1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-3000 | 3001-3500 | 3501-4000 | 4001-4500 | 4501-4961
bold = Main text
Part,Section,Chapter,Number grey = Comment text
3501 III, I,III,1719| postoji pravi zakon: to je ispravan razum; sukladan
3502 III, I,III,1719| ispravan razum; sukladan je s naravi i nalazi se u svim
3503 III, I,III,1719| svim ljudima; nepromjenljiv je i vjecan; njegove zapovijedi
3504 III, I,III,1719| od zablude (...) Zlocin je zamijeniti ga protivnim
3505 III, I,III,1719| protivnim zakonom; zabranjeno je ne izvrsiti ma i jednu njegovu
3506 III, I,III,1719| Primjena prirodnoga zakona vrlo je raznolika; moze zahtijevati
3507 III, I,III,1720| 1958 Prirodni je zakon nepromjenljiv i postojan
3508 III, I,III,1722| Stvoritelj i Otkupitelj, izabrao je sebi Izraela kao svoj narod
3509 III, I,III,1723| 1962 Stari zakon prvi je stupanj Objavljenog zakona.
3510 III, I,III,1723| bliznjemu i propisuju sto je njoj bitno. Dekalog je svjetlo
3511 III, I,III,1723| sto je njoj bitno. Dekalog je svjetlo ponudjeno savjesti
3512 III, I,III,1723| brani nasuprot zla: Bog je zapisao na ploce Zakona
3513 III, I,III,1723| krscanskoj predaji, taj je Zakon, iako svet, duhovan
3514 III, I,III,1723| svetom Pavlu, osobita mu je uloga da pokazuje i ocituje
3515 III, I,III,1724| 1964 Stari zakon je priprava na Evandjelje. "
3516 III, I,III,1724| priprava na Evandjelje. "Zakon je prorostvo i pedagogija buducih
3517 III, I,III,1724| kraljevstvu nebeskom. Bilo je (...) u Starom zavjetu dusa
3518 III, I,III,1724| Ipak, Stari zakon, makar je sadrzavao zapovijedi ljubavi,
3519 III, I,III,1724| milost Duha Svetoga po kojemu je "ljubav Bozja razlivena
3520 III, I,III,1725| prirodnog i objavljenog. Djelo je Kristovo, a izrazen je osobito
3521 III, I,III,1725| Djelo je Kristovo, a izrazen je osobito u Besjedi na gori;
3522 III, I,III,1725| u Besjedi na gori; djelo je i Duha Svetoga, po kojemu
3523 III, I,III,1726| 1966 Novi zakon je milost Duha Svetoga, dana
3524 III, I,III,1726| razumijevanjem Besjedu sto ju je nas Gospodin proglasio na
3525 III, I,III,1730| rijeci Gospodinovih; sazet je u "zlatnom pravilu": "Sve
3526 III, I,III,1730| cinite i vi njima." To je, doista, Zakon i Proroci (
3527 III, I,III,1730| Evandjeoski zakon obuhvacen je "novom zapovijedi" Isusovom (
3528 III, I,III,1730| ljubimo jedni druge kao sto je on nas ljubio. ~
3529 III, I,III,1731| Besjedi na gori prikladno je dodati moralnu katehezu
3530 III, I,III,1733| evandjeoskih savjeta ustanovljeno je u odnosu na ljubav, koja
3531 III, I,III,1733| u odnosu na ljubav, koja je savrsenstvo krscanskog zivota.
3532 III, I,III,1733| idu za tim da uklone sto je nespojivo s ljubavlju. Savjeti
3533 III, I,III,1734| zahtijeva ljubav; ljubav je naime kraljica svih kreposti,
3534 III, I,III,1735| 1975 Po Svetom pismu, zakon je ocinska pouka Bozja kojim
3535 III, I,III,1736| 1976 "Zakon je razumna zapovijed, usmjerena
3536 III, I,III,1737| 1977 Krist je svrsetak zakona; on jedini
3537 III, I,III,1738| dobroti Bozjoj. Izrazaj je dostojanstva ljudske osobe
3538 III, I,III,1739| 1979 Prirodni je zakon nepromjenljiv i postojan
3539 III, I,III,1740| 1980. Stari zakon prvi je stupanj Objavljenog zakona.
3540 III, I,III,1741| dostupne razumu. Bog ih je objavio jer ih ljudi nisu
3541 III, I,III,1742| 1982 Stari zakon je priprava za Evandjelje. ~
3542 III, I,III,1743| 1983 Novi zakon je milost Duha Svetoga koju
3543 III, I,III,1743| djeluje po ljubavi. Taj je zakon poglavito izrazen
3544 III, I,III,1745| 1985 Novi zakon je zakon ljubavi, zakon milosti,
3545 III, I,III,1747| bozanskima one u kojima je nazocan! 1989 Prvo je djelo
3546 III, I,III,1747| kojima je nazocan! 1989 Prvo je djelo milosti Duha Svetoga
3547 III, I,III,1747| Svetoga obracenje, kojemu je plod opravdanje, kako je
3548 III, I,III,1747| je plod opravdanje, kako je Isus navijestio na pocetku
3549 III, I,III,1747| Evandjelja: "Obratite se jer je blizu Kraljevstvo Bozje" (
3550 III, I,III,1747| otpustanje grijeha nego je i posvecenje i obnova unutrasnjega
3551 III, I,III,1748| njegovo srce. Opravdanje je posljedica inicijative Bozjeg
3552 III, I,III,1749| 1991 Opravdanje je u isto vrijeme prihvacanje
3553 III, I,III,1750| 1992 Opravdanje nam je zasluzeno mukom Krista koji
3554 III, I,III,1750| ziva, sveta, Bogu mila, te je njegova krv postala pomirilistem
3555 III, I,III,1750| iznutra pravednima. Cilj mu je slava Bozja i Kristova te
3556 III, I,III,1750| sagrijesili i potrebna im je slava Bozja; opravdani su
3557 III, I,III,1750| otkupljenju u Kristu Isusu. Njega je Bog izlozio da krvlju svojom
3558 III, I,III,1750| pomiriliste po vjeri. Htio je tako ocitovati svoju pravednost
3559 III, I,III,1750| ocitovati svoju pravednost kojom je u svojoj bozanskoj strpljivosti
3560 III, I,III,1750| dotadasnje grijehe; htio je ocitovati svoju pravednost
3561 III, I,III,1750| da opravdava onoga koji je od vjere Isusove (Rim 3,
3562 III, I,III,1750| pred Bogom. 1994 Opravdanje je najizvrsnije djelo Bozje
3563 III, I,III,1750| ocitovala u Kristu, a dano nam je po Duhu Svetom. Sveti Augustin
3564 III, I,III,1750| Sveti Augustin smatra da je "opravdanje bezboznika vece
3565 III, I,III,1751| 1995 Duh Sveti je nutarnji ucitelj. Darivajuci
3566 III, I,III,1752| od Bozje milosti. Milost je naklonost, nicim zasluzena
3567 III, I,III,1753| 1997 Milost je sudjelovanje u Bozjemu zivotu;
3568 III, I,III,1753| sudjeluje u milosti Krista koji je Glava svoga Tijela. Kao "
3569 III, I,III,1754| Taj poziv na zivot vjecni je nadnaravan. Ovisi posvema
3570 III, I,III,1755| 1999 Milost Kristova je nezasluzen dar kojim nam
3571 III, I,III,1755| dusu ulijeva Duh Sveti da je ozdravi od grijeha i posveti.
3572 III, I,III,1755| od grijeha i posveti. To je posvetna (posvecujuca) ili
3573 III, I,III,1755| primamo na krstenju. Ona je u nama izvor djela posvecenja:
3574 III, I,III,1755| izvor djela posvecenja: Je li, dakle, netko u Kristu,
3575 III, I,III,1755| dakle, netko u Kristu, nov je stvor. Staro uminu, novo “
3576 III, I,III,1755| novo “gle” nasta! A sve je od Boga koji nas sa sobom
3577 III, I,III,1756| 2000 Posvetna milost je stalan dar, postojano i
3578 III, I,III,1756| usavrsuje dusu osposobljujuci je da zivi s Bogom i djeluje
3579 III, I,III,1756| djelovanje te milosti. Ona je potrebna da pobudi i podrzi
3580 III, I,III,1756| posvecenju po ljubavi. Ono sto je u nama otpoceo Bog privodi
3581 III, I,III,1756| pokretima nase volje koja je vec obracena". I mi djelujemo,
3582 III, I,III,1756| slobodan covjekov odgovor ; Bog je covjeka doista stvorio na
3583 III, I,III,1756| covjeku srce pokrece. Stavio je u covjeka teznju za istinom
3584 III, I,III,1756| pocinuo sedmi dan (...) To nam je glas tvoje Knjige htio proreci
3585 III, I,III,1756| vjecnoga zivota. 2003 Milost je nadasve i poglavito dar
3586 III, I,III,1756| karizme" po grckoj rijeci sto je rabi sveti Pavao, a znaci
3587 III, I,III,1756| katkada i izvanredna, kao sto je dar cudesa ili jezika, karizme
3588 III, I,III,1756| posvetnu milost, a cilj im je opce dobro Crkve. One su
3589 III, I,III,1757| posebnim milostima uputno je spomenuti staleske milosti
3590 III, I,III,1757| razlicite po milosti koja nam je dana; je li to prorokovanje -
3591 III, I,III,1757| milosti koja nam je dana; je li to prorokovanje - neka
3592 III, I,III,1757| li to prorokovanje - neka je primjereno vjeri; je li
3593 III, I,III,1757| neka je primjereno vjeri; je li sluzenje - neka je u
3594 III, I,III,1757| vjeri; je li sluzenje - neka je u sluzenju; je li poucavanje -
3595 III, I,III,1757| sluzenje - neka je u sluzenju; je li poucavanje - u poucavanju;
3596 III, I,III,1757| poucavanje - u poucavanju; je li hrabrenje - u hrabrenju;
3597 III, I,III,1757| hrabrenju; tko dijeli, neka je darezljiv; tko je predstojnik -
3598 III, I,III,1757| neka je darezljiv; tko je predstojnik - revan; tko
3599 III, I,III,1757| Upitana da li znade da li je u milosti Bozjoj, odgovori:
3600 III, I,III | nacelu jednakosti koje joj je pravilo. ~
3601 III, I,III,1759| zivotu pociva na tome sto je Bog slobodno odlucio covjeka
3602 III, I,III,1759| uostalom, pripada Bogu jer je dobrim djelima u Kristu
3603 III, I,III,1760| pruziti i pravu zaslugu. To je pravo tek posljedica milosti,
3604 III, I,III,1760| Bozje dobrote. "Najprije nam je dana milost, potom slijedi
3605 III, I,III,1761| vremenita dobra, kao sto je zdravlje i prijateljstvo,
3606 III, I,III,1762| Ljubav Kristova u nama vrelo je svih nasih zasluga pred
3607 III, I,III,1763| medju mnogom bracom. Koje je pak predodredio, te je i
3608 III, I,III,1763| Koje je pak predodredio, te je i pozvao; koje je pozvao,
3609 III, I,III,1763| predodredio, te je i pozvao; koje je pozvao, te je i opravdao;
3610 III, I,III,1763| pozvao; koje je pozvao, te je i opravdao; koje je opravdao,
3611 III, I,III,1763| te je i opravdao; koje je opravdao, te je i proslavio" (
3612 III, I,III,1763| opravdao; koje je opravdao, te je i proslavio" (Rim 8,28-30). ~
3613 III, I,III,1764| Budite dakle savrseni kao sto je savrsen Otac vas nebeski" (
3614 III, I,III,1764| kako bi se ocitovalo da je nezasluzeni dar koji je
3615 III, I,III,1764| je nezasluzeni dar koji je dan svima. ~
3616 III, I,III,1769| 2020 Opravdanje nam je zasluzeno Kristovom mukom.
3617 III, I,III,1769| cini pravednima. Cilj mu je slava Bozja i Kristova te
3618 III, I,III,1769| dar zivota vjecnoga. To je najizvrsnije djelo Bozjega
3619 III, I,III,1770| 2021 Milost je pomoc koju nam Bog pruza
3620 III, I,III,1771| ljudske slobode; poziva je na suradnju sa sobom te
3621 III, I,III,1771| na suradnju sa sobom te je usavrsuje. ~
3622 III, I,III,1772| 2023 Posvetna milost je nezasluzeni dar kojim nam
3623 III, I,III,1772| svoj zivot; Duh Sveti nam je ulijeva u dusu da je ozdravi
3624 III, I,III,1772| nam je ulijeva u dusu da je ozdravi od grijeha i posveti. ~
3625 III, I,III,1773| posvetnu milost, a cilj im je opce dobro Crkve. Bog djeluje
3626 III, I,III,1773| razlikuju od stalne milosti koja je u nama trajno. ~
3627 III, I,III,1774| zasluga pred Bogom samo je posljedica njegova slobodnog
3628 III, I,III,1775| Bozje pravednosti. Ljubav je u nama glavni izvor zasluge
3629 III, I,III,1777| savrsenstvo ljubavi". "Krscanskom je savrsenstvu samo jedna granica:
3630 III, I,III,1779| presvetoj Djevici Mariji, uocava je u autenticnom svjedocenju
3631 III, I,III,1779| tu svetost zive, otkriva je u duhovnoj predaji i dugoj
3632 III, I,III,1781| 1 Tim 3,15), "primila je svecanu Kristovu zapovijed
3633 III, I,III,1782| ozivljava ih ljubav. Ta je kateheza tradicionalno,
3634 III, I,III,1784| Kristovu autoritetu zajamcen je karizmom nezabludivosti.
3635 III, I,III,1785| zapovijedi priro-dnoga zakona jer je njihovo opsluzivanje, po
3636 III, I,III,1786| ranjeni ljudski um. Duznost im je da opsluzuju zakone i odredbe
3637 III, I,III,1787| krscanskoga morala, Crkvi je potrebna pozrtvovnost pastira,
3638 III, I,III,1788| opcem dobru, onako kako je izrazeno u moralnom, prirodnom
3639 III, I,III,1789| razvoj krsne milosti koja nas je porodila u krilu Crkve i
3640 III, I,III,1792| Vjernost krstenih jedan je od temeljnih preduvjeta
3641 III, I,III,1793| da su udovi Tijela kojemu je Krist Glava, krscani prido-nose
3642 III, I,III,1796| i krscanski zivot, koji je povezan s liturgijom i njome
3643 III, I,III,1799| ni oblicja ~bilo cega sto je gore na nebu, ~ili dolje
3644 III, I,III,1799| sav svoj posao. ~A sedmoga je dana ~subota, ~pocinak posvecen. ~
3645 III, I,III,1799| tvojih vrata. ~Ta i Gospodin je sest dana ~stvarao nebo,
3646 III, I,III,1799| zemlju i more ~i sve sto je u njima, ~a sedmoga je dana
3647 III, I,III,1799| sto je u njima, ~a sedmoga je dana pocinuo. ~Stoga je
3648 III, I,III,1799| je dana pocinuo. ~Stoga je Gospodin ~blagoslovio ~i
3649 III, I,III,1799| magarca, ~niti ista ~sto je bliznjega tvoga! ~Ponovljeni
3650 III, I,III,1799| svoga! ~Ne pozeli ista ~sto je bliznjega tvoga. ~Vjeronaucna
3651 III, II | BOZJIH ~"UCITELJU, STO MI JE CINITI ...?" ~
3652 III, II,0,1809 | 2052 "Ucitelju, koje mi je dobro ciniti da imam zivot
3653 III, II,0,1809 | vjecni?" Mladicu koji mu je upravio to pitanje Isus
3654 III, II,0,1809 | time sto ga podsjeca da je nuzno priznati Boga kao "
3655 III, II,0,1810 | Zakon nije dokinut, ali je covjek pozvan da ga opet
3656 III, II,0,1810 | osobi svog Ucitelja, koji je njegovo savrseno ispunjenje.
3657 III, II,0,1810 | obdrzavanju zapovijedi, blizak je pozivu na siromastvo i na
3658 III, II,0,1811 | 2054 Isus je preuzeo Deset zapovijedi,
3659 III, II,0,1811 | preuzeo Deset zapovijedi, ali je u njihovu slovu ocitovao
3660 III, II,0,1811 | Duha na djelu. Propovijedao je "pravednost" koja nadmasuje "
3661 III, II,0,1811 | 20), ili pogana. Izlozio je sve zahtjeve zapovijedi: "
3662 III, II,0,1811 | zapovijedi: "Culi ste da je receno starima: Ne ubij (...)
3663 III, II,0,1812 | 2055 Na pitanje: "Koja je zapovijed najveca u Zakonu?" (
3664 III, II,0,1812 | svojom i svim umom svojim. To je najveca i prva zapovijed;
3665 III, II,0,1812 | i prva zapovijed; druga je ovoj slicna: Ljubi svoga
3666 III, II,0,1812 | zapovijedi ljubavi, koja je punina Zakona: Uistinu:
3667 III, II,0,1812 | druga zapovijed, sazeta je u ovoj rijeci: Ljubi svoga
3668 III, II,0,1813 | 28; Pnz 4,13; 10,4). Tih je "deset rijeci" Bog objavio
3669 III, II,0,1813 | svetoj gori. Napisao ih je "svojim prstom" (Izl 31,
3670 III, II,0,1813 | od ostalih naredbi sto ih je ispisao Mojsije. One su
3671 III, II,0,1814 | svega u sklopu Izlaska, koji je velik osloboditeljski dogadjaj
3672 III, II,0,1814 | ropstva grijeha. Dekalog je put zivota: Ako poslusas
3673 III, II,0,1814 | proglasuju Bozji zakon: "Te je rijeci na brdu, isred ognja,
3674 III, II,0,1814 | Nista nije dodavao, nego ih je ispisao na dvije kamene
3675 III, II,0,1814 | sadrzavaju uvjete saveza sto ga je Bog sklopio sa svojim narodom.
3676 III, II,0,1815 | 2059 "Deset rijeci" izrekao je Bog u bogojavljenju [teofaniji] -("
3677 III, II,0,1815 | bogojavljenju [teofaniji] -("Licem je u lice Gospodin govorio
3678 III, II,0,1816 | zapovijedî i Zakona dio je Saveza sto ga je Bog sklopio
3679 III, II,0,1816 | Zakona dio je Saveza sto ga je Bog sklopio sa svojima.
3680 III, II,0,1816 | objava "deset rijeci" dana je izmedju ponude Saveza i
3681 III, II,0,1816 | Gospodin, Bog nas, sklopio je s nama Savez na Horebu":
3682 III, II,0,1817 | one izrazavaju nesto sto je ukljuceno u pripadnost Bogu
3683 III, II,0,1817 | ukljuceno u pripadnost Bogu koja je ustanovljena po Savezu.
3684 III, II,0,1817 | Gospodinove ljubavi. Ono je priznanje, iskaz postovanja
3685 III, II,0,1817 | zahvalno bogostovlje. Ono je suradnja s Bozjim naumom
3686 III, II,0,1818 | svakom pojedincu: Gospodin je naredio ljubav prema Bogu
3687 III, II,0,1818 | ni nedostojan Boga. Tako je, s pomocu Dekaloga, pripravljao
3688 III, II,0,1819 | Isusovim primjerom, crkvena je predaja priznala Dekalogu
3689 III, II,0,1819 | pozitivnim obrascima. To je jos i sada u upotrebi. Crkveni
3690 III, II,0,1820 | diobu sv. Augustina, koja je postala tradicionalna u
3691 III, II,0,1820 | sav Zakon i Proroci - kako je govorio Gospodin (...) -
3692 III, II,0,1820 | govorio Gospodin (...) - tako je i Deset zapovijedi dano
3693 III, II,0,1820 | obvezuju krscane te da ih je opravdani covjek takodjer
3694 III, II,0,1821 | 2069 Dekalog je nerazdruziva cjelina. Svaka "
3695 III, II,0,1822 | naravi ljudske osobe. Dekalog je povlasteni izricaj "naravnog
3696 III, II,0,1822 | naravnog zakona": Od pocetka je Bog u srce ljudi usadio
3697 III, II,0,1822 | opet dozove u pamet. To je Deset zapovijedi Bozjih.
3698 III, II,0,1822 | bile i objavljene. Gresnom je covjecanstvu trebala ta
3699 III, II,0,1822 | zahtjevima naravnog zakona: Bilo je nuzno zapovijedi Dekaloga
3700 III, II,0,1822 | gresnog stanja, u kojem je svjetlo razuma zamraceno
3701 III, II,0,1823 | od njih osloboditi. Deset je zapovijedi Bog urezao u
3702 III, II,0,1824 | nanesena rijecima zabranjena je petom zapovijedi, ali nece
3703 III, II,0,1824 | okolnosti ili nakane onog koji je nanosi. ~"BEZ MENE NE MOZETE
3704 III, II,0,1825 | pravilo naseg ponasanja. "Ovo je moja zapovijed: ljubite
3705 III, II,0,1826 | 2075 "Ucitelju, koje mi je dobro ciniti da imam zivot
3706 III, II,0,1827 | 2076 Isus je svojim djelovanjem i propovijedanjem
3707 III, II,0,1828 | 2077 Dar je Dekaloga udijeljen u okviru
3708 III, II,0,1828 | udijeljen u okviru Saveza sto ga je Bog sklopio sa svojim narodom.
3709 III, II,0,1829 | Isusovim primjerom, priznala je Dekalogu temeljnu vaznost
3710 III, II,I,1834 | 2083 Isus je duznosti covjeka prema Bogu
3711 III, II,I,1834 | umom svojim" (Mt 22,37). To je neposredna jeka svecanom
3712 III, II,I,1834 | Cuj, Izraele! Gospodin je Bog nas, Gospodin je jedan" (
3713 III, II,I,1834 | Gospodin je Bog nas, Gospodin je jedan" (Pnz 6,4). ~Bog je
3714 III, II,I,1834 | je jedan" (Pnz 6,4). ~Bog je ljubio prvi. Na tu ljubav
3715 III, II,I,1834 | razlazu odgovor ljubavi koju je covjek pozvan dati svome
3716 III, II,I | niti kakve slike onoga sto je gore na nebu, ili dolje
3717 III, II,I | sluzi" (Izl 20,2-5). ~Pisano je: "Gospodinu Bogu svom se
3718 III, II,I,1836 | istine o covjeku povezano je s objavom Boga. Covjek ima
3719 III, II,I,1836 | biti drugih bogova, niti ih je ikada bilo (...), osim onoga
3720 III, II,I,1836 | bilo (...), osim onoga koji je stvorio i uredio svemir.
3721 III, II,I,1836 | razlikuje od vasega. To je onaj isti Bog koji je vase
3722 III, II,I,1836 | To je onaj isti Bog koji je vase oce iz Egipta izveo "
3723 III, II,I,1836 | Gospodin, Bog tvoj»” ukljucena je zapovijed vjere, nade i
3724 III, II,I,1836 | Doista, ako priznajemo da je on Bog, i to vjecni, nepromjenljivi,
3725 III, II,I,1836 | njegove vlasti. Osim toga, ako je on Bog, onda priznajemo
3726 III, II,I,1836 | povjerenje i ufanje. A ako je on neogranicena dobrota
3727 III, II,I,1837 | prvotnoj obvezi, ukazujuci da je "nepoznavanje Boga" pocelo
3728 III, II,I,1837 | cudorednih skretanja. Nasa je duznost u pogledu Boga da
3729 III, II,I,1838 | drzati istinitim ono sto je Bog objavio i sto Crkva
3730 III, II,I,1839 | 2089 Nevjerovanje je zanemarivanje objavljene
3731 III, II,I,1839 | pristati uz nju. Krivovjerje je "uporno nijekanje, poslije
3732 III, II,I,1839 | sumnjanje u nju"; otpad je "potpuno odbacivanje krscanske
3733 III, II,I,1839 | krscanske vjere"; raskol je "uskracivanje podloznosti
3734 III, II,I,1840 | zapovijedima ljubavi. Ufanje je pouzdano iscekivanje bozanskog
3735 III, II,I,1841 | pravednosti - jer Gospodin je, doista, vjeran svojim obecanjima -
3736 III, II,I,1842 | oblika preuzetnosti. Ili je covjek preuzetan po tome
3737 III, II,I,1844 | vodi brigu; ne priznaje da je Bog onaj koji ljubi prvi
3738 III, II,I,1844 | ljubav za ljubav. Mlakost je kolebanje ili nemar odgovoriti
3739 III, II,I,1844 | nastaje iz oholosti: oprecna je ljubavi prema Bogu, ciju
3740 III, II,I,1846 | 2096 Glavni je cin kreposti bogostovlja
3741 III, II,I,1847 | zahvalnoscu ispovijedajuci da je ucinio velike stvari i da
3742 III, II,I,1847 | ucinio velike stvari i da je njegovo ime sveto. Klanjanje
3743 III, II,I,1848 | Uzdignuce duha k Bogu izraz je naseg klanjanja Bogu: rijec
3744 III, II,I,1848 | naseg klanjanja Bogu: rijec je o molitvi hvale, zahvaljivanja,
3745 III, II,I,1848 | zagovora i prosnje. Molitva je nuzdan uvjet da mognemo
3746 III, II,I,1849 | 2099 Pravedno je Bogu prinositi zrtve u znak
3747 III, II,I,1849 | prosnje i zajednistva: "Prava je zrtva svaki cin koji se
3748 III, II,I,1850 | duhovne zrtve: "Zrtva Bogu duh je raskajan (...)" (Ps 51,19).
3749 III, II,I,1850 | proroka Hosee: "Milosrdje mi je milo, a ne zrtva!" (Mt 9,
3750 III, II,I,1850 | savrsena zrtva jest ona sto ju je Krist prinio na krizu, potpunoma
3751 III, II,I,1851 | nekim okolnostima krscanin je pozvan da nesto Bogu obeca.
3752 III, II,I,1851 | Vjernost datim obecanjima izraz je stovanja koje dugujemo bozanskom
3753 III, II,I,1852 | kreposti bogostovlja". Zavjet je cin poboznosti, kojim krscanin
3754 III, II,I,1852 | zavjete, daje Bogu sto mu je obecao i posvetio. Djela
3755 III, II,I,1852 | da ispuni zavjete sto ih je ucinio. ~
3756 III, II,I,1854 | Crkve, traziti i, posto je upoznaju, prihvatiti i ostati
3757 III, II,I,1855 | pojedinacno i drustveno. To je "tradicionalno katolicko
3758 III, II,I,1855 | u kojima zive. Drustvena je duznost krscana da u svakom
3759 III, II,I,1856 | pravnom poretku drzave, nuzno je da se ujedno svim gradjanima
3760 III, II,I,1858 | bezvjerje. Praznovjerje je, na neki nacin, izopacena
3761 III, II,I,1858 | pretjeranost religije, dok je bezvjerje mana koja je manjkom
3762 III, II,I,1858 | dok je bezvjerje mana koja je manjkom oprecna kreposti
3763 III, II,I,1859 | 2111 Praznovjerje je zastranjenje religioznog
3764 III, II,I,1861 | nije Bog. Idolopoklonstvo je kad covjek casti i stuje
3765 III, II,I,1861 | stvorenje namjesto Boga, bilo da je rijec o bogovima ili zlodusima (
3766 III, II,I,1861 | Isus (Mt 6,24). Mnostvo je mucenika umrlo da se ne
3767 III, II,I,1861 | cak odbijajuci hiniti da je stuju. Idolopoklonstvo ne
3768 III, II,I,1861 | jedino gospodstvo Bozje; zato je nespojivo sa zajednistvom
3769 III, II,I,1862 | granica. Idolopoklonstvo je izopacenje religioznog osjecaja,
3770 III, II,I,1862 | religioznog osjecaja, koji je covjeku prirodjen. Idolopoklonik
3771 III, II,I,1862 | prirodjen. Idolopoklonik je onaj koji "svoje neunistivo
3772 III, II,I,1863 | drugim svetima. No, ispravan je stav krscanina u tom da
3773 III, II,I,1864 | umilostive skrite moci. To je sve u proturjecju s cascu
3774 III, II,I,1865 | pribavi zdravlje - teska je povreda kreposti bogostovlja.
3775 III, II,I,1865 | zahvat zloduhâ. Za osudu je takodjer nosenje amajlija.
3776 III, II,I,1867 | njegova dobrota i svemoc. Tako je Sotona htio od Isusa postici
3777 III, II,I,1867 | Stvoritelju i Gospodinu. U njemu je uvijek pritajena sumnja
3778 III, II,I,1868 | stvarima i cinima. Svetogrdje je tezak grijeh osobito kad
3779 III, II,I,1868 | tezak grijeh osobito kad je pocinjeno protiv Euharistije,
3780 III, II,I,1868 | protiv Euharistije, jer je u tom sakramentu sustinski
3781 III, II,I,1869 | 2121 Simonija je kupovanje i prodavanje duhovnih
3782 III, II,I,1869 | Carobnjaku Simunu, koji je htio kupiti duhovnu moc
3783 III, II,I,1869 | kupiti duhovnu moc sto ju je vidio u djelovanju apostolâ,
3784 III, II,I,1869 | novcima steci!" (Dj 8,20). To je u skladu s Isusovom rijecju: "
3785 III, II,I,1869 | dajte!" (Mt 10,8). Nemoguce je prisvajati duhovna dobra
3786 III, II,I,1869 | vlasnik ili gospodar, jer im je izvor u Bogu. Moguce ih
3787 III, II,I,1869 | izvor u Bogu. Moguce ih je samo kao cist dar primiti
3788 III, II,I,1869 | nista vise od priloga sto ih je odredila mjerodavna vlast,
3789 III, II,I,1869 | sluzitelja Crkve. "Vrijedan je radnik hrane svoje" (Mt
3790 III, II,I,1870 | poveza-nost s Bogom ili je izricito zabacuju, tako
3791 III, II,I,1871 | razlicite pojave. Jedan mu je cest oblik prakticni materijalizam,
3792 III, II,I,1871 | humanizam krivo misli da je covjek "sam sebi svrha,
3793 III, II,I,1872 | Bozje postojanje, ateizam je grijeh protiv kreposti bogostovlja.
3794 III, II,I,1873 | ljudskom dostojanstvu, jer je tom dostojanstvu temelj
3795 III, II,I,1874 | postojanju, izjavljujuci da je nemoguce to dokazati, dapace
3796 III, II,I,1876 | 2129 Bozji je nalog sadrzavao zabranu
3797 III, II,I,1876 | dobro! Onoga dana kad vam je Gospodin, Bog vas, govorio
3798 III, II,I,1876 | Pnz 4,15-16). To je Bog posve transcendentni
3799 III, II,I,1876 | se objavio Izraelu. "On je sve!", ali istodobno jest
3800 III, II,I,1876 | svojih" (Sir 43,27-28). On je "sam Tvorac ljepote" (Mudr
3801 III, II,I,1877 | 2130 Ipak je Bog, vec od Staroga zavjeta,
3802 III, II,I,1878 | nasuprot ikonoboraca, opravdao je cascenje ikonâ: ikonâ Kristovih,
3803 III, II,I,1878 | svetaca. Utjelovivsi se, Bozji je Sin otvorio novu "ekonomiju"
3804 III, II,I,1879 | odnosi se na onoga koji je slikom prikazan", i "tko
3805 III, II,I,1879 | sliku, stuje osobu koja je na njoj prikazana". Cast
3806 III, II,I,1879 | duha prema slici ukoliko je slika ne staje na njoj,
3807 III, II,I,1883 | Bogu pravo stovanje duznost je covjeka pojedinca i ljudskog
3808 III, II,I,1885 | 2138 Praznovjerje je zastranjenje stovanja sto
3809 III, II,I,1885 | pravome Bogu. Najvisi mu je izraz idolopoklonstvo, i
3810 III, II,I | 20,7; Pnz 5,11). ~Receno je starima: "Ne zaklinji se
3811 III, II,I | I. Ime je Gospodnje sveto ~
3812 III, II,I,1890 | jedna, jedinstvena, a to je objava Bozjeg imena, koje
3813 III, II,I,1890 | povjerenja i intimnosti. "Ime je Gospodnje sveto". Zato ga
3814 III, II,I,1891 | podsjeca. Osjecaj svetoga dio je kreposti bogostovlja: Jesu
3815 III, II,I,1891 | mjeri u kojoj vjerujemo da je Bog prisutan, moramo ih
3816 III, II,I,1891 | imati. Ako ih nemamo, to je zato sto nismo svjesni,
3817 III, II,I,1891 | svjesni, sto ne vjerujemo da je On prisutan. 2145 Vjernik
3818 III, II,I,1894 | svetih stvari. Bogohulno je takodjer prizivati ime Bozje
3819 III, II,I,1894 | svetom imenu. Po svojoj je naravi tezak grijeh. ~
3820 III, II,I,1895 | bez nakane psovati, manjak je postovanja prema Gospodinu.
3821 III, II,I,1895 | upotrebu Bozjeg imena. Ime je Bozje veliko tamo gdje se
3822 III, II,I,1895 | njegovu Velicanstvu. Ime je Bozje sveto tamo gdje se
3823 III, II,I,1897 | od krive zakletve duznost je u odnosu prema Bogu. Bog,
3824 III, II,I,1897 | Stvoritelj i Gospodin, mjerilo je svake istine. Ljudska je
3825 III, II,I,1897 | je svake istine. Ljudska je rijec u skladu s Bogom ili
3826 III, II,I,1897 | ili u opreci s njime, koji je Istina sama. Kad je istinita
3827 III, II,I,1897 | koji je Istina sama. Kad je istinita i zakonita, zakletva
3828 III, II,I,1898 | 2152 Krivokletnik je onaj koji pod prisegom obecava
3829 III, II,I,1898 | ispuniti, ili koji, nakon sto je pod prisegom nesto obecao,
3830 III, II,I,1898 | ne ispuni. Krivokletstvo je tezak manjak postovanja
3831 III, II,I,1898 | uciniti zlo djelo, suprotno je svetosti Bozjeg imena. ~
3832 III, II,I,1899 | 2153 Isus je drugu zapovijed izlozio
3833 III, II,I,1899 | Govoru na gori: "Culi ste da je receno starima: “Ne zaklinji
3834 III, II,I,1899 | Da, da - ne, ne!” Sto je vise od toga, od Zloga je" (
3835 III, II,I,1899 | je vise od toga, od Zloga je" (Mt 5,33-34.37). Isus uci
3836 III, II,I,1900 | sa svetim Pavlomcrkvena je Predaja shvatila da se Isusova
3837 III, II,I,1900 | ne protivi zakletvi kad je ucinjena iz ozbiljna i pravedna
3838 III, II,I,1901 | odbiti. A mora se odbiti kad je traze u svrhe suprotne dostojanstvu
3839 III, II,I,1902 | tj. ucenika Kristova koji je zivio u primjerenoj vjernosti
3840 III, II,I,1904 | svakoga njegovim imenom. Ime je svakog covjeka sveto. Ime
3841 III, II,I,1904 | svakog covjeka sveto. Ime je ikona osobe. Zahtijeva postovanje,
3842 III, II,I,1905 | 2159 Primljeno je ime vjecno. Taj tajanstven
3843 III, II,I,1906 | Gospodine, Boze nas, divno li je ime tvoje po svoj zemlji" (
3844 III, II,I,1907 | stujemo ime Gospodnje. Ime je Gospodnje sveto. ~
3845 III, II,I,1909 | neke lazi. Krivokletstvo je tezak grijeh protiv Gospodina,
3846 III, II,I | sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, pocinak posvecen
3847 III, II,I | Izl 20,8-10). ~Subota je stvorena radi covjeka, a
3848 III, II,I | subote. Sin Covjecji gospodar je subote (Mk 2,27-28). ~
3849 III, II,I,1915 | na stvaranje: "I Gospodin je sest dana stvarao nebo,
3850 III, II,I,1915 | zemlju i more i sve sto je u njima, a sedmoga je dana
3851 III, II,I,1915 | sto je u njima, a sedmoga je dana pocinuo. Stoga je Gospodin
3852 III, II,I,1915 | sedmoga je dana pocinuo. Stoga je Gospodin blagoslovio i posvetio
3853 III, II,I,1916 | ispruzenom misicom. Zato ti je zapovjedio Gospodin, Bog
3854 III, II,I,1917 | 2171 Bog je Izraelu povjerio subotu
3855 III, II,I,1917 | Izraelu povjerio subotu da je postuje u znak vjecnog saveza.
3856 III, II,I,1917 | znak vjecnog saveza. Subota je za Gospodina; sveto je pridrzana
3857 III, II,I,1917 | Subota je za Gospodina; sveto je pridrzana na hvalu Boga,
3858 III, II,I,1918 | 2172 Djelovanje Bozje uzor je ljudskom djelovanju. Ako
3859 III, II,I,1918 | ljudskom djelovanju. Ako je Bog sedmog dana "prestao
3860 III, II,I,1918 | posao i omogucuje odmor. To je dan prosvjeda protiv robovanja
3861 III, II,I,1919 | izvjescuje o vise slucajeva kad je Isus optuzen da krsi subotnji
3862 III, II,I,1919 | vjerodostojno tumacenje: "Subota je stvorena radi covjeka, a
3863 III, II,I,1919 | pogubiti" (Mk 3,4). Subota je dan Gospodina milosrdjâ
3864 III, II,I,1919 | Sin Covjecji gospodar je subote" (Mk 2,28). ~
3865 III, II,I | II. Dan Gospodnji ~Ovo je dan sto ga ucini Gospodin:
3866 III, II,I,1920 | 2174 Isus je uskrsnuo od mrtvih "prvi
3867 III, II,I,1920 | Kristovim uskrsnucem. Za krscane je postao prvi medju svim danima,
3868 III, II,I,1920 | Sastajemo se u dan sunca jer je to prvi dan kada je Bog,
3869 III, II,I,1920 | jer je to prvi dan kada je Bog, promijenivsi tamu i
3870 III, II,I,1920 | stvorio svijet. U isti je dan Isus Krist, nas Spasitelj,
3871 III, II,I,1921 | Bogu. Uistinu, Zakonsko je bogosluzje pripravljalo
3872 III, II,I,1921 | u njem vrsilo oznacavalo je unaprijed neki vid Kristova
3873 III, II,I,1921 | ostvaruje cudoredni propis koji je po naravi upisan u covjecje
3874 III, II,I,1921 | Nedjeljno bogosluzje dovrsenje je cudorednog propisa Starog
3875 III, II,I,1922 | Euharistije Gospodnje u sredistu je zivota Crkve. "Nedjelja
3876 III, II,I,1922 | drugoga" (Heb 10,25). Predaja je sacuvala spomen jedne uvijek
3877 III, II,I,1922 | Cesto smo ponovili: ovaj ti je dan darovan za molitvu i
3878 III, II,I,1922 | za molitvu i pocinak. Ovo je dan sto nam ga ucini Gospodin.
3879 III, II,I,1922 | se u njemu". 2179 "Zupa je odredjena zajednica vjernika
3880 III, II,I,1922 | partikularnoj Crkvi, za koju je pastirska briga, pod vlascu
3881 III, II,I,1922 | vlastitom pastiru". Ona je mjesto u kojem se svi vjernici
3882 III, II,I,1922 | kod kuce kao u crkvi, gdje je sakupljen Bozji puk, gdje
3883 III, II,I,1925 | Gospo-dnjega svjedocanstvo je pripadnosti i vjernosti
3884 III, II,I,1927 | opravdan rad. 2186 Duznost je krscana koji raspolazu slobodnim
3885 III, II,I,1927 | mogu odmoriti. Krscansko je bogoljublje odavna nedjelju
3886 III, II,I,1927 | ostale dane tjedna. Nedjelja je vrijeme pogodno za razmi-sljanje,
3887 III, II,I,1927 | odmoru i bogosluzju. Slicna je duznost poslodavaca u odnosu
3888 III, II,I,1929 | 2190 Subota, koja je predstavljala dovrsenje
3889 III, II,I,1929 | stvaranja, zamije-njena je nedjeljom, koja je spomen
3890 III, II,I,1929 | zamije-njena je nedjeljom, koja je spomen novog stvaranja,
3891 III, II,II | zapovijedima, Isus rece: "Prva je: “Slusaj, Izraele! Gospodin
3892 III, II,II | Gospodin Bog nas Gospodin je jedini. Zato ljubi Gospodina
3893 III, II,II | sve snage svoje.” A druga je: “Ljubi svoga bliznjega
3894 III, II,II | tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon. Uistinu: Ne cini
3895 III, II,II | druga zapovijed, sazeta je u ovoj rijeci: Ljubi svoga
3896 III, II,II | Sam Gospodin Isus istaknuo je vaznost te "Bozje zapovijedi" (
3897 III, II,II | roditelje u Gospodinu, jer je to pravedno. “Postuj oca
3898 III, II,II | Postuj oca svoga i majku - to je prva zapovijed s obecanjem:
3899 III, II,II | Naznacuje poredak ljubavi. Bog je htio da, iza njega, postujemo
3900 III, II,II | castiti i postivati sve koje je Bog, za nase dobro, zaodjenuo
3901 III, II,II,1935 | 2198 Ova zapovijed izrecena je u pozitivnomn obliku, kao
3902 III, II,II,1936 | odnosa s ocem i majkom, jer je to najopcenitiji odnos.
3903 III, II,II,1939 | namece sama po sebi. Treba je promatrati kao redoviti
3904 III, II,II,1940 | Stvorivsi muza i zenu Bog je ustanovio ljudsku obitelj
3905 III, II,II,1940 | ljudsku obitelj i providio je osnovnim ustrojstvom. Clanovi
3906 III, II,II,1941 | zvati «domaca Crkva»". To je zajednica vjere, nade i
3907 III, II,II,1941 | zadobiva osobitu vaznost, kako je ocito iz Novoga zavjeta. ~
3908 III, II,II,1942 | 2205 Krscanska obitelj je zajednistvo osoba, znak
3909 III, II,II,1942 | i odgojna sluzba odsjaj je Oceva stvoriteljskog djela.
3910 III, II,II,1942 | stvoriteljskog djela. Obitelj je pozvana s Kristom dijeliti
3911 III, II,II,1942 | obitelji ljubav. Krscanska je obitelj blagovjesnica i
3912 III, II,II,1943 | postovanja medju osobama. Obitelj je povlastena zajednica pozvana
3913 III, II,II,1944 | 2207 Obitelj je izvorna stanica drustvenog
3914 III, II,II,1944 | stanica drustvenog zivota. Ona je naravna zajednica u kojoj
3915 III, II,II,1944 | drustvene zajednice. Obitelj je zajednica u kojoj se, od
3916 III, II,II,1944 | sluziti slobodom. Obiteljski je zivot uvodjenje u drustveni
3917 III, II,II,1945 | prikracene i siromahe. Mnogo je obitelji koje u odredjenim
3918 III, II,II,1945 | pruziti takvu pomoc. Onda je duznost drugih osoba, drugih
3919 III, II,II,1947 | Politicka zajednica duzna je obitelj postovati, pritjecati
3920 III, II,II,1948 | ljudskoga mnostva, nego je "netko" koji zbog poznatoga
3921 III, II,II,1949 | dostojanstvom ljudskih osoba kojima je na srcu pravednost i bratstvo. ~
3922 III, II,II,1950 | 2214 Bozje ocinstvo izvor je ljudskog ocinstva; na Bozjem
3923 III, II,II,1950 | veze koja ih zdruzuje. To je postovanje sto ga trazi
3924 III, II,II,1951 | roditelja (sinovska odanost) je cin priznanja onima koji
3925 III, II,II,1953 | slusajte roditelje u svemu; to je milo u Gospodinu" (Kol 3,
3926 III, II,II,1953 | To postovanje u stvari je ukorijenjeno u strahu Bozjemu,
3927 III, II,II,1953 | roditelje odgo-vorni. Koliko im je moguce, duzni su im u starosti
3928 III, II,II,1954 | prijatelji. "Na pameti mi je neprijetvorna vjera koja
3929 III, II,II,1954 | neprijetvorna vjera koja je u tebi - ona vjera koja
3930 III, II,II,1954 | u tebi - ona vjera koja je najprije prebivala u tvojoj
3931 III, II,II,1955 | djelovanje roditelja "toliko je vazno da se tesko moze icim
3932 III, II,II,1957 | Domace ognjiste osobito je prikladno mjesto za odgoj
3933 III, II,II,1957 | djecu podlagati "ono sto je tvarno i nagonsko onome
3934 III, II,II,1957 | tvarno i nagonsko onome sto je unutarnje i duhovno". Na
3935 III, II,II,1957 | duhovno". Na roditeljima je takodjer teska odgovornost
3936 III, II,II,1957 | Obiteljsko ognjiste prirodna je sredina za uvodjenje covjeka
3937 III, II,II,1959 | oblike vjeronauka. Poslanje je roditelja uciti djecu moliti
3938 III, II,II,1959 | zvanje djece Bozje. Zupa je euharistijska zajednica
3939 III, II,II,1959 | krscanskih obitelji; ona je povlasteno mjesto kateheze
3940 III, II,II,1962 | 2229 Pravo je roditelja, kao najodgovornijih
3941 III, II,II,1962 | odgovara njihovu uvjerenju. To je jedno od osnovnih ljudskih
3942 III, II,II,1962 | prava. Roditelji su, koliko je god moguce, duzni birati
3943 III, II,II,1963 | 2230 Kad odrastu, pravo je i duznost djece izabrati
3944 III, II,II,1965 | slijede. Treba se uvjeriti da je prvo zvanje krscana ici
3945 III, II,II,1966 | vrsi volju Oca mojega koji je na nebesima, taj mi je brat
3946 III, II,II,1966 | koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka" (
3947 III, II,II,1968 | koji obnose vlast, treba da je vrse tako da sluze. "Tko
3948 III, II,II,1968 | Vrsenje vlasti u moralnom je pogledu odredjeno njezinim
3949 III, II,II,1970 | Vrsenju politickih prava cilj je zajednicko dobro naroda
3950 III, II,II,1971 | ljudi - a ne kao oni kojima je sloboda pokrivalom zloce,
3951 III, II,II,1973 | nadvisuju zakone (...) Tako im je uzviseno mjesto Bog naznacio
3952 III, II,II,1973 | koja ih prima. Doseljenik je duzan harnoscu postivati
3953 III, II,II,1973 | duhovnu bastinu zemlje koja ga je ugostila, obdrzavati njezine
3954 III, II,II,1973 | potrebama. 2242 Gradjanin je u savjesti duzan ne slijediti
3955 III, II,II,1973 | ispravnoj savjesti, opravdana je razlikovanjem sluzenja Bogu
3956 III, II,II,1973 | opce dobro; ali neka im je slobodno protiv zloporabe
3957 III, II,II,1973 | slijedeci uvjeti: 1. da je rijec o sigurnom, teskom
3958 III, II,II,1973 | razlozne nade u uspjeh; 5. da je nemoguce razumno nazreti
3959 III, II,II,1974 | covjeka pred stvarima. Samo je bozanski objavljena religija
3960 III, II,II,1974 | politickom zajednicom, u isti mah je znak i jamstvo transcendentnog
3961 III, II,II,1975 | 2246 Crkvi je po njezinu poslanju vlastito "
3962 III, II,II,1977 | cetvrtoj zapovijedi Bog je htio da, iza njega, postujemo
3963 III, II,II,1977 | postujemo roditelje i one koje je za nase dobro zaodjenuo
3964 III, II,II,1979 | krscanskog drustva tijesno je povezan sa sretnim stanjem
3965 III, II,II,1981 | svim krepostima. Duznost im je djeci, koliko je moguce,
3966 III, II,II,1981 | Duznost im je djeci, koliko je moguce, priskrbiti sto iziskuju
3967 III, II,II,1982 | podsjecati i djecu uciti da je prvo zvanje krscana ici
3968 III, II,II,1983 | 2254 Javna je vlast duzna postivati osnovna
3969 III, II,II,1985 | 2256 Gradjanin je u savjesti duzan ne slijediti
3970 III, II,II | Izl 20,13). ~Culi ste da je receno starima: Ne ubij!
3971 III, II,II | 5,21-22). 2258 "Ljudski je zivot svet zato sto od samog
3972 III, II,II | svojom jedinom svrhom. Samo je Bog Gospodar zivota od njegova
3973 III, II,II,1987 | Sveto pismo otkriva da je u covjeku, od samih pocetaka
3974 III, II,II,1987 | istocnoga grijeha. Covjek je postao neprijatelj sebi
3975 III, II,II,1987 | budi proklet na zemlji koja je rastvorila usta da s ruke
3976 III, II,II,1988 | covjecanstva isprepleten je podsjecanjem da je ljudski
3977 III, II,II,1988 | isprepleten je podsjecanjem da je ljudski zivot Bozji dar
3978 III, II,II,1988 | krv covjek proliti! Jer je covjek na sliku Bozju stvoren (
3979 III, II,II,1988 | 6). Stari zavjet uvijek je smatrao krv svetim znamenom
3980 III, II,II,1988 | svetim znamenom zivota. Taj je nauk potreban u svako doba. ~
3981 III, II,II,1989 | covjekovo ubojstvo opcevazeci je: obvezuje sve i svakoga,
3982 III, II,II,1990 | se nije branio i nalozio je Petru da vrati mac u korice. ~
3983 III, II,II,1991 | uslijediti dva ucinka, prvi je od njih ocuvanje vlastitog
3984 III, II,II,1991 | vlastitog zivota, a drugi je ubojstvo napadaca. (...)
3985 III, II,II,1991 | ubojstvo napadaca. (...) Prvi je ucinak namjeran, drugi nehotican". ~
3986 III, II,II,1992 | nacelom cudoredja. Stoga je zakonito traziti postivanje
3987 III, II,II,1992 | krivac ubojstva, cak i kad je prisiljen nanijeti napadacu
3988 III, II,II,1992 | primijeni vise nasilja nego je potrebno, njegov je cin
3989 III, II,II,1992 | nego je potrebno, njegov je cin nedopusten. Ako pak
3990 III, II,II,1992 | odgovori odmjereno, obrana je dopustena (...) I nije za
3991 III, II,II,1992 | bismo druge ubili. Covjek je, naime, duzan skrbiti za
3992 III, II,II,1992 | i teska obveza onomu tko je odgovoran za zivote drugih,
3993 III, II,II,1993 | da cini zlo. S tim u vezi je tradicionalni crkveni nauk
3994 III, II,II,1993 | koju su odgovorni. ~Prvi je cilj kazni popraviti nered
3995 III, II,II,1993 | prouzrocen zlodjelom. Kad je krivac dragovoljno prihvaca,
3996 III, II,II,1993 | zadovoljstine. Osim toga, cilj je kazni stititi javni red
3997 III, II,II,1995 | uskratiti pomoc. Sablaznjiva je nepravda i teski grijeh
3998 III, II,II,1996 | od prvoga stoljeca Crkva je isticala moralnu zlocu svakog
3999 III, II,II,1996 | sto znaci pobacaj koji je zeljen bilo kao cilj bilo
4000 III, II,II,1996 | Gospodar zivota, povjerio je ljudima uzvisenu zadacu
1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-3000 | 3001-3500 | 3501-4000 | 4001-4500 | 4501-4961 |