1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-2801
bold = Main text
Part,Section,Chapter,Number grey = Comment text
1 I | prikaz Svete Djevice. ~Ova se slika ubraja medju najstarije
2 I | Djevice Marije. ~Lijevo se primjecuje lik covjeka,
3 I | Jakova, od Izraela zezlo se dize" (Br 24,17). U prikazu
4 I | Spasitelja i Otkupitelja. ~To se prorostvo ostvarilo u rodjenju
5 I, I,0,1 | vjeru Crkve, i to onako kako se u Vjerovanju (Credo) ispovijeda
6 I, I,0,1 | u bogosluzju slavi, kako se djelatno zivi obdrzavajuci
7 I, I,0,1 | izrazaja u molitvi, pitamo se sto znaci "vjerovati". Vjera
8 I, I,0,1 | covjekov odgovor Bogu, koji mu se objavljuje i dariva, pruzajuci
9 I, I,0,1 | bozansku Objavu po kojoj se Bog covjeku ocituje (glava
10 I, I,I,2 | slobodno ne prizna i ako se svome Stvoritelju ne povjeri".1 ~
11 I, I,I,3 | oni su toliko opceniti da se covjeka moze obiljeziti
12 I, I,I,3 | doista, zivimo, micemo se i jesmo" (Dj 17,26-28). ~
13 I, I,I,4 | teznju covjeka gresnika da se, iz straha pred Bogom, sakrije5
14 I, I,I,5 | 30 "Neka se raduje srce onih sto traze
15 I, I,I,5 | grijeha i svjedocanstvo da se oholima protivis. Pa ipak
16 I, I,I,5 | nemirno je srce nase dok se ne smiri u tebi".7 ~
17 I, I,I,6 | dosao do spoznaje Boga. Oni se nazivaju takodjer "dokazima
18 I, I,I,7 | reda i ljepote svijeta moze se spoznati Boga kao izvor
19 I, I,I,7 | obzirom na pogane tvrdi: "Sto se o Bogu moze spoznati, ocito
20 I, I,I,7 | stvaranja svijeta, umom se po djelima vidi" (Rim 1,
21 I, I,I,10 | prijateljstva s Bogom, Bog se htio covjeku objaviti i
22 I, I,I,10 | dovesti do zakljucka kako se ona ne protivi ljudskom
23 I, I,I,11 | Crkva cvrsto drzi i uci da se Bog, pocelo i svrha svih
24 I, I,I,12 | povijesnim okolnostima u kojima se nalazi, veoma tesko upoznati
25 I, I,I,12 | nailazi na mnoge poteskoce da se uspjesno i plodno sluzi
26 I, I,I,12 | prirodnom moci. Jer istine, koje se ticu Boga i odnosa ljudi
27 I, I,I,12 | istocnoga grijeha. Zato se dogadja, da ljudi glede
28 I, I,I,17 | slikovito, nesavrseno, da se "neizrecivi, neshvatljivi,
29 I, I,I,18 | tako govorimo o Bogu, nas se govor doduse izrazava na
30 I, I,I,18 | Trebamo sebi posvijestiti, da "se ne moze istaci neka slicnost
31 I, I,I,18 | Stvoritelja i stvorenja a da se izmedju njih ne opazi jos
32 I, I,I,18 | samo sto On nije, i kako se druga bica postavljaju prema
33 I, I,I,22 | 47 Crkva uci da se jedinog i istinitog Boga,
34 I, I,II,25 | posve slobodnoj odluci, Bog se covjeku objavljuje i dariva
35 I, I,II,28 | Bozanski naum Objave ostvaruje se u isti mah "djelima i rijecima",
36 I, I,II,28 | medju sobom povezani"4 te se uzajamno osvjetljuju. U
37 I, I,II,28 | bozanska pedagogija": Bog se objavljuje postupno covjeku,
38 I, I,II,28 | Rijec Bozja nastanila se medju ljudima i postala
39 I, I,II | II. Postupnost Objave~BOG SE DAJE UPOZNATI VEC OD POCETKA ~
40 I, I,II,34 | plemena na zemlji tobom ce se blagoslivljati" (Post 12,
41 I, I,II,35 | biti korijen, na koji ce se nacijepiti pogani koji postanu
42 I, I,II,41 | javnu objavu prije nego se u slavi pojavi nas Gospodin
43 I, I,II,42 | objavu, nego da pomognu da se od nje u odredjenom povjesnom
44 I, I,II,42 | nekih novijih sekta koje se na takvim "objavama" zasnivaju. ~
45 I, I,II,43 | 68 Bog se iz ljubavi objavio i darovao
46 I, I,II,44 | 69 Bog se covjeku objavio priopcivsi
47 I, I,II,45 | stvorenim stvarima, Bog se ocitovao nasim praroditeljima.
48 I, I,II,48 | 73 Bog se potpuno objavio poslavsi
49 I, I,II,49 | 74 Bog "hoce da se svi ljudi spase i dodju
50 I, I,II,49 | Krista. Potrebno je zato da se Krist navjescuje svim narodima
51 I, I,II,49 | dovijeka neiskvareno i da se prenosi svim narastajima". ~
52 I, I,II,50 | 75 "Krist Gospodin, u kom se dovrsuje sva objava Visnjeg
53 I, I,II,51 | Gospodinovoj zapovijedi Evandjelje se prenosilo dvojako: ~ usmeno: "
54 I, I,II,52 | 77 "Da se Evandjelje u Crkvi bez prekida
55 I, I,II,52 | uciteljsko mjesto". "Apostolsko se propovijedanje, na osobit
56 I, I,II,53 | To zivo prenosenje zbiva se po Duhu Svetom i, ukoliko
57 I, I,II,53 | najuze povezano, naziva se "Predajom". Po njoj "Crkva
58 I, I,II,53 | prisutnosti te Predaje: njezino se bogatstvo slijeva u djelovanje
59 I, I,II,54 | Sina; i Duh Sveti, po kojem se ziva rijec Evandjelja razlijeze
60 I, I,II,55 | bozanskog vrutka i na neki se nacin uzajamno hraneci k
61 I, I,II,58 | svjetlu apostolske Predaje ove se "predaje" mogu cuvati, prilagodjivati
62 I, I,II,61 | crpi sve sto predlaze da se vjeruje kao od Boga objavljeno". ~
63 I, I,II,63 | 88 Crkveno se uciteljstvo sluzi puninom
64 I, I,II,65 | i dosljednost dogmi mogu se naci u cjelokupnosti objave
65 I, I,II,67 | Ukupnost vjernika (...) ne moze se u vjeri prevariti, i to
66 I, I,II,76 | 101 Da se objavi ljudima, Bog u svojoj
67 I, I,II,77 | izrice sebe samoga: ~"Sjetite se da postoji samo jedan govor
68 I, I,II,77 | samo jedan govor Bozji koji se odvija u cijelome Svetom
69 I, I,II,80 | Boga objavljeno, sto nam se u Svetom pismu slovom cuva
70 I, I,II,82 | izjavljenim od Duha Svetoga, mora se dosljedno ispovijedati da
71 I, I,II,84 | na ljudski nacin. Da bi se Pismo ispravno tumacilo,
72 I, I,II,85 | 110 Da bi se shvatila nakana svetih autora,
73 I, I,II,85 | pripovijedanja. "Istina se, naime, drugacije iznosi
74 I, I,II,87 | razlicite knjige od kojih se sastoji, Pismo je ipak jedno
75 I, I,II,90 | Prema staroj predaji moze se razlikovati dvostruk smisao
76 I, I,II,90 | duhovni smisao. Ovaj potonji se opet dijeli na: alegorijski,
77 I, I,II,90 | moralni i anagogicki. Kad se ova cetiri smisla potpuno
78 I, I,II,91 | Svetog pisma a utvrdjuje se egzegezom, koja se drzi
79 I, I,II,91 | utvrdjuje se egzegezom, koja se drzi pravila ispravna tumacenja. "
80 I, I,II,91 | super litteralem - Svaki se smisao (Svetog pisma) temelji
81 I, I,II,92 | stvarnosti i dogadjaji, o kojima se govori, mogu biti znakovi. ~
82 I, I,II,95 | sadrzi 46 knjiga (45, ako se Jeremija i Tuzaljke uzmu
83 I, I,II,97 | blago molitava"; u njima se napokon "krije Otajstvo
84 I, I,II,101 | oblikovanju Evandjelja mogu se razlikovati tri razdoblja: ~
85 I, I,II,103 | pomocu tipologije, po kojoj se u Bozjim djelima Staroga
86 I, I,II,104 | krscanska kateheza stalno se njime sluzila. Prema staroj
87 I, I,II,104 | staroj izreci, Novi zavjet se u Staromu skriva, a Stari
88 I, I,II,104 | Staromu skriva, a Stari se u Novom otkriva: "Novum
89 I, I,II,107 | crpe zdravu hranu i sveto se osvjezuje i sluzba rijeci,
90 I, I,II,108 | Kristove vjerne (...) da se ucestalim citanjem bozanskih
91 I, I,II,109 | govori o Kristu i u njemu se citavo ispunjava". ~
92 I, I,II,112 | sto je djelo Duha, moze se potpuno razumjeti samo pod
93 I, I,II,115 | Novi ispunjava Stari. Oba se medjusobno osvjetljuju;
94 I, I,III,119 | vjerom znaci slobodno se podloziti rijeci koju smo
95 I, I,III,120 | Abraham poslusa i zaputi se u kraj koji je imao primiti
96 I, I,III,120 | primiti u bastinu; zaputi se, ne znajuci kamo ide" (Heb
97 I, I,III,120 | ide" (Heb 11,8). 4 Vjerom se zadrza kao stranac i hodocasnik
98 I, I,III,121 | vec neko ímanje onoga cemu se nadamo, osvjedocenje o zbiljnostima
99 I, I,III,121 | Abraham Bogu, i uracuna mu se u pravednost" (Rim 4,3).
100 I, I,III,123 | Blazena ti sto povjerova da ce se ispuniti sto ti je receno
101 I, I,III,124 | Isus umro na krizu, njezina se vjera nije nikad pokolebala.
102 I, I,III,124 | prestala vjerovati "da ce se ispuniti" Bozja rijec. Zato
103 I, I,III,125 | je on objavio, krscanska se vjera razlikuje od vjere
104 I, I,III,125 | je i pravedno povjeriti se potpuno Bogu i posvema vjerovati
105 I, I,III,129 | ljudski cin. Ne protivi se slobodi niti covjekovu razumu,
106 I, I,III,129 | ljudskim odnosima ne protivi se nasem dostojanstvu, da vjerujemo
107 I, I,III,129 | zajednistvo. Dosljedno tome jos se manje protivi nasem dostojanstvu "
108 I, I,III,129 | svoje volje damo Bogu koji se objavljuje" i na taj nacin
109 I, I,III,131 | vjerujemo nije u tome sto se objavljene istine cine istinite
110 I, I,III,131 | razumom, htio je Bog da se unutarnjim pomocima Duha
111 I, I,III,132 | svake ljudske spoznaje, jer se temelji na samoj Rijeci
112 I, I,III,132 | Doduse objavljene istine mogu se ljudskom razumu i iskustvu
113 I, I,III,134 | proturjeciti istinitom". "Stoga se metodicko istrazivanje ni
114 I, I,III,134 | ni u jednoj struci, ako se vrsi doista znanstveno i
115 I, I,III,135 | odgovoriti dragovoljno; "stoga se nikoga ne smije siliti da
116 I, I,III,135 | ali ih ne sili (...) To se najvise pokazalo u Isusu
117 I, I,III,135 | nametnuti onima koji su se protivili. Kraljevstvo nje-govo (...)
118 I, I,III,136 | spasenja, nuzno je da bismo se spasili. "Buduci da je “
119 I, I,III,136 | zajednistvu njegovih sinova, nitko se nikada ne moze bez nje opravdati
120 I, I,III,137 | kraja ustrajali, moramo se hraniti rijecju Bozjom i
121 I, I,III,138 | kakvom zrcalu, cini nam se kao da vec posjedujemo one
122 I, I,III,139 | Bogom u koga vjerujemo, ipak se cesto zivi u tami. Vjera
123 I, I,III,139 | Svijet u kojem zivimo cini se cesto veoma daleko od onoga,
124 I, I,III,140 | 165 Zato se moramo okretati prema svjedocima
125 I, I,III,141 | odgovor na poziv Boga koji se objavljuje. Ipak vjera nije
126 I, I,III,141 | svojom vjerom pridonosim da se podupre vjera drugih. ~
127 I, I,III,145 | nego u stvarnosti koje se njima izricu a koje nam
128 I, I,III,145 | izrecenu) stvarnost". Ipak mi se tim stvarnostima priblizavamo
129 I, I,III,150 | zatvoreno u vrsnu posudu, vjera se po djelovanju Duha Bozjega
130 I, I,III,150 | neprestano pomladjuje te cini da se pomladjuje i posuda koja
131 I, I,III,151 | citavog covjeka uz Boga koji se objavljuje.Vjera ukljucuje
132 I, I,III,158 | Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit ce se, a tko ne
133 I, I,III,158 | i pokrsti se, spasit ce se, a tko ne uzvjeruje, osudit
134 I, I,III,158 | ne uzvjeruje, osudit ce se" (Mk 16,16). ~
135 I, I,III,159 | Duhu Svetom, I utjelovio se po Duhu Svetom~rodjen od
136 I, I,III,159 | izlazi od Oca i Sina.~ Koji se s Ocem i Sinom skupa casti~
137 I, II,0,161 | i Novog zavjeta. 187 Ti se kratki prikazi vjere nazivaju "
138 I, II,0,161 | krscani ispovijedaju. Nazivaju se i "Vjerovanje" - "Credo"
139 I, II,0,161 | obicno "Vjerujem". Isto se tako zovu "simbolima vjere".
140 I, II,0,161 | na primjer pecata) koja se pokazivala kao raspoznajni
141 I, II,0,161 | raspoznajni znak: prelomljeni bi se dijelovi sastavili, da se
142 I, II,0,161 | se dijelovi sastavili, da se utvrdi identitet donositelja.
143 I, II,0,161 | krsni simbol. Buduci da se krstenje dijeli "u ime Oca
144 I, II,0,162 | 190 Simbol se prema tome dijeli u tri
145 I, II,0,163 | 191 "Ta se tri dijela, iako su medjusobno
146 I, II,0,163 | udovi imaju clanke na koje se dijele i po kojima se razlikuju,
147 I, II,0,163 | koje se dijele i po kojima se razlikuju, isto su tako
148 I, II,0,165 | 193 Nijedan se od tih simbola raznih etapa
149 I, II,0,166 | Vjerovanje, nazvano je tako jer se s pravom smatra vjernim
150 I, II,0,168 | katekizam", a popunjavat ce se stalnim pozivanjem na Nicejsko-carigradsko
151 I, II,I,171 | upoznamo Boga onakvoga kakav se postepeno objavljivao ljudima. "
152 I, II,I,173 | Izraelu, svome izabraniku, Bog se objavio kao Jedini: "Cuj,
153 I, II,I,173 | poziva Izraela i sve naroe da se obrate njemu, Jedinome: "
154 I, II,I,173 | njemu, Jedinome: "Obratite se k meni da se spasite, svi
155 I, II,I,173 | Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi zemlje,
156 I, II,I,173 | Da, preda mnom ce se prignuti svako koljeno,
157 I, II,I,173 | svako koljeno, mnome ce se svaki jezik zaklinjati govoreci:
158 I, II,I,174 | vlastitost je krscanske vjere. To se ne protivi vjeri u jednoga
159 I, II,I,175 | Svome narodu Izraelu Bog se objavio priopcujuci mu svoje
160 I, II,I,175 | svoje ime znaci saopciti se drugima, na neki nacin dati
161 I, II,I,175 | dati samoga sebe ucinivsi se pristupacnim, sposobnim
162 I, II,I,176 | 204 Bog se objavljivao svome narodu
163 I, II,I,176 | Saveza na Sinaju pokazalo se temeljnom objavom za Stari
164 I, II,I,177 | vjeran i milosrdan koji se sjeca i njih i svojih obecanja,
165 I, II,I,177 | neizrecivo, a ujedno je Bog koji se priblizava ljudima. ~
166 I, II,I,178 | svoje ime "Ja jesam" Bog se objavljuje kao Bog koji
167 I, II,I,179 | Bog moze covjeku, koji se pred njim otkriva kao gresnik,
168 I, II,I,179 | izgovara ime Bozje. Kad se cita Sveto pismo, objavljeno
169 I, II,I,179 | Sveto pismo, objavljeno se Ime zamjenjuje bozanskim
170 I, II,I,179 | u grckom Kyrios). Tim ce se naslovom klicati Isusovu
171 I, II,I,180 | 210 Nakon grijeha kojim se Izrael odvratio od Boga
172 I, II,I,180 | Izrael odvratio od Boga da se klanja zlatnome teletu,
173 I, II,I,184 | Onaj koji jest", objavio se Izraelu kao onaj koji je "
174 I, II,I,185 | istinite" (2 Sam 7,28); zato se Bozja obecanja uvijek ostvaruju.
175 I, II,I,185 | varati. Upravo stoga mozemo se u svemu s punim pouzdanjem
176 I, II,I,188 | samo jedan razlog sto mu se objavio i sto ga je izmedju
177 I, II,I,189 | 219 Bozja se ljubav prema Izraelu usporedjuje
178 I, II,I,190 | vjecna" (Iz 54,8): "Nek se pokrenu planine i potresu
179 I, II,I,190 | planine i potresu bregovi, al se ljubav moja nece odmac od
180 I, II,I,193 | mozemo" (Job 36,26). Zato se Bogu mora "prvome sluziti". ~
181 I, II,I,196 | 226 To znaci pravilno se sluziti stvorenjem: vjera
182 I, II,I,196 | jedinoga Boga upucuje nas da se svime sto nije on sluzimo
183 I, II,I,196 | nas njemu priblizuje, a da se klonimo onoga sto nas od
184 I, II,I,196 | sebi. 227 To znaci uzdati se u Boga u svakoj prilici,
185 I, II,I,196 | plasi ~Sve prolazi / Bog se ne mijenja ~Strpljivost
186 I, II,I,198 | Vjera u Boga upucuje nas da se obracamo njemu jedinome
187 I, II,I,199 | 230 Iako se Bog objavljuje, ipak ostaje
188 I, II,I,200 | 231 Bog nase vjere objavio se kao Onaj koji jest. Bog
189 I, II,I,200 | kao Onaj koji jest. Bog se dao prepoznati kao "bogat
190 I, II,I,203 | ujedinjuje sa sobom ljude koji su se odvratili grijehom". ~
191 I, II,I,204 | 235 U ovom ce se stavku ukratko izloziti
192 I, II,I,204 | ukratko izloziti na koji se nacin otajstvo Blazenoga
193 I, II,I,204 | drugim sva Bozja djela kojima se on objavljuje i priopcuje
194 I, II,I,204 | ljudskim osobama. Osoba se pokazuje u svom djelovanju,
195 I, II,I,204 | tajni skrivenih u Bogu koje se ne mogu znati ako nisu objavljene
196 I, II,I,205 | zazivan kao Otac. Bozanstvo se cesto smatra "ocem bogova
197 I, II,I,205 | i ljudi". U Izraelu Bog se naziva Ocem ukoliko je Stvoritelj
198 I, II,I,205 | Saveza i dara Zakona. Naziva se i ocem Izraelova kralja.
199 I, II,I,205 | briznost za svu svoju djecu. Ta se roditeljska Bozja njeznost
200 I, II,I,209 | Vjecni izvor Duha objavljuje se u njegovu vremenitom slanju.
201 I, II,I,209 | i osobno od Sina, posto se ovaj vratio k Ocu. Odasiljanje
202 I, II,I,210 | naravi (...). I ne kaze se da je samo Duh Ocev, nego
203 I, II,I,210 | saboru ispovijeda: Duh Sveti se "s Ocem i Sinom skupa casti
204 I, II,I,212 | izraza u Vjerovanju, malo se pomalo izmedju 8. i 11.
205 I, II,I,212 | izmedju Oca i Sina. I to se tvrdi "zakonito i s razlogom",
206 I, II,I,212 | opravdano dopunjavanje, ako se ne zaostri, ne dokida istovjetnost
207 I, II,I,213 | pravilu krsne vjere, sto se formiralo u propovijedanju,
208 I, II,I,213 | i u molitvi Crkve. Takvi se izricaji nalaze vec u apostolskim
209 I, II,I,214 | supstancija" (kadsto se kaze i "bit" ili "narav")
210 I, II,I,216 | koji je Otac ili Sin" Oni se medju sobom razlikuju po
211 I, II,I,217 | bozansko jedinstvo, sastoji se jedino u odnosajima jedne
212 I, II,I,217 | prema obojici. I premda se po tim odnosima kaze da
213 I, II,I,217 | njima) jedno ondje gdje se ne javlja opreka odnosa". "
214 I, II,I,218 | za koji ja zivim i borim se, s kojim zelim umrijeti,
215 I, II,I,218 | istobitnost. Sav je Bog kad se svaka promatra u sebi samoj(...),
216 I, II,I,219 | Presvete Trojice, a pokazuje se u stvorite-ljskom djelu,
217 I, II,I,219 | Sina i u slanju Duha, koje se nastavlja u poslanju Crkve. ~
218 I, II,I,220 | bozanskih Osoba ocituju se napose bozanskim slanjima:
219 I, II,I,222 | cemo doci i kod njega cemo se nastaniti" (Iv 14,23). O
220 I, II,I,222 | moj Boze, Trojstvo kome se klanjam, pomozi mi da posve
221 I, II,I,222 | posve zaboravim sebe te se nastanim u tebi, nepokretna
222 I, II,I,223 | jedino Bog objavljujuci se kao Otac, Sin i Duh Sveti. ~
223 I, II,I,225 | te isti jedini Bog, koji se "s Ocem i Sinom skupa casti
224 I, II,I,230 | bozanskih svojstava samo se Bozja svemoc spominje u
225 I, II,I,230 | ona je tajanstvena jer se samo vjerom moze spoznati
226 I, II,I,230 | vjerom moze spoznati kada se ocituje "u slabosti" (2
227 I, II,I,231 | ispovijeda sveopcu Bozju moc. Bog se naziva "Jaki Jakovljev" (
228 I, II,I,231 | vlasti tvoja silna snaga, tko se moze oprijeti tvojoj jakoj
229 I, II,I,231 | i njegova moc medjusobno se osvjetljuju. Svoju ocinsku
230 I, II,I,231 | svemoc pokazuje na nacin kako se brine za nase potrebe: darom
231 I, II,I,233 | iskustvu zla i patnje. Katkad se moze ciniti da je Bog odsutan
232 I, II,I,234 | putove Bozje svemoci. Ta se vjera hvali svojim slabostima
233 I, II,I,234 | slabostima da privuce na se Kristovu moc. Djevica Marija
234 I, II,I,242 | temeljne je vaznosti. Tice se samih osnova ljudskog i
235 I, II,I,242 | nas otkrica pozivaju da se jos vise divimo velicini
236 I, II,I,243 | prirodnim znanostima. Ne radi se samo o tome da se zna kada
237 I, II,I,243 | Ne radi se samo o tome da se zna kada je i kako tvarno
238 I, II,I,243 | tvarno nastao svemir, ni kada se pojavio covjek, nego radije
239 I, II,I,243 | pojavio covjek, nego radije da se otkrije koji je smisao toga
240 I, II,I,244 | pitanju porijekla. Tako se u starim religijama i kulturama
241 I, II,I,244 | istjece iz toga izvora i da se u nj vraca. Drugi su opet
242 I, II,I,244 | ucinak nekog opadanja, te se mora odbaciti ili nadici (
243 I, II,I,244 | tumacenja svjedoce kako se trajno i posvuda postavlja
244 I, II,I,244 | Stvoritelj, sa sigurnoscu se moze spoznati po njegovim
245 I, II,I,244 | nije postalo iz onoga sto se opaza" (Heb 11,3). ~
246 I, II,I,245 | oblikovao Izraela, objavljuje se kao onaj kome pripadaju
247 I, II,I,246 | svemogucoj ljubavi. Kasnije se istina o stvaranju izrazava
248 I, II,I,247 | i o nadi u spasenje. Kad se citaju u Kristovu svjetlu,
249 I, II,I,248 | Bog nebo i zemlju": tim se prvim rijecima Pisma tvrdi
250 I, II,I,250 | jedinstven s Ocevim, jasno se priznaje pravilom vjere
251 I, II,I,251 | Slava je Bozja u tome da se ostvari ocitovanje i priopcivanje
252 I, II,I,253 | ljudski obrtnik, kad mu se dade neki materijal, pravi
253 I, II,I,253 | njega sto zeli. Ali Bozja se moc pokazuje upravo u tome
254 I, II,I,253 | jer vi sad ne marite za se iz ljubavi prema njegovim
255 I, II,I,255 | U njemu zivimo, micemo se i jesmo" (Dj 17,28). Po
256 I, II,I,256 | opstojati ako ti ne bi htio? Ili se odrzati ako ga ti nisi u
257 I, II,I,257 | sto je stvorio; snaga joj se "prostire s jednoga kraja
258 I, II,I,257 | konkretna je i neposredna; brine se za sve, od najmanjih stvari
259 I, II,I,257 | na nebesima, sve sto mu se svidi, to ucini" (Ps 115,
260 I, II,I,258 | pravednost njegovu, a sve ce vam se ostalo nadodati" (Mt 6,31-
261 I, II,I,259 | Ali da ga ostvari, sluzi se i stvorovima. To nije znak
262 I, II,I,261 | nicega, ono ne moze nista ako se otkine od svog izvora: jer "
263 I, II,I,262 | 309 Ako se svemoguci Bog Otac, Stvoritelj
264 I, II,I,262 | zlo? Na to pitanje koje se namece i koje je neizbjezno,
265 I, II,I,264 | zla izvuce dobro. 312 Tako se tijekom vremena moze otkriti
266 I, II,I,265 | Sienska kaze "onima koji se sablaznjavaju i bune zbog
267 I, II,I,265 | tjesi svoju kcer: "Nista se ne moze dogoditi sto Bog
268 I, II,I,265 | sto on hoce, koliko nam se god moglo ciniti losim,
269 I, II,I,265 | Bozjom sam miloscu naucila da se cvrsto moram drzati vjere
270 I, II,I,267 | 316 Iako se djelo stvaranja posebno
271 I, II,I,273 | 322 Krist nas poziva da se kao djeca prepustimo Providnosti
272 I, II,I,273 | povjerite njemu, jer on se brine za vas" (1 Pt 5,7). ~
273 I, II,I,280 | sluzbu a ne narav. Pitas kako se zove ta narav? - Duh. Pitas
274 I, II,I,282 | li sluznicki duhovi, sto se salju sluziti za one koji
275 I, II,I,283 | zaustavljaju Abrahamovu ruku; zakon se saopcuje "preko andjela" (
276 I, II,I,286 | 335 U liturgiji Crkva se sjedinjuje s andjelima da
277 I, II,I,286 | sjedinjuje s andjelima da se klanja triput svetom Bogu.
278 I, II,I,287 | Svaki vjernik ima uza se andjela kao cuvara i pa-stira
279 I, II,I,290 | dobrotu i savrsenost. Za svako se djelo onih "sest dana" kaze: "
280 I, II,I,291 | ovisnosti jednih o drugima da se medjusobno dopunjuju sluzeci
281 I, II,I,292 | prirodne zakone. Ucenjaci se dive stvorovima. Ljepota
282 I, II,I,293 | svoja stvorenja i brine se za svako, pa i za vrapce.
283 I, II,I,296 | ostaju cvrsti; na njih ce se vjernik moci osloniti s
284 I, II,I,296 | u red stvaranja. "Nista se ne smije pretpostaviti Bozjem
285 I, II,I,297 | zapovijedi znaci slagati se s Bozjom mudroscu i voljom,
286 I, II,I,305 | gledao svoje stvorenje i u nj se zaljubio. Jer ljubavlju
287 I, II,I,305 | upoznati sebe, posjedovati se i slobodno se davati te
288 I, II,I,305 | posjedovati se i slobodno se davati te ulaziti u zajednistvo
289 I, II,I,306 | utjelovljene Rijeci rasvjetljuje se istinski covjekova tajna":
290 I, II,I,306 | u jedinstvu sredstava da se postigne ta svrha; (...)
291 I, II,I,309 | tijela tako je duboko da se dusa mora smatrati "formom"
292 I, II,I,310 | besmrtna. Ona ne propada kad se tijelo odvaja smrcu i ponovno
293 I, II,I,310 | odvaja smrcu i ponovno ce se ujediniti s tijelom u konacnom
294 I, II,I,311 | 367 Katkad se pravi razlika izmedju duse
295 I, II,I,311 | Tako sveti Pavao moli da se nase "cijelo bice - duh
296 I, II,I,312 | kao "dubinu bica", gdje se osoba odlucuje za ili protiv
297 I, II,I,315 | musko i zensko dopunjuju se. U zenidbi ih Bog ujedinjuje
298 I, II,I,315 | ljudski zivot: "Plodite se i mnozite i napunite zemlju" (
299 I, II,I,320 | predao covjeku ostvarivalo se prije svega u samom covjeku
300 I, II,I,322 | predvidio za covjeka, izgubit ce se grijehom nasih praroditelja. ~
301 I, II,I,328 | patnje, zala u prirodi - koja se cine kao vezana s ogranicenjima
302 I, II,I,328 | obracenju zivome Bogu. Jer se "otajstvo bezakonja" (2
303 I, II,I,329 | stvarnosti davati druga imena. Da se pokusa shvatiti sto je grijeh,
304 I, II,I,329 | jer izvan tog odnosa, zlo se grijeha ne dâ razobliciti
305 I, II,I,330 | istocnog grijeha, razjasnjava se samo u svjetlu bozanske
306 I, II,I,330 | ona daje o Bogu ne moze se jasno spoznati grijeh, pa
307 I, II,I,330 | drustvenog sustava itd. Samo kad se poznaje Bozji naum o covjeku,
308 I, II,I,330 | Bozji naum o covjeku, shvaca se da je grijeh zloporaba one
309 I, II,I,330 | ljubiti njega i ljubiti se medjusobno. ~ISTOCNI GRIJEH -
310 I, II,I,331 | napretkom Objave osvjetljuje se i stvarnost grijeha. Premda
311 I, II,I,331 | znacenje te povijesti; ono se posve ocituje jedino u svjetlu
312 I, II,I,331 | Krista kao vrelo milosti da se prepozna Adam kao izvor
313 I, II,I,332 | misao Kristovu,dobro zna da se ne moze dirnuti u objavu
314 I, II,I,332 | o istocnom grijehu, a da se ne ugrozi Kristovo otajstvo. ~
315 I, II,I,333 | izlaze pradogadjaj, nesto sto se dogodilo u pocetku ljudske
316 I, II,I,334 | nasih praroditelja nalazi se zavodnicki glas koji se
317 I, II,I,334 | se zavodnicki glas koji se protivi Bogu, a koji ih
318 I, II,I,335 | grijehu tih andjela. Taj se "pad" sastoji u slobodnom
319 I, II,I,337 | koje je dobio od Oca. "Zato se pojavio Sin Bozji da razori
320 I, II,I,339 | to prijateljstvo samo ako se slobodno podredi Bogu. To
321 I, II,I,342 | izvorne svetosti. Plase se tog Boga o kojemu su stvorili
322 I, II,I,343 | I na kraju, ostvarit ce se posljedica izricito najavljena
323 I, II,I,343 | slucaj neposluha: covjek ce se "vratiti u prah iz kojeg
324 I, II,I,344 | Izraelovoj povijesti grijeh se ocituje cesto, posebno kao
325 I, II,I,344 | medju krscanima, grijeh se ocituje na mnogo nacina.
326 I, II,I,344 | po bozanskoj objavi slaze se i sa samim iskustvom. Ako,
327 I, II,I,346 | nasljedje predao grijeh s kojim se radjamo svi zarazeni i koji
328 I, II,I,347 | stanju. To je grijeh koji ce se svemu covjecanstvu prenositi
329 I, II,I,347 | svetosti i pravednosti. Zato se istocni grijeh naziva "grijehom"
330 I, II,I,348 | smrti, sklona je grijehu (ta se sklonost zlu naziva "pozuda").
331 I, II,I,349 | istocnoga grijeha poblize se odredilo posebno u 5. stoljecu,
332 I, II,I,349 | istocnim grijehom Crkva se posebno izjasnila na Drugom
333 I, II,I,351 | neko gresno stanje koje se moze oznaciti izrazom svetog
334 I, II,I,351 | svijeta" (Iv 1,29). Tim se izrazom takodjer oznacuje
335 I, II,I,352 | Ubacen u tu borbu, covjek se mora neprestano boriti da
336 I, II,I,355 | sveti Toma Akvinski: "Nista se ne protivi cinjenici da
337 I, II,I,355 | rijec svetoga Pavla: “Gdje se umnozio grijeh, nadmocno
338 I, II,I,356 | nije stvorio smrt, niti se raduje propasti zivih (...).
339 I, II,I,358 | zloupotrebio svoju slobodu i digao se protiv Boga zeleci postici
340 I, II,I,359 | primio od Boga ne samo za se nego i za sve ljude. ~
341 I, II,I,360 | svetosti i pravednosti. Ta se lisenost naziva "istocni
342 I, II,I,361 | i sklona je grijehu (ta se sklonost naziva "pozuda"). ~
343 I, II,I,362 | Tridentskim saborom drzimo da se istocni grijeh prenosi s
344 I, II,I,363 | je grijeh oduzeo: "Gdje se umnozio grijeh, nadmocno
345 I, II,II,366 | tijelom postade i nastani se medju nama i vidjesmo slavu
346 I, II,II,367 | Rijeci, Zivotu - da, Zivot se ocitova, i vidjeli smo i
347 I, II,II,367 | bijase kod Oca i ocitova se nama - sto smo vidjeli i
348 I, II,II,368 | Bozji (...) Znaci traziti da se shvati znacenje Kristovih
349 I, II,II,370 | da stekne Krista i nadje se u njemu" i da "upozna njega,
350 I, II,II,371 | stecene spoznaje Krista radja se neodoljiva zelja navijestati, "
351 I, II,II,371 | Krista. U isto vrijeme osjeca se i potreba da se sve bolje
352 I, II,II,371 | vrijeme osjeca se i potreba da se sve bolje upozna ta vjera.
353 I, II,II,373 | povijesti spasenja, Bog se nije ogranicio da Izraela
354 I, II,II,374 | ga mogu zazivati svi jer se, Utjelovljenjem, on ujedinio
355 I, II,II,374 | imena dana ljudima po kojem se mozemo spasiti" (Dj 4,12). ~
356 I, II,II,376 | 2,9-10). Zli duhovi boje se njegova imenai u to ime
357 I, II,II,377 | Kriste, Sine Bozji, smiluj se meni gresniku". Mnogi krscani,
358 I, II,II,379 | obecanog Izraelu: "Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj -
359 I, II,II,379 | Duha Svetoga" (Mt 1,20), da se Isus, "zvani Krist", rodi
360 I, II,II,380 | njegovo ime, jer pod Kristovim se imenom podrazumijeva onaj
361 I, II,II,380 | i snagom" (Dj 10,38) "da se ocituje Izraelu" (Iv 1,31)
362 I, II,II,382 | mnoge" (Mt 20,28). Zato se pravi smisao njegova kraljevskog
363 I, II,II,383 | posebne prisnosti. Kada se obecani Mesija-Kralj naziva "
364 I, II,II,384 | putu u Damask, reci: "Kad se Onomu koji me odvoji vec
365 I, II,II,385 | 70). Vec mnogo prije, on se nazvao "Sinom" koji poznaje
366 I, II,II,386 | krscanska ispovijest javlja se vec u satnikovom uskliku
367 I, II,II,387 | bozansko sinovstvo ocituje se u moci njegova proslavljenog
368 I, II,II,388 | zavjeta, neizrecivo ime kojim se Bog objavio Mojsiju, JHVH,
369 I, II,II,389 | izricit nacin obracajuci se svojim Apostolima. Tijekom
370 I, II,II,390 | 448 Veoma se cesto u evandjeljima neke
371 I, II,II,390 | postovanje i pouzdanje onih koji se priblizuju Isusu ocekujuci
372 I, II,II,394 | imena dana ljudima po kojemu se mozemo spasiti" (Dj 4,12). ~
373 I, II,II,398 | sisao s nebesa; i utjelovio se po Duhu Svetom od Marije
374 I, II,II,399 | svijeta" (1 Iv 4,14). "On se pojavio da odnese grijehe" (
375 I, II,II,399 | bilo je potrebno da nam se nadoknadi. Utonulima u tamu,
376 I, II,II,399 | naravi da je posjeti, jer se covjecanstvo nalazilo u
377 I, II,II,399 | spoznali ljubav Bozju: "u ovom se ocitovala ljubav Bozja u
378 I, II,II,400 | jaram moj na sebe, ucite se od mene" (Mt 11,29). "Ja
379 I, II,II,402 | trajni lik Bozji, nije se kao plijena drzao svoje
380 I, II,II,402 | Zrtva i prinos ne mile ti se, nego si mi tijelo pripravio;
381 I, II,II,402 | okajnice ne svidjaju ti se. Tada rekoh: "Evo dolazim!" (...)
382 I, II,II,402 | Otajstvu poboznosti": "On se ocitovao u tijelu" (1 Tim
383 I, II,II,405 | godine ispovjedili su da se "Rijec utjelovila, sjedinivsi
384 I, II,II,405 | razumskom dusom, s kojim se hipostatski (osobno) sjedinila
385 I, II,II,405 | osobno) sjedinila Rijec, te se kaze da je i rodjena po
386 I, II,II,407 | Marije. I ne promijenivsi se postao si covjekom. I raspet
387 I, II,II,410 | neogranicena: dogadjala se u povijesnim uvjetima svoga
388 I, II,II,410 | milosti" (Lk 2,52) i morao se zanimati za ono sto se u
389 I, II,II,410 | morao se zanimati za ono sto se u ljudskom stanju moze dokuciti
390 I, II,II,412 | 474 Ljudska se Kristova spoznaja, po svojem
391 I, II,II,415 | Crkva uvijek priznavala da se u Isusovu tijelu "nevidljiva
392 I, II,II,415 | ucinio toliko svojima, da se, prikazane na svetoj slici,
393 I, II,II,416 | svojoj muci, i za svakoga se od nas zrtvovao: "Sin Bozji
394 I, II,II,416 | poradi naseg spasenja, "uzima se kao glavni pokazatelj i
395 I, II,II,417 | odredjeno, jedinorodjeni se Sin Ocev, vjecna Rijec i
396 I, II,II,423 | bozanski oplodi, cineci da se Ocev vjecni Sin zacne u
397 I, II,II,424 | ljudskog postojanja, i ako se njegovo ocitovanje zbiva
398 I, II,II,424 | Krstitelju, ucenicima. Sav ce se zivot Isusa Krista ocitovati
399 I, II,II,425 | odnosu na Mariju temelji se na onome sto ona vjeruje
400 I, II,II,426 | djevica zarucena s muzem koji se zvao Josip iz doma Davidova;
401 I, II,II,426 | doma Davidova; a djevica se zvala Marija" (Lk 1,26-27).
402 I, II,II,426 | Staroga zavjeta Marijino se poslanje pripravljalo poslanjem
403 I, II,II,426 | ocekivanja, Bog je izabirao sto se smatralo nemocnim i slabim
404 I, II,II,426 | cekanja obecanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se
405 I, II,II,426 | se vremena i ustanovljuje se nova ekonomija". ~BEZGRESNO
406 I, II,II,430 | kakvim grijehom, potpuno se kao Gospodinova sluzbenica
407 I, II,II,432 | uzrokom nesigurnosti. Moglo se pitati nisu li po srijedi
408 I, II,II,432 | tri vrhunska Otajstva koja se dogodise u Bozjoj sutnji". ~
409 I, II,II,434 | 500 Na to se katkad primjecuje da Sveto
410 I, II,II,435 | Marijino majcinstvo proteze se na sve ljude koje je on
411 I, II,II,436 | spasenjskom nacrtu, htio da se njegov Sin rodi od Djevice.
412 I, II,II,436 | Sin rodi od Djevice. Ti se razlozi odnose koliko na
413 I, II,II,439 | odnosu na Boga savrseno se ispunja u Marijinom djevicanskom
414 I, II,II,446 | uznesen" (Dj 1,1-2) mora se promatrati u svjetlu Otajstava
415 I, II,II,448 | odnosu na Isusa. Gotovo nista se ne kaze o njegovu zivotu
416 I, II,II,448 | u Nazaretu, a ne govori se ni o znacajnom dijelu njegova
417 I, II,II,449 | bozanstva" (Kol 2,9). I tako se njegovo covjestvo pokazuje
418 I, II,II,450 | slusajte!" (Lk 9,35). Buduci da se nas Gospodin utjelovio da
419 I, II,II,452 | njegovu prvotnom pozivu: Kada se utjelovio i postao covjekom,
420 I, II,II,453 | nije zivio svoj zivot za se, nego za nas. A i sada je "
421 I, II,II,453 | Iv 2,1), "uvijek ziv da se za nas zauzima" (Heb 7,25).
422 I, II,II,454 | cijelom svom zivotu Isus se pokazuje kao nas uzor: On
423 I, II,II,455 | u nama. "Utjelovljenjem se naime Sin Bozji na neki
424 I, II,II,456 | ga po ustima proroka koji se smjenjuju u Izraelu; budi
425 I, II,II,458 | rodjenja i mucenistva Crkva se sjedinjuje s njegovom zeljom: "
426 I, II,II,458 | treba da raste, a ja da se umanjujem" (Iv 3,30). ~BOZICNO
427 I, II,II,459 | dogadjaja. U tom ubostvu ocituje se slava neba. Crkva ne prestaje
428 I, II,II,459 | zvijezdom, dolaze da mu se poklone. ~Jer kao nejako
429 I, II,II,459 | nejako dijete radi nas rodi se ~vjeciti Bog! 526 "Postati
430 I, II,II,459 | ulazak u Kraljevstvo; zato se treba poniziti, treba postati
431 I, II,II,459 | postati malen; stovise, treba se "nanovo roditi odozgo" (
432 I, II,II,459 | 1,12). Bozicno Otajstvo se u nama ispunja kada se Krist
433 I, II,II,459 | Otajstvo se u nama ispunja kada se Krist u nama "oblikuje".
434 I, II,II,459 | uzeo je tijelo i udostojao se roditi od Djevice, bez sjemena
435 I, II,II,461 | Dolazak mudraca u Jeruzalem da se poklone zidovskom kralju
436 I, II,II,461 | upoznati Isusa i klanjati mu se kao Sinu Bozjemu i Spasitelju
437 I, II,II,461 | i Spasitelju svijeta ako se ne okrenu Zidovima i ne
438 I, II,II,465 | zakonitom ocu ostvaruje se savrseno obdrzavanje cetvrte
439 I, II,II,466 | nas uci sutjeti. O kad bi se u nama obnovila cijena sutnje,
440 I, II,II,468 | patnika. On pristaje da se uvrsti medju gresnike; on
441 I, II,II,468 | pravednost" (Mt 3,15), tj. da se podvrgne posve volji svog
442 I, II,II,468 | prihvacanje odgovara glas Oca koji se nasladjuje u Sinu. I Duh,
443 I, II,II,468 | njegovu krstenju "otvaraju se nebesa" (Mt 3,16) koja Adamov
444 I, II,II,469 | 537 Krstenjem se krscanin sakramentalno suoblicuje
445 I, II,II,469 | da s njim uzadje, ponovo se rodi iz vode i Duha, da
446 I, II,II,469 | proslavljeni s njim. ~Sve sto se zbilo u Kristu daje nam
447 I, II,II,470 | pustinji, Isus je odbio te se i djavao od njega udaljio "
448 I, II,II,471 | iskusavali u pustinji, Krist se objavljuje kao Sluga Bozji
449 I, II,II,472 | grijeha". (Heb 4,15). Crkva se svake godine cetrdesetdnevnom
450 I, II,II,473 | evandjelje Bozje: «Ispunilo se vrijeme, priblizilo se kraljevstvo
451 I, II,II,473 | Ispunilo se vrijeme, priblizilo se kraljevstvo Bozje! Obratite
452 I, II,II,473 | kraljevstvo Bozje! Obratite se i vjerujte evandjelju!»" (
453 I, II,II,475 | Isusovu Rijec: Gospodinova se rijec usporedjuje sa sjemenom
454 I, II,II,475 | usporedjuje sa sjemenom koje se sije u polju; oni koji slusaju
455 I, II,II,475 | njihovo!" (Mt 5,3); "malenima" se Otac dostojao objaviti ono
456 I, II,II,475 | Stavise, poistovjecuje se sa svakom vrstom siromaha
457 I, II,II,477 | ulazak u Kraljevstvo sluzeci se prispodobama, koje su osobit
458 I, II,II,477 | ili kao dobra zemlja? Kako se sluzi primljenim talentima?
459 I, II,II,477 | postati Kristovim ucenicima da se upoznaju "otajstva Kraljevstva
460 I, II,II,479 | vjeru u njega. Onima koji mu se obracaju s vjerom, on daje
461 I, II,II,484 | uskrsne" (Mt 16,21). Petar se toj najavi usprotivio, drugi
462 I, II,II,484 | zablistase sjajem, pojavise se Mojsije i Ilija govoreci "
463 I, II,II,484 | o njegovu Izlasku, sto se doskora imao ispuniti u
464 I, II,II,485 | Duha Svetoga; "Pokazalo se citavo Trojstvo: Otac u
465 I, II,II,485 | svjetlom oblaku": Preobrazio si se na gori, Kriste Boze, i
466 I, II,II,485 | A sada ti kaze: Sidji da se trudis na zemlji, da sluzis
467 I, II,II,485 | ogladni; sisao je Put da se od puta umori; sisao je
468 I, II,II,487 | prestaje pozivati Jeruzalem da se okupi oko njega: "Jeruzaleme (...)
469 I, II,II,488 | primiti svoga Mesiju? Posto se uvijek otimao pokusajima
470 I, II,II,491 | 562 Kristovi se ucenici moraju njemu suobliciti
471 I, II,II,491 | njemu suobliciti sve dok se on ne oblikuje u njima. "
472 I, II,II,492 | jaslama i klanjajuci mu se skrivenom u slabosti djeteta. ~
473 I, II,II,496 | zemlji u Kristu. "Jasno se ocituje ljudima u rijecima,
474 I, II,II,499 | srcem. Mesija-Kralj sprema se ostvariti svoje Kraljevstvo
475 I, II,II,500 | Spasiteljski naum Bozji ispunio se jednom zauvijek otkupiteljskom
476 I, II,II,502 | izvori osvjetljuju, da bi se bolje razumio smisao Otkupljenja. ~
477 I, II,II,503 | knjizevnicima, sporazumjeli su se da ga pogube.Odredjenim
478 I, II,II,503 | Odredjenim svojim djelimaIsus se nekima, zlonamjernima, ucinio
479 I, II,II,504 | ocima mnogih u Izraelu cini se da Isus djeluje protiv bitnih
480 I, II,II,505 | iz Zakona nece proci, dok se sve ne zbude. Tko dakle
481 I, II,II,505 | revnosti. Ta revnost, ako se nije htjela rastvoriti u "
482 I, II,II,505 | bozanskog Zakonodavca, koji se rodio kao podloznik Zakona
483 I, II,II,505 | osobi Sina. U Isusu, Zakon se vise ne pokazuje urezanim
484 I, II,II,505 | Zakona" (Gal 3,10), jer se smrt Kristova zbila "za
485 I, II,II,505 | Saveza" (Heb 9,15). 581mIsus se u ocima Zidova i njihovih
486 I, II,II,505 | pokazao kao "rabbi". On se cesto sluzio dokazivanjem
487 I, II,II,505 | povrijediti ucitelje Zakona, jer se nije zadovoljavao time da
488 I, II,II,505 | pismoznanci" (Mt 7,29). U njemu se ista Rijec Bozja koja je
489 I, II,II,507 | javno djelovanje odvijalo se uz njegova hodocasca u Jeruzalem
490 I, II,II,508 | 584 Isus se uspinjao u Hram kao na povlasteno
491 I, II,II,508 | njegova Oca, dom molitve, i on se srdi sto je izvanjsko predvorje
492 I, II,II,508 | kucu trgovacku. Prisjetise se njegovi ucenici da je pisano: «
493 I, II,II,510 | porez Hramu pridruzujuci se Petru kojega je upravo bio
494 I, II,II,510 | Jos vise, poistovjetio se s Hramom prikazujuci se
495 I, II,II,510 | se s Hramom prikazujuci se kao konacno boraviste Bozje
496 I, II,II,510 | spasenja: "Dolazi cas kad se necete klanjati Ocu ni na
497 I, II,II,512 | Protiv onih medju njima "koji se pouzdavahu da su pravednici
498 I, II,II,513 | huli jer je covjek koji se izjednacuje s Bogom, ili
499 I, II,II,517 | je castio Hram uspinjuci se u nj kao hodocasnik na zidovske
500 I, II,II,518 | su vidjeli covjeka koji se pravi Bogom (Iv 10,33),
1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-2801 |