II,III,1440| zivota u Crkvi, prikladno je da sklapanje zenidbe bude 3068 II, II,III,1441| 1664mPo naravi zenidba je bitno jedinstvena, nerazrjesiva 3069 II, II,III,1441| plodnosti. Mnogozenstvo je nespojivo s jedinstvom zenidbe; 3070 II, II,III,1441| razvod rastavlja ono sto je Bog sjedinio; odbacivanje 3071 II, II,III,1442| naumu i zakonu, kako ih je Krist ucio. Oni nisu od 3072 II, II,III,1443| 1666mKrscanski je dom mjesto gdje djeca primaju 3073 II, II,IV,1444 | Sveta Majka Crkva ustanovila je blagoslovine (sakramentale). 3074 II, II,IV,1445 | 1668 Ustanovila ih je Crkva radi posvecivanja 3075 II, II,IV,1445 | odredjenim znakom, kao sto je polaganje ruke, znamenovanje 3076 II, II,IV,1446 | 1669 Blagoslovinama je korijen u krsnom svecenistvu: 3077 II, II,IV,1446 | krsnom svecenistvu: svaki je krstenik pozvan da bude " 3078 II, II,IV,1446 | sakramentalnog zivota, to je vise njegovo predsjedanje 3079 II, II,IV,1448 | predmeta, mjesta). Svaki je blagoslov hvala Bogu i molitva 3080 II, II,IV,1449 | trajno znacenje: njihov je ucinak posvecenje osoba 3081 II, II,IV,1450 | otklinjanju (egzorcizmu). Isus ga je vrsio (usp. Mk 1,25); od 3082 II, II,IV,1450 | strogo postujuci odredbe koje je donijela Crkva. Egzorcizam 3083 II, II,IV,1450 | to duhovnom vlascu koju je Isus povjerio svojoj Crkvi. 3084 II, II,IV,1450 | Crkvi. Nesto posve drugo je slucaj bolesti, osobito 3085 II, II,IV,1450 | medicinsku znanost. Vazno je, dakle, prije nego se slavi 3086 II, II,IV,1451 | u svakom vremenu nalazio je izrazaja u razlicitim oblicima 3087 II, II,IV,1451 | sakramentalni zivot Crkve, kao sto je cascenje svetih moci, pohodi 3088 II, II,IV,1452 | 1676 Potreban je pastirski razbor u podrzavanju 3089 II, II,IV,1452 | religioznog osjecaja koji je u pozadini tih poboznosti 3090 II, II,IV,1452 | uredbama. Pucka religioznost je, u biti, skup vrednota koje, 3091 II, II,IV,1452 | usred zivotnih neprilika. Ta je mudrost, za narod, takodjer 3092 II, II,IV,1452 | daje spontano spoznati kad je evandjelje u Crkvi na prvome 3093 II, II,IV,1452 | prvome mjestu, a kad mu je sadrzaj ispraznjen i zagusen 3094 II, II,IV,1453 | ustanovljeni od Crkve; svrha im je pripravljati ljude na primanje 3095 II, II,IV,1456 | sakramentima inicijacije, svrha je posljednji Vazam Bozjega 3096 II, II,IV,1456 | Tada se ispunja ono sto je ispovijedao vjerom i nadom: " 3097 II, II,IV,1457 | smrti i uskrsnuca, u kojem je nasa jedina nada. Krscanin 3098 II, II,IV,1458 | dovrsenje novog radjanja koje je zapocelo krstenjem, konacno " 3099 II, II,IV,1458 | slici Sina (Bozjega) sto mu je dano pomazanjem Duha Svetoga, 3100 II, II,IV,1458 | gozbi Kraljevstva kojem je euharistija bila predokus, 3101 II, II,IV,1459 | 1683 Crkva koja je, kao mati, sakramentalno 3102 II, II,IV,1460 | ni blagoslovinu, jer on je "presao" s onu stranu sakramentalne 3103 II, II,IV,1460 | sakramentalne ekonomije. Pogreb je ipak liturgijsko slavlje 3104 II, II,IV,1462 | Samo odvijanje zajednicko je svim liturgijskim tradicijama 3105 II, II,IV,1463 | cetrdeseti dan) dogadjaj je koji mora prevladati obzorje " 3106 II, II,IV,1465 | vrsi u Crkvi, euharistija je srce vazmene zbiljnosti 3107 II, II,IV,1465 | zajednistvu s onim koji "je usnuo u Gospodinu", sjedinjujuci 3108 II, II,IV,1465 | Tijelom Kristovim kojega je on ziv clan, i moleci za 3109 II, II,IV,1466 | Crkva "preporucuje Bogu". To je posljednji pozdrav kojim 3110 III, 0,IV,1468 | 1692 Vjerovanje je ispovjedilo velicinu Bozjih 3111 III, 0,IV,1469 | 1693 Krist Isus uvijek je cinio sto se svidjalo Ocu. 3112 III, 0,IV,1469 | se svidjalo Ocu. Uvijek je zivio u savrsenom zajednistvu 3113 III, 0,IV,1469 | postanu "savrseni kao sto je savrsen Otac (...) nebeski" ( 3114 III, 0,IV,1472 | prispodoba o dva puta uvijek je prisutna u crkvenoj katehezi: 3115 III, 0,IV,1473 | 1697 U katehezi je vrlo vazno sa svom jasnocom 3116 III, 0,IV,1473 | kateheza o blazenstvima; jer je Kristov put sazet u blazenstvima, 3117 III, 0,IV,1473 | u blazenstvima, i jedini je put prema vjecnoj sreci 3118 III, 0,IV,1473 | istinu o samom sebi, sto je uvjet ispravnog djelovanja, 3119 III, 0,IV,1474 | uvijek sam Isus Krist, koji je "Put, Istina i Zivot" (Iv 3120 III, 0,IV,1474 | ljubeci ga ljubavlju kojom je on njih ljubio, mogu ciniti 3121 III, 0,IV,1474 | da razmatras o tome kako je Gospodin nas Isus Krist 3122 III, 0,IV,1474 | jedan od njegovih udova. On je tebi sto i glava udovima. 3123 III, 0,IV,1474 | udovima. Sve njegovo tvoje je; duh, srce, tijelo, dusa 3124 III, 0,IV,1474 | slavu svojega Oca. ~"Ta meni je zivjeti Krist" (Fil 1,21). 3125 III, 0,IV,1474 | ni oblicja ~bilo cega sto je gore na nebu, ~ili dolje 3126 III, 0,IV,1474 | sav svoj posao. ~A sedmoga je dana ~subota, ~pocinak posvecen 3127 III, 0,IV,1474 | tvojih vrata. ~Ta i Gospodin je sest dana ~stvarao nebo, 3128 III, 0,IV,1474 | zemlju i more ~i sve sto je u njima, ~a sedmoga je dana 3129 III, 0,IV,1474 | sto je u njima, ~a sedmoga je dana pocinuo. ~Stoga je 3130 III, 0,IV,1474 | je dana pocinuo. ~Stoga je Gospodin blagoslovio ~i 3131 III, 0,IV,1474 | magarca, ~niti ista ~sto je bliznjega tvoga! ~Ponovljeni 3132 III, 0,IV,1474 | svoga! ~Ne pozeli ista ~sto je bliznjega tvoga. ~Vjeronaucna 3133 III, I,0,1485 | drugo poglavlje). On nam je darovan kao spasenje (trece 3134 III, I,I,1486 | osobe ima korijen u tome sto je stvorena na sliku i priliku 3135 III, I,I,1486 | blazenstvo (clanak 2). Ljudskom je bicu svojstveno da slobodno 3136 III, I,I,1486 | usmjeruje prema dobru sto ga je Bog obecao i sto ga moralna 3137 III, I,I,1486 | milosrdju Oca nasega koji je na nebesima (clanak 8). 3138 III, I,I,1487 | nevidljivoga" (Kol 1,15), covjek je stvoren na Stvoriteljevu " 3139 III, I,I,1487 | prvoga covjeka, obnovljena je u izvornoj ljepoti i oplemenjena 3140 III, I,I,1488 | Bozanska slika prisutna je u svakom covjeku. Ona se 3141 III, I,I,1489 | besmrtnom dusom", ljudska je osoba na zemlji "jedino 3142 III, I,I,1489 | jedino stvorenje sto ga je Bog htio radi njega samoga", 3143 III, I,I,1489 | samoga", Od svoga zaceca ona je upucena prema vjecnom blazenstvu. ~ 3144 III, I,I,1490 | 1704 Ljudska osoba dionik je svjetla i sile bozanskog 3145 III, I,I,1490 | bozanskog Duha. Razumom je sposobna shvatiti red stvari 3146 III, I,I,1490 | shvatiti red stvari sto ga je uspostavio Stvoritelj. Voljom 3147 III, I,I,1490 | uspostavio Stvoritelj. Voljom je sama po sebi sposobna usmjeriti 3148 III, I,I,1491 | razumu i volji, covjek je obdaren slobodom, "izuzetnim 3149 III, I,I,1492 | a izbjegava zlo". Svatko je duzan slijediti taj zakon 3150 III, I,I,1493 | pod utjecajem Zloga, vec je na pocetku povijesti zloupotrebio 3151 III, I,I,1493 | svoju slobodu": podlegao je napasti i pocinio zlo. Sacuvao 3152 III, I,I,1493 | napasti i pocinio zlo. Sacuvao je zelju za dobrom, ali mu 3153 III, I,I,1493 | istocnoga grijeha. Tako je covjek postao sklon zlu 3154 III, I,I,1493 | podvrgnut zabludi: Covjek je u samom sebi podijeljen. 3155 III, I,I,1493 | pojedinaca i skupina, oznacen je dramaticnom borbom izmedju 3156 III, I,I,1493 | 1708 Svojom mukom Krist nas je oslobodio od Sotone i od 3157 III, I,I,1493 | Sotone i od grijeha. On nam je zasluzio novi zivot u Duhu 3158 III, I,I,1493 | milost obnavlja ono sto je grijeh u nama iskvario. ~ 3159 III, I,I,1496 | razumom i voljom, ljudska je osoba od svog zaceca usmjerena 3160 III, I,I,1497 | 1712 Prava sloboda je u covjeku "izuzetan znak 3161 III, I,I,1498 | 1713 Covjek je duzan slijediti moralni 3162 III, I,I,1499 | 1714 Buduci da je istocnim grijehom ranjen 3163 III, I,I,1499 | u svojoj naravi, covjek je u sluzenju svojom slobodom 3164 III, I,I,1501 | siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko. ~Blago 3165 III, I,I,1501 | zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko. ~Blago 3166 III, I,I,1501 | Radujte se i klicite: velika je placa vasa na nebesima. ( 3167 III, I,I,1502 | ceznji za srecom. Ta ceznja je izvorno bozanska: Bog ju 3168 III, I,I,1502 | izvorno bozanska: Bog ju je covjeku usadio u srce da 3169 III, I,I,1502 | da ga privuce k sebi, jer je samo on moze ispuniti. Zacijelo, 3170 III, I,I,1502 | na svoje blazenstvo. Taj je poziv upravljen svakome 3171 III, I,I,1503 | biti kraja? 1721 Bog nas je stvorio zato da ga spoznamo, 3172 III, I,I,1504 | cisto ljudske sile. Ono je plod nezasluzenog Bozjeg 3173 III, I,I,1504 | i ostati ziv", jer Otac je neshvatljiv; ali zbog svoje 3174 III, I,I,1504 | da ga vide (...) jer "sto je nemoguce ljudima, moguce 3175 III, I,I,1504 | nemoguce ljudima, moguce je Bogu". 1723 Obecano blazenstvo 3176 III, I,I,1504 | svake ljubavi: Bogatstvo je veliko bozanstvo danasnjice; 3177 III, I,I,1504 | bogatstvom moze sve. Bogatstvo je dakle jedan od idola nasega 3178 III, I,I,1504 | nasega vremena, a drugi idol je glasovitost. (...) Cinjenica 3179 III, I,I,1504 | slavom u tisku), dovela je do toga da se glasovitost 3180 III, I,I,1505 | ceznji za srecom sto ju je Bog covjeku usadio u srce. ~ 3181 III, I,I,1507 | vjecnog zivota nezasluzeni je Bozji dar: ono je nadnaravno, 3182 III, I,I,1507 | nezasluzeni je Bozji dar: ono je nadnaravno, kao i milost 3183 III, I,I,1510 | 1730 Bog je stvorio covjeka razumnim, 3184 III, I,I,1510 | nad svojim djelima. "Bog je htio covjeka prepustiti 3185 III, I,I,1510 | blazenog savrsenstva". Covjek je obdaren razumom i u tome 3186 III, I,I,1510 | obdaren razumom i u tome je slican Bogu, stvoren slobodan 3187 III, I,I,1511 | 1731 Sloboda je u razumu i volji ukorijenjena 3188 III, I,I,1511 | raspolaze samim sobom. Sloboda je u covjeku moc rasta i sazrijevanja 3189 III, I,I,1511 | postize savrsenstvo kad je usmjerena prema Bogu, nasem 3190 III, I,I,1512 | posljednjem dobru, a to je Bog, sloboda ukljucuje mogucnost 3191 III, I,I,1512 | malaksanja i grijesenja. Ona je glavna oznaka ljudskih cina 3192 III, I,I,1513 | covjek vise cini dobro, to je slobodniji. Prava je sloboda 3193 III, I,I,1513 | to je slobodniji. Prava je sloboda u sluzenju dobru 3194 III, I,I,1513 | neposlusnosti i zla zloupotreba je slobode i vodi u ropstvo 3195 III, I,I,1516 | biti neizravno voljan, kad je posljedica zanemarivanja 3196 III, I,I,1516 | zanemarivanja onoga sto je trebalo znati ili ciniti, 3197 III, I,I,1517 | podnositi, a da ih onaj koji ih je prouzrocio ne zeli; npr. 3198 III, I,I,1517 | biti predvidljiv i da ga je onaj koji ga je uzrokovao 3199 III, I,I,1517 | i da ga je onaj koji ga je uzrokovao mogao izbjeci, 3200 III, I,I,1517 | slobodu djelovanja zahtjev je neodvojiv od dostojanstva 3201 III, I,I,1518 | Covjekova sloboda ogranicena je i pogresiva. Covjek je doista 3202 III, I,I,1518 | ogranicena je i pogresiva. Covjek je doista sagrijesio. Slobodno 3203 III, I,I,1518 | doista sagrijesio. Slobodno je sagrijesio. Odbacivsi naum 3204 III, I,I,1518 | Bozje ljubavi, prevario je sama sebe i postao rob grijeha. 3205 III, I,I,1518 | To prvo otudjenje rodilo je mnoga druga. Povijest covjecanstva 3206 III, I,I,1519 | ciniti sto mu drago. Krivo je umisljati da je "covjek, 3207 III, I,I,1519 | drago. Krivo je umisljati da je "covjek, kao subjekt slobode, 3208 III, I,I,1519 | dostatno samom sebi i da mu je svrha zadovoljiti vlastiti 3209 III, I,I,1520 | Svojim slavnim Krizem Krist je postigao spasenje svih ljudi. 3210 III, I,I,1520 | spasenje svih ljudi. Otkupio ih je od grijeha koji ih je drzao 3211 III, I,I,1520 | ih je od grijeha koji ih je drzao u ropstvu. "Za slobodu 3212 III, I,I,1520 | zajednistvo s "istinom" koja nas je "oslobodila" (Iv 8,32). 3213 III, I,I,1520 | oslobodila" (Iv 8,32). Dan nam je Duh Sveti te, kao sto uci 3214 III, I,I,1520 | kao sto uci Apostol, "gdje je Duh Gospodnji, ondje je 3215 III, I,I,1520 | je Duh Gospodnji, ondje je sloboda" (2 Kor 3,17). Vec 3216 III, I,I,1521 | suprotnosti s nasom slobodom, kad je ova u skladu s osjecajem 3217 III, I,I,1521 | za istinu i dobro sto ga je Bog stavio u ljudsko srce. 3218 III, I,I,1522 | 1743 Bog je covjeka "prepustio slobodnoj 3219 III, I,I,1523 | 1744 Sloboda je moc da djelujemo ili ne 3220 III, I,I,1523 | savrsenost svoga cina kad je usmjerena prema Bogu, vrhovnom 3221 III, I,I,1524 | 1745 Sloboda je znacajka uistinu ljudskih 3222 III, I,I,1524 | dobrovoljno izvrsava. Covjeku je vlastito djelovati slobodno. ~ 3223 III, I,I,1528 | djeluje slobodno, covjek je, da tako kazemo, otac vlastitih 3224 III, I,I,1530 | volja slobodno usmjeruje. To je materija ljudskog cina. 3225 III, I,I,1530 | razum spoznaje i sudi da je u skladu ili ne s istinskim 3226 III, I,I,1531 | Nasuprot objektu, nakana je sa strane subjekta koji 3227 III, I,I,1531 | koji djeluje. Buduci da je ona na voljnom izvoru cina 3228 III, I,I,1531 | odredjuje ga svrhom, nakana je bitna sastojnica za moralnu 3229 III, I,I,1531 | kvalifikaciju cina. Svrha je prvo cemu je upravljena 3230 III, I,I,1531 | cina. Svrha je prvo cemu je upravljena nakana, i oznacuje 3231 III, I,I,1531 | kojemu radnja tezi. Nakana je pokret volje prema svrsi; 3232 III, I,I,1531 | pokret volje prema svrsi; ona je okrenuta prema cilju djelovanja. 3233 III, I,I,1531 | cilju djelovanja. Usmjerena je prema dobru koje se od poduzete 3234 III, I,I,1531 | Na primjer, nekoj usluzi je cilj pomoci drugome, ali 3235 III, I,I,1532 | ispravnim neko djelo koje je u sebi neuredno (kao sto 3236 III, I,I,1533 | ispravnim neki cin koji je u sebi zao. ~ 3237 III, I,I,1534 | svrha kvari cin, i kad mu je objekt, u sebi, dobar (kad 3238 III, I,I,1534 | konkretnih ponasanja - kao sto je bludnost - koju je uvijek 3239 III, I,I,1534 | kao sto je bludnost - koju je uvijek gresno izabrati; 3240 III, I,I,1534 | gresno izabrati; njihov izbor je uvijek nered volje, tj. 3241 III, I,I,1535 | 1756 Krivo je dakle prosudjivati cudorednost 3242 III, I,I,1539 | konkretnih postupaka koje je uvijek pogresno izabrati, 3243 III, I,I,1539 | uvijek pogresno izabrati, jer je njihov izbor nered volje, 3244 III, I,I,1540 | cuvstva sto ih dozivljava mogu je za to raspoloziti i u tome 3245 III, I,I,1542 | zivota. Nas Gospodin veli da je ljudsko srce kao izvor iz 3246 III, I,I,1543 | ima mnogo. Osnovna strast je ljubav koju izaziva privlacnost 3247 III, I,I,1543 | dobra. Strah od zla uzrok je mrznji, odvratnosti i bojazni 3248 III, I,I,1544 | Svakom drugom cuvstvu izvor je u tom iskonskom pokretu 3249 III, I,I,1544 | Strasti su zle ako im je ljubav zla, a dobre ako 3250 III, I,I,1544 | ljubav zla, a dobre ako im je ljubav dobra". ~ 3251 III, I,I,1545 | suprotstavlja". Svojstveno je savrsenosti moralnog ili 3252 III, I,I,1547 | strahove i zalosti, kao sto je ocito u smrtnoj borbi i 3253 III, I,I,1548 | 1770 Moralna je savrsenost u tome da covjek 3254 III, I,I,1554 | ima u srcu zakon sto mu ga je Bog upisao. Savjest je najskrovitija 3255 III, I,I,1554 | ga je Bog upisao. Savjest je najskrovitija jezgra i svetiste 3256 III, I,I,1554 | svetiste covjekovo, gdje je on sam s Bogom, ciji glas 3257 III, I,I,1556 | 1778 Moralna je savjest sud razuma po kojem 3258 III, I,I,1556 | izvrsiti, sto ga vrsi ili ga je vec izvrsila. U svemu sto 3259 III, I,I,1556 | slijediti ono sto zna da je ispravno i istinito. Po 3260 III, I,I,1556 | Bozjega zakona: Savjest je zakon naseg duha, ali koji 3261 III, I,I,1556 | duznost, strah i nadu... Ona je glasnica Onoga koji nam 3262 III, I,I,1556 | poucava nas i vodi. Savjest je prvi od Kristovih namjestnika. 3263 III, I,I,1556 | namjestnika. 1779 Vazno je da svatko bude dovoljno 3264 III, I,I,1556 | glas vlastite savjesti. Taj je zahtjev nutrine to potrebniji 3265 III, I,I,1556 | svojoj savjesti, upitaj je (...) Braco, udjite sami 3266 III, I,I,1557 | o cudorednom dobru, sto je obznanjuje zakon razuma, 3267 III, I,I,1558 | u cemu osudjuje. Jer Bog je veci od nasega srca i znade 3268 III, I,I,1560 | odgojena savjest ispravna je i istinita. Ona donosi sudove 3269 III, I,I,1560 | istinskim dobrom sto ga je mudrost Stvoriteljeva htjela. 3270 III, I,I,1560 | Stvoriteljeva htjela. Odgoj je savjesti nenadoknadiv za 3271 III, I,I,1561 | 1784 Odgoj savjesti je zadatak cijelog zivota. 3272 III, I,I,1562 | U odgoju savjesti Bozja je rijec svjetlo nasem putu; 3273 III, I,I,1562 | svjetlo nasem putu; treba je vjerom i molitvom usvajati 3274 III, I,I,1564 | uvijek mora traziti ono sto je ispravno i dobro i razabrati 3275 III, I,I,1566 | Krista" (1 Kor 8,12). Dobro je uzdrzati se (...) od svega " 3276 III, I,I,1568 | takvim slucajevima osoba je kriva za zlo koje cini. ~ 3277 III, I,I,1570 | 1793 Naprotiv, ako je neznanje nesavladivo ili 3278 III, I,I,1570 | neznanje nesavladivo ili je sud pogresan bez odgovornosti 3279 III, I,I,1570 | cista savjest prosvijetljena je iskrenom vjerom. Ljubav, 3280 III, I,I,1571 | 1795 Savjest je najskrovitija jezgra i svetiste 3281 III, I,I,1571 | svetiste covjekovo, gdje je on sam s Bogom, ciji glas 3282 III, I,I,1572 | 1796 Moralna je savjest sud razuma kojim 3283 III, I,I,1573 | 1797 Za covjeka koji je ucinio zlo, presuda vlastite 3284 III, I,I,1574 | odgojena savjest ispravna je i istinita. Ona donosi sudove 3285 III, I,I,1574 | skladu s pravim dobrom sto ga je mudrost Stvoriteljeva htjela. 3286 III, I,I,1577 | izuzeti od krivnje. 1802 Bozja je rijec svjetlo nasim koracima. 3287 III, I,I,1578 | 1803 "Uostalom, braco, sto je god istinito, sto god casno, 3288 III, I,I,1578 | sto god na dobru glasu; je li sto krepost, je li sto 3289 III, I,I,1578 | glasu; je li sto krepost, je li sto hvale vrijedno - 3290 III, I,I,1578 | hvale vrijedno - to nek vam je na srcu" (Fil 4,8). Krepost 3291 III, I,I,1578 | srcu" (Fil 4,8). Krepost je postojano i cvrsto raspolozenje 3292 III, I,I,1578 | cinima opredjeljuje. Svrha je kreposna zivota postati 3293 III, I,I,1579 | moralno dobar zivot. Krepostan je covjek onaj koji slobodno 3294 III, I,I,1581 | 1806 Razboritost je krepost koja upucuje prakticni 3295 III, I,I,1581 | 1 Pt 4,7). Razboritost je "ispravna norma djelovanja", 3296 III, I,I,1582 | 1807 Pravednost je moralna krepost koja se 3297 III, I,I,1582 | pruzajte svojim robovima sto je pravo i pravicno, znajuci 3298 III, I,I,1583 | 1808 Jakost je moralna krepost koja u poteskocama 3299 III, I,I,1583 | pravednu stvar. "Gospodin je moja snaga i pjesma" (Ps 3300 III, I,I,1584 | 1809 Umjerenost je moralna krepost koja obuzdava 3301 III, I,I,1584 | Sir 18,30). Novi zavjet je naziva "uzdrzljivost" ili " 3302 III, I,I,1584 | koja samo njega slusa (to je pravednost), koja bdije 3303 III, I,I,1584 | sve stvari, u strahu da je ne bi zatekla lukavost i 3304 III, I,I,1584 | zatekla lukavost i laz (a to je razboritost). KREPOSTI I 3305 III, I,I,1585 | dobra. Krepostan covjek je sretan sto zivi kreposno. ~ 3306 III, I,I,1587 | Trojstvom. Trojedini Bog im je izvor, uzrok i objekt. ~ 3307 III, I,I,1589 | 1814 Vjera je bogoslovna krepost po kojoj 3308 III, I,I,1589 | vjerujemo u Boga i sve sto je On rekao i objavio i sto 3309 III, I,I,1589 | predlaze vjerovati, jer je On sama istina. Vjerom " 3310 III, I,I,1589 | Rim 1,17). Ziva vjera je "ljubavlju djelotvorna" ( 3311 III, I,I,1590 | sagrijesio protiv nje. No "vjera je bez djelâ mrtva" (Jak 2, 3312 III, I,I,1591 | 1816 Kristov je ucenik duzan ne samo cuvati 3313 III, I,I,1591 | zivjeti, nego i ispovijedati je, za nju otvoreno svjedociti 3314 III, I,I,1591 | otvoreno svjedociti i siriti je: "Treba da svi budu pripravni 3315 III, I,I,1591 | njegovim pred Ocem, koji je na nebesima. A tko se odrece 3316 III, I,I,1591 | njega pred svojim Ocem, koji je na nebesima" (Mt 10,32-33). ~ 3317 III, I,I,1592 | 1817 Ufanje (nada) je bogoslovna krepost po kojoj 3318 III, I,I,1592 | ispovijedanje nase nade, jer je vjeran Onaj koji je obecao" ( 3319 III, I,I,1592 | jer je vjeran Onaj koji je obecao" (Heb 10,23). Duh 3320 III, I,I,1592 | Heb 10,23). Duh Sveti je bogato izliven "na nas po 3321 III, I,I,1593 | ceznji za srecom sto ju je Bog stavio u srce svakoga 3322 III, I,I,1594 | izabranog naroda, kojoj je pocetak i uzor Abrahamova 3323 III, I,I,1594 | uzor Abrahamova nada, koji je u Izaku bio obasut Bozjim 3324 III, I,I,1594 | protiv svake nade Abraham je povjerovao i postao ocem 3325 III, I,I,1595 | razocarava" (Rim 5,5). Nada je "pouzdano i cvrsto sidro 3326 III, I,I,1595 | koje prodire tamo "kamo je kao preteca za nas usao 3327 III, I,I,1595 | Isus" (Heb 6,19-20). Ona je i oruzje koje nas u borbi 3328 III, I,I,1595 | moljenjem Ocenasa, koji je sazetak svega sto nam ufanje 3329 III, I,I,1596 | nadati nebeskoj slavi sto ju je Bog obecao onima koji ga 3330 III, I,I,1596 | uciniti nesigurnim ono sto je sigurno, i dugim vrijeme 3331 III, I,I,1596 | sigurno, i dugim vrijeme koje je veoma kratko. Razmisli da, 3332 III, I,I,1597 | 1822 Ljubav je bogoslovna krepost kojom 3333 III, I,I,1598 | 1823 Isus je ljubav proglasio novom zapovijedi. 3334 III, I,I,1598 | nasljeduju Isusovu ljubav sto je i oni sami primaju. Zato 3335 III, I,I,1598 | Zato Isus kaze: "Kao sto je Otac ljubio mene, tako sam 3336 III, I,I,1598 | Iv 15,9). I jos: "Ovo je moja zapovijed: ljubite 3337 III, I,I,1599 | Iv 15,9-10). 1825 Krist je umro iz ljubavi prema nama, 3338 III, I,I,1599 | i on. ~Apostol Pavao dao je nedostizan opis ljubavi: " 3339 III, I,I,1599 | nedostizan opis ljubavi: "Ljubav je velikodusna, dobrostiva 3340 III, I,I,1599 | velikodusna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav 3341 III, I,I,1599 | 1 Kor 13,1-4). Ljubav je visa od svih kreposti. Ona 3342 III, I,I,1599 | visa od svih kreposti. Ona je prva medju bogoslovnim krepostima: " 3343 III, I,I,1599 | to troje - ali najveca je medju njima ljubav" (1 Kor 3344 III, I,I,1600 | vjezbanje u svim krepostima. Ona je "sveza savrsenstva" (Kol 3345 III, I,I,1600 | savrsenstva" (Kol 3,14); ona je forma krepostî (forma virtutum); 3346 III, I,I,1600 | medjusobno rasporedjuje; ona je izvor i cilj njihova krscanskog 3347 III, I,I,1600 | sposobnost ljubavi. Ona je uzdize do nadnaravnog savrsenstva 3348 III, I,I,1602 | bratsku opomenu; ljubav je dobrohotnost; budi uzajamnost, 3349 III, I,I,1602 | nesebicna i blagotvorna; ona je prijateljstvo i zajednistvo: 3350 III, I,I,1602 | Ispunjenje svih nasih djela je ljubav. Tu je nasa svrha; 3351 III, I,I,1602 | nasih djela je ljubav. Tu je nasa svrha; zato mi trcimo, 3352 III, I,I,1606 | 1833 Krepost je stalno i cvrsto raspolozenje 3353 III, I,I,1613 | Presvetim Trojstvom. Bog im je izvor, poticaj i objekt, 3354 III, I,I,1615 | vjerujemo u Boga i u sve sto nam je on objavio i sto nam sveta 3355 III, I,I,1617 | ljubavi prema Bogu. Ona je "sveza savrsenstva" (Kol 3356 III, I,I,1617 | svih kreposti. 1845 Sedam je darova Duha Svetoga darovanih 3357 III, I,I,1618 | 1846 Evandjelje je objava, u Isusu Kristu, 3358 III, I,I,1618 | sakramentu otkupljenja: "Ovo je krv moja, krv Saveza, koja 3359 III, I,I,1619 | 1847 "Bog koji nas je stvorio bez nas, nije nas 3360 III, I,I,1619 | priznamo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: otpustit 3361 III, I,I,1620 | istrazuje ranu prije nego li je lijeci, Bog svojom Rijecju 3362 III, I,I,1620 | savjesti; a taj sud, buduci da je provjera djelovanja Duha 3363 III, I,I,1620 | otkupljenja. Duh istine je Duh Tjesitelj-Branitelj. ~ 3364 III, I,I,1621 | 1849 Grijeh je prekrsaj protiv razuma, 3365 III, I,I,1621 | ispravne savjesti; prijestup je istinske ljubavi prema Bogu 3366 III, I,I,1621 | ljudsku solidarnost; definiran je kao "rijec, cin ili zelja 3367 III, I,I,1622 | 1850 Grijeh je uvreda Bogu: "Tebi, samo 3368 III, I,I,1622 | sam zgrijesio i ucinio sto je zlo pred tobom" (Ps 51,6). 3369 III, I,I,1622 | srca. Kao i prvi grijeh, to je neposlusnost, buna protiv 3370 III, I,I,1622 | i zlo (Post 3,5). Grijeh je dakle "ljubav prema sebi 3371 III, I,I,1622 | uzdizanja samog sebe grijeh je dijametralno oprecan Isusovoj 3372 III, I,I,1624 | 1852 Velika je razlika medju grijesima. 3373 III, I,I,1624 | propusta. Korijen grijeha je u covjekovu srcu, u njegovoj 3374 III, I,I,1624 | covjeka" (Mt 15,19-20). Srce je i srediste ljubavi, pocelo 3375 III, I,I,1625 | 1854 Prikladno je prosudjivati grijehe po 3376 III, I,I,1626 | unistava ljubav, premda je vrijedja i ranjava. ~ 3377 III, I,I,1627 | prema konacnoj svrsi, grijeh je zbog svog objekta smrtan (...), 3378 III, I,I,1627 | ljubavi prema Bogu, kao sto je psovka, krivokletstvo itd., 3379 III, I,I,1627 | prema bliznjemu, kao sto je ubojstvo, preljub i slicno (...) 3380 III, I,I,1627 | traze tri uvjeta: "Smrtni je grijeh onaj kojemu je objekt 3381 III, I,I,1627 | Smrtni je grijeh onaj kojemu je objekt teska stvar, a ucinjen 3382 III, I,I,1627 | objekt teska stvar, a ucinjen je pri punoj svijesti i slobodnim 3383 III, I,I,1628 | Mk 10,19). Tezina grijeha je veca ili manja: ubojstvo 3384 III, I,I,1628 | veca ili manja: ubojstvo je vece od kradje. Treba voditi 3385 III, I,I,1628 | nad roditeljima po sebi je vece od nasilja nad strancem. ~ 3386 III, I,I,1630 | namjernog izbora zla, ponajveci je grijeh. ~ 3387 III, I,I,1631 | i sama ljubav, korjenita je mogucnost ljudske slobode. 3388 III, I,I,1631 | slobode. Posljedicom mu je gubitak ljubavi i oduzimanje 3389 III, I,I,1631 | iako mozemo prosuditi da je neki cin u sebi tezak grijeh, 3390 III, I,I,1632 | stvari ne obdrzava mjera sto je propisuje moralni zakon 3391 III, I,I,1633 | saveza s Bogom. Moguce ga je popraviti miloscu Bozjom. 3392 III, I,I,1633 | blazenstva". Covjek, dok je u tijelu, ne moze izbjeci 3393 III, I,I,1633 | oprostenja dovijeka; krivac je grijeha vjecnoga" (Mk 3, 3394 III, I,I,1637 | 1868 Grijeh je osoban cin. Osim toga odgovorni 3395 III, I,I,1639 | 1870 "Bog je sve zatvorio u neposlusnost 3396 III, I,I,1640 | protiv vjecnog zakona". On je uvreda Bogu: podize se protiv 3397 III, I,I,1640 | Boga neposlusnoscu koja je suprotna Kristovoj poslusnosti. ~ 3398 III, I,I,1641 | 1872 Grijeh je cin protivan razumu. On 3399 III, I,I,1642 | 1873 Korijen je svih grijeha u ljudskom 3400 III, I,I,1643 | nama razara ljubav bez koje je nemoguce vjecno blazenstvo. 3401 III, I,I,1643 | vjecnu smrt. 1875 Laki grijeh je moralni nered popravljiv 3402 III, I,II,1645 | 1877 Poziv je covjecanstva da ocituje 3403 III, I,II,1645 | poprima osobni izraz, jer je svatko pozvan da udje u 3404 III, I,II,1646 | prema bliznjemu neodjeljiva je od ljubavi prema Bogu. ~ 3405 III, I,II,1647 | Ljudskoj osobi potreban je drustveni zivot. To nije 3406 III, I,II,1647 | covjeku nesto pridodano, nego je zahtjev njegove naravi. 3407 III, I,II,1648 | 1880 Drustvo je skup osoba organski povezanih 3408 III, I,II,1648 | drustvo traje u vremenu: ono je bastinik proslosti i pripravlja 3409 III, I,II,1648 | postivanje vlasti kojoj je povjereno opce dobro. ~ 3410 III, I,II,1649 | 1881 Svaka je zajednica odredjena vlastitim 3411 III, I,II,1649 | odredjena vlastitim ciljem te je dosljedno podvrgnuta posebnim 3412 III, I,II,1651 | slobodu i inicijativu. Crkvena je nauka razradila nacelo tzv. 3413 III, I,II,1652 | stvorenju povjerava zadace koje je ono sposobno izvrsiti prema 3414 III, I,II,1654 | 1886 Drustvo je nenadomjestivo za ostvarenje 3415 III, I,II,1654 | postigne taj cilj, nuzno je postivati pravu ljestvicu 3416 III, I,II,1654 | svrhe pridaje onome sto je samo sredstvo za njezino 3417 III, I,II,1656 | zla, samo ga otezava". To je put ljubavi, ljubavi prema 3418 III, I,II,1658 | vlastitom naravi, ljudskoj osobi je potreban drustveni zivot. 3419 III, I,II,1664 | ljudskoj zajednici potrebna je vlast, kojom se ona upravlja. 3420 III, I,II,1664 | temelj u ljudskoj naravi. Ona je nuzna za jedinstvo gradjanske 3421 III, I,II,1664 | gradjanske zajednice. Zadaca joj je, koliko je moguce, osigurati 3422 III, I,II,1664 | zajednice. Zadaca joj je, koliko je moguce, osigurati opce dobro 3423 III, I,II,1665 | 1899 Vlast sto je trazi moralni red dolazi 3424 III, I,II,1665 | pripada i da osobama koje je obnasaju iskazuju postovanje 3425 III, I,II,1665 | Klementa Rimskog, pape, dosla je najstarija molitva Crkve 3426 III, I,II,1665 | izvrsavati vlast koja im je povjerena. Ti, Gospodine, 3427 III, I,II,1665 | njihovim odlukama, da cine sto je dobro i sto se tebi svidja; 3428 III, I,II,1665 | izvrsavati vlast sto si im je ti povjerio, i da budu dostojni 3429 III, I,II,1665 | takva upucuje na red sto ga je Bog postavio, ali "oblik 3430 III, I,II,1665 | politickih rezima moralno je dopustena, ako su oni u 3431 III, I,II,1665 | ih usvajaju. Rezimi kojih je narav protivna naravnom 3432 III, I,II,1665 | karakter zakona samo ukoliko je u skladu sa zdravim razumom; 3433 III, I,II,1665 | sa zdravim razumom; zato je jasno da ono dobiva svoju 3434 III, I,II,1666 | 1904 "Stoga je prikladnije da ravnotezom 3435 III, I,II,1666 | i druge nadleznosti, da je zadrze u pravim granicama. 3436 III, I,II,1666 | zadrze u pravim granicama. To je nacelopravne drzave”, 3437 III, I,II,1667 | naravi, dobro svakoga nuzno je u vezi s opcim dobrom. A 3438 III, I,II,1667 | se, da skupa trazite sto je za dobro svih. ~ 3439 III, I,II,1668 | obnasaju sluzbu vlasti. U njemu je bitno troje. ~ 3440 III, I,II,1669 | prava ljudske osobe. Drustvo je duzno svakomu svom clanu 3441 III, I,II,1669 | potpuno razvije: kao sto je pravo "da (svatko) djeluje 3442 III, I,II,1670 | razvitak same skupine. Razvitak je sazetak svih drustvenih 3443 III, I,II,1670 | svakome ostvariti sto mu je potrebno za doista ljudski 3444 III, I,II,1672 | 1910 Ako je svakoj ljudskoj zajednici 3445 III, I,II,1672 | politickoj zajednici. Zadaca je drzave braniti i promicati 3446 III, I,II,1673 | i tamo nastaju, kao sto je (...) potreba da se doskoci 3447 III, I,II,1674 | 1912 Opce dobro je uvijek usmjereno prema napredovanju 3448 III, I,II,1675 | 1913 Sudjelovanje je dragovoljno i plemenito 3449 III, I,II,1675 | i zadaci koju obnasa. Ta je duznost najuze povezana 3450 III, I,II,1677 | 1915 Koliko je to moguce, gradjani moraju 3451 III, I,II,1679 | pravom mozemo smatrati da je buducnost covjecanstva u 3452 III, I,II,1681 | ljudskoj zajednici potrebna je vlast da se ocuva i razvija. ~ 3453 III, I,II,1682 | zato pripadaju redu koji je Bog ustanovio". ~ 3454 III, I,II,1684 | politickih poredaka zakonita je uz uvjet da oni pridonose 3455 III, I,II,1687 | 1925 Za opce dobro bitno je troje: postovanje i promicanje 3456 III, I,II,1687 | ni oblicja ~bilo cega sto je gore na nebu, ~ili dolje 3457 III, I,II,1687 | sav svoj posao. ~A sedmoga je dana ~subota, ~pocinak posvecen 3458 III, I,II,1687 | tvojih vrata. ~Ta i Gospodin je sest dana ~stvarao nebo, 3459 III, I,II,1687 | zemlju i more ~i sve sto je u njima, ~a sedmoga je dana 3460 III, I,II,1687 | sto je u njima, ~a sedmoga je dana pocinuo. ~Stoga je 3461 III, I,II,1687 | je dana pocinuo. ~Stoga je Gospodin blagoslovio ~i 3462 III, I,II,1687 | magarca, ~niti ista ~sto je bliznjega tvoga! ~Ponovljeni 3463 III, I,II,1687 | svoga! ~Ne pozeli ista ~sto je bliznjega tvoga. ~Vjeronaucna 3464 III, I,II,1698 | po svom pozivu. Drustvena je pravednost povezana s opcim 3465 III, I,II,1699 | posljednji cilj drustva koje je na nju usmjereno: Stvoritelj 3466 III, I,II,1699 | usmjereno: Stvoritelj nam je povjerio da branimo i unapredjujemo 3467 III, I,II,1699 | svojih podanika. Zadaca je Crkve dozivati u pamet ljudima 3468 III, I,II,1702 | duhu Evandjelja nespojivo je s mrznjom prema neprijatelju 3469 III, I,II,1702 | prema neprijatelju ukoliko je osoba, ali ne i s mrznjom 3470 III, I,II,1704 | ne raspolaze svime sto mu je potrebno za razvoj tjelesnog 3471 III, I,II,1706 | socijalne ljubavi", izravan je zahtjev ljudskog i krscanskog 3472 III, I,II,1706 | krscanskog bratstva: Zabluda je danas dosta rasirena, sto 3473 III, I,II,1706 | otkupiteljska zrtva koju je Isus Krist na zrtveniku 3474 III, I,II,1707 | medjunarodna solidarnost zahtjev je moralnog reda. O njoj dobrim 3475 III, I,II,1708 | duhovna dobra vjere, Crkva je uz to pogodovala razvitku 3476 III, I,II,1708 | djeluje onaj osjecaj koji je, sve do heroizma ljubavi, 3477 III, I,II,1714 | 1948 Solidarnost je prava krscanska krepost. 3478 III, I,III,1715| ranjen grijehom, potreban je Bozjega spasenja. Bozanska 3479 III, I,III,1716| 1950 Moralni je zakon djelo bozanske Mudrosti. 3480 III, I,III,1716| njegove ljubavi. U isto je vrijeme strog u svojim propisima, 3481 III, I,III,1717| 1951 Zakon je pravilo ponasanja koje je 3482 III, I,III,1717| je pravilo ponasanja koje je nadlezna vlast izdala na 3483 III, I,III,1717| razumski poredak sto ga je medju stvorovima, za njihovo 3484 III, I,III,1717| bicima moze ponositi da je bio dostojan primiti od 3485 III, I,III,1717| poucljivu posluhu onome koji mu je sve povjerio. 1952 Izrazi 3486 III, I,III,1718| svoje jedinstvo. Isus Krist je kao osoba put savrsenstva. 3487 III, I,III,1718| osoba put savrsenstva. On je dosvrsetak Zakona jer samo 3488 III, I,III,1718| Bozju: "Jer dovrsetak zakona je Krist - na opravdanje svakomu 3489 III, I,III,1719| i dobru. Prirodni zakon je izraz izvornog moralnog 3490 III, I,III,1719| da razumom razlucuje sto je dobro, sto li zlo,sto li 3491 III, I,III,1719| istina a sto laz: Prirodni je zakon upisan i uklesan u 3492 III, I,III,1719| svakoga pojedinog covjeka; to je zapravo sam ljudski razum 3493 III, I,III,1719| pokazuje covjeku kojim mu je putem ici da izvrsi dobro 3494 III, I,III,1719| moralnim zivotom. Oslonac mu je teznja i podloznost Bogu, 3495 III, I,III,1719| poglavitim zapovijedima taj je zakon izlozen u Dekalogu. 3496 III, I,III,1719| nerazumnih bica, nego zato sto je razum, koji ga proglasuje, 3497 III, I,III,1719| tome spoznajemo sto nam je ciniti i cega nam se kloniti. 3498 III, I,III,1719| svjetlo ili taj zakon sam je Bog darovao stvorenju. 1956 3499 III, I,III,1719| stvorenju. 1956 Buduci da je prisutan u srcu svakog covjeka 3500 III, I,III,1719| zasnovan razumom, prirodni je zakon sveopci u svojim zapovijedima:


1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-3000 | 3001-3500 | 3501-4000 | 4001-4500 | 4501-4961

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by EuloTech SRL - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License