Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library
Alphabetical    [«  »]
scripta 1
scriptura 4
scripturae 1
se 2801
sebe 138
sebedarje 3
sebi 163
Frequency    [«  »]
7770 i
5337 u
4961 je
2801 se
2759 da
1701 na
1385 koji

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText - Concordances

se

1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-2801

                                                             bold = Main text
     Part,Section,Chapter,Number                             grey = Comment text
1501 II, II,III,1363| rediti i ozenjeni. Takva se praksa dugo vremena smatra 1502 II, II,III,1363| primio sakrament Reda vise se ne moze zeniti. ~ 1503 II, II,III,1365| krstenja i potvrde, podjeljuje se jednom zauvijek. I sakrament 1504 II, II,III,1365| kroz prljava sredstva, ona se ne uprlja. ~MILOST DUHA 1505 II, II,III,1367| posvecivanja poistovjecujuci se u euharistiji s Kristom 1506 II, II,III,1367| svecenikom i zrtvom, ne bojeci se poloziti svoj zivot za svoje 1507 II, II,III,1367| prezbitersko redjenje izrice se ovom molitvom. Biskup polazuci 1508 II, II,III,1367| Duha Svetoga ovoga koga si se udostojao uzdici na stupanj 1509 II, II,III,1368| ocistiti sebe prije nego se pocne cistiti druge; treba 1510 II, II,III,1368| treba biti poucen da bi se moglo poucavati; treba postati 1511 II, II,III,1368| treba postati svjetlo da bi se moglo svijetliti, pribliziti 1512 II, II,III,1368| moglo svijetliti, pribliziti se Bogu da bi se druge Bogu 1513 II, II,III,1368| pribliziti se Bogu da bi se druge Bogu privodilo; biti 1514 II, II,III,1368| privodilo; biti posvecen da bi se druge posvecivalo, vodilo 1515 II, II,III,1368| Branitelj istine, uzdize se s andjelima, slavi s arkandjelima, 1516 II, II,III,1370| Kristovu svecenistvu. To se udionistvo naziva "kraljevskim 1517 II, II,III,1371| Ministerijalno svecenistvo bitno se razlikuje od opceg svecenistva 1518 II, II,III,1372| sluzba reda podjeljivala se i vrsila u tri stupnja: 1519 II, II,III,1372| prezbiterâ i djakonâ ne moze se govoriti o Crkvi. ~ 1520 II, II,III,1376| Sakrament reda podjeljuje se polaganjem ruku, nakon cega 1521 II, II,III,1376| svecana posvetna molitva kojom se za redjenika od Boga traze 1522 II, II,III,1378| reda prezbitera redovito se podjeljuje samo onim kandidatima 1523 II, II,III,1382| vlastitim zakonima, sazdaje se zenidbenim ugovorom (...) 1524 II, II,III,1382| na vidjelo, ipak u svim se kulturama javlja stanovit 1525 II, II,III,1383| namijenjena je plodnosti i da se ostvari u zajednickom djelu 1526 II, II,III,1383| ih Bog i rece im: Plodite se i mnozite i napunite zemlju 1527 II, II,III,1385| zla, oko sebe i u sebi. To se iskustvo osjeca i u odnosima 1528 II, II,III,1385| do mrznje i raskida. Taj se nered moze ocitovati ostrije 1529 II, II,III,1385| pojedinim osobama - ali cini se da je upravo sveopceg karaktera. ~ 1530 II, II,III,1386| samog Stvoritelja, izokrece se u odnose gospodarenja i 1531 II, II,III,1386| zene da budu plodni, da se mnoze i da sebi podloze 1532 II, II,III,1389| nerazrjesivosti zenidbe razvila se u skoli staroga Zakona. 1533 II, II,III,1391| novi i vjecni Savez, u kome se je Sin Bozji, utjelovivsi 1534 II, II,III,1391| je Sin Bozji, utjelovivsi se i zrtvujuci svoj zivot, 1535 II, II,III,1393| koje je Mojsije dao, da se otpusti vlastita zena, bilo 1536 II, II,III,1396| svadbeno otajstvo. Moce se re i da je to svadbena kupelj 1537 II, II,III,1397| mu karaca i cena koji su se odricali velikoga braÀnog 1538 II, II,III,1397| poäe” (Otk 14,4), da bi se bavili onim to je Gospodinovo 1539 II, II,III,1397| cenidbu nesposobnih koji se takvi iz utrobe materine 1540 II, II,III,1398| udjeljuje milost potrebnu da se mogu civ u skladu s njegovom 1541 II, II,III,1398| nerazdvojivi su i uzajamno se potkrepljuju: Tko ozlogla 1542 II, II,III,1398| to je bolje od neÀega to se dobrim smatra, zai je ljep 1543 II, II,III,1399| otajstvom.126 U Euharistiji se vr i spomen-Àin Novoga saveza, 1544 II, II,III,1399| spomen-Àin Novoga saveza, kojim se Krist zauvijek sjedinio 1545 II, II,III,1400| plodonosno.” 129 Stoga priliÀi da se budu i suprucnici pripreme 1546 II, II,III,1401| 1623 U latinskorkvi obiÀno se drci da sami mladenci, kao 1547 II, II,III,1402| ljubavi, snaga u kojoj  e se njih vjernost obnavljati. ~ 1548 II, II,III,1405| Privola je ùÀin volje kojim se suprucnici uzajamno darivaju 1549 II, II,III,1412| nije prevladana. Supruzi se izlazu opasnosti da drama 1550 II, II,III,1412| glede odgoja djece. Tada se moze javiti i napast: vjerska 1551 II, II,III,1413| mjesovite zenidbe trazi se izricito dopustenje crkvene 1552 II, II,III,1413| valjanost zenidbe trazi se izricit oprost od zapreke. 1553 II, II,III,1414| postovanje onoga u cemu se razlikuju. ~ 1554 II, II,III,1416| osim toga, u krscanskoj se zenidbi drugovi posebnim 1555 II, II,III,1417| 1639 Privolu kojom se zenidbeni drugovi uzajamno 1556 II, II,III,1417| Iz njihova saveza "radja se, takodjer pred drustvom, 1557 II, II,III,1418| nema vlasti izjasnjavati se suprotno toj odredbi Bozje 1558 II, II,III,1419| Snagom te milosti oni "se uzajamno pomazu za postizanje 1559 II, II,III,1420| ga slijede uzimajuci na se svoj kriz, da se nakon padova 1560 II, II,III,1420| uzimajuci na se svoj kriz, da se nakon padova ponovno dizu, 1561 II, II,III,1420| strahu Kristovu" (Ef 5,21) te se ljube ljubavlju nadnaravnom, 1562 II, II,III,1421| uzajamnom neopozivu darivanju te se otvara plodnosti. Rijec 1563 II, II,III,1422| daje sakrament braka. Ono se produbljuje zivljem zajednicke 1564 II, II,III,1423| Gospodin potvrdjuje, jasno se ocituje takodjer u jednakom 1565 II, II,III,1423| ljubavi".159 Mnogozenstvo se protivi tom jednakom dostojanstvu 1566 II, II,III,1424| dara samih sebe kojim su se UZNICI JEDNO DRUGOME DARovali. 1567 II, II,III,1426| cak nemoguce, za cijeli se zivot vezati uz jedno ljudsko 1568 II, II,III,1426| ako je moguce - pomiriti se. Krscanska je zajednica 1569 II, II,III,1427| Tko otpusti svoju zenu pa se ozeni drugom, cini prema 1570 II, II,III,1427| zena napusti svoga muza pa se uda za drugoga, cini preljub" 1571 II, II,III,1427| brak bio valjan. Ako su se rastavljeni gradjanski ponovno 1572 II, II,III,1427| ponovno vjencali, nalaze se u stanju koje se objektivno 1573 II, II,III,1427| nalaze se u stanju koje se objektivno protivi Bozjemu 1574 II, II,III,1427| odgovornosti. Ne moze im se udijeliti ni pomirenje u 1575 II, II,III,1427| pokore, osim onima koji se pokaju sto su povrijedili 1576 II, II,III,1427| vjernosti Kristu, obvezavsi se zivjeti u potpunoj uzdrzljivosti. ~ 1577 II, II,III,1428| iskazivati pozornu skrb kako se oni ne bi osjecali odijeljenima 1578 II, II,III,1429| i zenu rekavsi: "Plodite se i mnozite se" (Post 1,28). 1579 II, II,III,1429| rekavsi: "Plodite se i mnozite se" (Post 1,28). Prema tome, 1580 II, II,III,1430| Plodnost bracne ljubavi proteze se na plodove moralnog, duhovnog 1581 II, II,III,1432| 1655 Krist se htjede roditi i odrasti 1582 II, II,III,1432| svojom obitelji.169 Kad bi se obracali, zeljeli bi da 1583 II, II,III,1433| vatikanski sabor, sluzeci se drevnim izrazom nazvao obitelj " 1584 II, II,III,1434| 1657 Eto gdje se na povlasten nacin izvrsava 1585 II, II,III,1434| bogatije covjecnosti".174 Ovdje se covjek uci trudu i radosti 1586 II, II,III,1437| muskarac i zena vezuju se u prisno zajednistvo zivota 1587 II, II,III,1438| drugovima daje milost da se ljube onom ljubavlju kojom 1588 II, II,III,1439| 1662mZenidba se sklapa privolom ugovornih 1589 II, II,III,1439| stranaka, sto znaci voljom da se uzajamno i neopozivo daruju, 1590 II, II,III,1442| zakoniti supruznik, protivi se Bozjem naumu i zakonu, kako 1591 II, II,III,1443| prvi navjestaj vjere. Zato se obitelj s pravom zove "domaca 1592 II, II,IV,1444 | nalik sakramentima, kojima se oznacuju i molitvom Crkve 1593 II, II,IV,1444 | nadasve duhovni ucinci. Njima se ljudi pripremaju da prime 1594 II, II,IV,1446 | nekim blagoslovima; sto se vise blagoslov tice crkvenog 1595 II, II,IV,1447 | raspolozenim vjernicima pruza se mogucnost da im se gotovo 1596 II, II,IV,1447 | pruza se mogucnost da im se gotovo svaka zgoda zivota 1597 II, II,IV,1447 | upotrebe tvarnih dobara koja se ne bi mogla usmjeriti na 1598 II, II,IV,1449 | blagoslova predmeta mogu se navesti: posveta ili blagoslov 1599 II, II,IV,1450 | oslobodjeni njegove vlasti, govori se o otklinjanju (egzorcizmu). 1600 II, II,IV,1450 | jednostavnom obliku egzorcizam se vrsi u slavlju krstenja. 1601 II, II,IV,1450 | Vazno je, dakle, prije nego se slavi egzorcizam, osigurati 1602 II, II,IV,1450 | slavi egzorcizam, osigurati se, da se radi o prisutnosti 1603 II, II,IV,1450 | egzorcizam, osigurati se, da se radi o prisutnosti Zloga, 1604 II, II,IV,1452 | pozadini tih poboznosti da bi se napredovalo u spoznaji Kristova 1605 II, II,IV,1453 | 1677 Blagoslovinama se zovu sveti znakovi ustanovljeni 1606 II, II,IV,1455 | Osim liturgijom, krscanski se zivot hrani i razlicitim 1607 II, II,IV,1456 | zivot Kraljevstva. Tada se ispunja ono sto je ispovijedao 1608 II, II,IV,1457 | smisao smrti objavljuje se u svjetlu vazmenog otajstva 1609 II, II,IV,1457 | Kristu Isusu, "iseljuje se iz tijela i naseljuje se 1610 II, II,IV,1457 | se iz tijela i naseljuje se kod Gospodina" (2 Kor 5, 1611 II, II,IV,1459 | ce uskrsnuti u slavi. To se prikazanje u punini slavi 1612 II, II,IV,1463 | Pozdrav zajednice. Slavlje se otvara pozdravom vjere. 1613 II, II,IV,1463 | Pokojnikova rodbina prima se rijecju "utjehe" (u znacenju 1614 II, II,IV,1464 | brizljiviju pripravu sto se tada mogu u zajednici naci 1615 II, II,IV,1465 | Euharistijska zrtva. Kad se slavlje vrsi u Crkvi, euharistija 1616 II, II,IV,1465 | slavljenoj euharistiji zajednica se vjernika, osobito pokojnikova 1617 II, II,IV,1465 | Gospodinu", sjedinjujuci se s Tijelom Kristovim kojega 1618 II, II,IV,1466 | posljednji pozdrav kojim se krscanska zajednica oprasta 1619 II, II,IV,1466 | svojega clana prije nego mu se tijelo polozi u grob. Bizantska 1620 II, II,IV,1466 | zakljucnim pozdravom "pjeva se njegovu odlasku iz ovoga 1621 II, II,IV,1466 | istim putem i naci cemo se na istome mjestu. Nikad 1622 III, 0,IV,1467 | dionik bozanske naravi, nemoj se gresnim zivotom vracati 1623 III, 0,IV,1467 | prijasnju podlost. Sjeti se kojoj Glavi pripadas i kojeg 1624 III, 0,IV,1468 | dostojanstvo, krscani su pozvani da se vladaju "dostojno Evandjelja 1625 III, 0,IV,1469 | Isus uvijek je cinio sto se svidjalo Ocu. Uvijek je 1626 III, 0,IV,1473 | grijehu i prostenju, jer ako se ne prizna gresnikom, covjek 1627 III, 0,IV,1473 | zivot moze rasti, razvijati se i drugima prenositi. ~ 1628 III, 0,IV,1474 | Promatrajuci ga u vjeri, krscani se mogu nadati da ce on sam 1629 III, 0,IV,1474 | dusa i sve moci. Treba da se svime tim sluzis kao svojim, 1630 III, 0,IV,1474 | zemljom. ~Ne klanjaj im se, ~niti im sluzi. ~Jer ja, 1631 III, 0,IV,1474 | izgovara ~ime njegovo. ~Sjeti se da svetkujes ~dan subotni. ~ 1632 III, 0,IV,1474 | tvoja, niti dosljak ~koji se nadje unutar tvojih vrata. ~ 1633 III, 0,IV,1477 | 3. Spomeni se da svetkujes ~dan Gospodnji. ~ 1634 III, I,0,1485 | u Duhu Svetom ostvaruje se covjekov poziv (prvo poglavlje). 1635 III, I,0,1485 | poziv (prvo poglavlje). Taj se zivot sastoji u bozanskoj 1636 III, I,I,1486 | Bozju (clanak 1), a potpuno se ostvaruje u pozivu na bozansko 1637 III, I,I,1486 | cinima (clanak 4) ljudska se osoba usmjeruje ili ne usmjeruje 1638 III, I,I,1486 | posvedocuje (clanak 5). Ljudska se bica izgradjuju sama i rastu 1639 III, I,I,1486 | kao rasipni sinpovjeravaju se milosrdju Oca nasega koji 1640 III, I,I,1488 | je u svakom covjeku. Ona se odrazava u zajednistvu osoba, 1641 III, I,I,1490 | sebi sposobna usmjeriti se prema svom istinskom dobru. 1642 III, I,I,1501 | Blago ozaloscenima: oni ce se utjesiti. ~Blago krotkima: 1643 III, I,I,1501 | zednima pravednosti: oni ce se nasititi. ~Blago milosrdnima: 1644 III, I,I,1501 | Blago mirotvorcima: oni ce se sinovima Bozjim zvati. ~ 1645 III, I,I,1501 | slazu protiv vas. ~Radujte se i klicite: velika je placa 1646 III, I,I,1502 | tvrdnju, cak i prije nego sto se do kraja izrece. ~Kako dakle 1647 III, I,I,1504 | nezasluzenog Bozjeg dara. Zato se i zove nadnaravno, kao i 1648 III, I,I,1504 | iznad svega. Uci nas da se prava sreca ne nalazi u 1649 III, I,I,1504 | proizlazi iz uvjerenja da se bogatstvom moze sve. Bogatstvo 1650 III, I,I,1504 | Cinjenica da smo poznati i da se o nama govori u svijetu ( 1651 III, I,I,1504 | govori u svijetu (sto bi se moglo zvati slavom u tisku), 1652 III, I,I,1504 | tisku), dovela je do toga da se glasovitost sama u sebi 1653 III, I,I,1504 | nebesko kraljevstvo. Mi se zalazemo tu korak po korak 1654 III, I,I,1512 | 1732 Dokle god se nije konacno utvrdila u 1655 III, I,I,1515 | odgovornost za neki cin mogu se umanjiti ili ponistiti neznanjem, 1656 III, I,I,1516 | izravno voljni cin ubraja se pocinitelju. Nakon grijeha 1657 III, I,I,1517 | 1737 Neki se ucinci mogu podnositi, a 1658 III, I,I,1517 | pijanom stanju. 1738 Sloboda se vjezba u medjuljudskim odnosima. 1659 III, I,I,1518 | nesrecama i tlacenjima sto se radjaju iz ljudskog srca, 1660 III, I,I,1519 | politickog i kulturnog reda, koji se zahtijevaju za ispravno 1661 III, I,I,1519 | sluzenje slobodom, cesto se ne priznaju i krse. Ta stanja 1662 III, I,I,1519 | odbacuje moralni zakon, covjek se dize protiv vlastite slobode, 1663 III, I,I,1519 | sa sebi slicnima i buni se protiv bozanske istine. ~ 1664 III, I,I,1520 | 2 Kor 3,17). Vec odsada se ponosimo "slobodom (...) 1665 III, I,I,1521 | sto nam stoje na putu, da se smirene duse i tijela mozemo 1666 III, I,I,1530 | objekt jest dobro prema kojem se volja slobodno usmjeruje. 1667 III, I,I,1531 | Usmjerena je prema dobru koje se od poduzete radnje ocekuje. 1668 III, I,I,1531 | radnje ocekuje. Ne ogranicava se na usmjerenje nasih pojedinih 1669 III, I,I,1532 | jednog pravednika ne moze se opravdati kao zakonito sredstvo 1670 III, I,I,1532 | kao zakonito sredstvo da se spasi narod. Naprotiv, prisutnost 1671 III, I,I,1534 | primjer mole i poste "da se pokazu ljudima": Mt 6,5). ~ 1672 III, I,I,1535 | dopusteno ciniti zlo da se postigne dobro. ~Ukratko 1673 III, I,I,1537 | 1759 "Ne moze se opravdati zao cin izvrsen 1674 III, I,I,1540 | Ljudska osoba usmjeruje se prema blazenstvu svojim 1675 III, I,I,1541 | strasti podrazumijevaju se uzbudjenja ili pokreti cuvstvenosti 1676 III, I,I,1541 | nedjelovanje gledom na ono sto se kao dobro ili kao zlo osjetilo 1677 III, I,I,1542 | srce kao izvor iz kojeg se radja pokret strasti. ~ 1678 III, I,I,1543 | zla ili u srdzbi koja mu se protivi. ~ 1679 III, I,I,1544 | prema dobru. Samo dobro se moze ljubiti. "Strasti su 1680 III, I,I,1545 | razumu i volji. Strasti se zovu voljnima "ili zato 1681 III, I,I,1545 | volja naredjuje, ili im se volja ne suprotstavlja". 1682 III, I,I,1546 | predodzbi i uzbudjenja kojima se izrazava moralni zivot. 1683 III, I,I,1546 | ugradjeni u kreposti ili se izopaciti u mane. ~ 1684 III, I,I,1552 | Uzbudjenja i osjecaji mogu se ugraditi u kreposti ili 1685 III, I,I,1552 | ugraditi u kreposti ili se izopaciti u mane. ~ 1686 III, I,I,1554 | sebi ne daje, ali kojemu se mora pokoravati. Taj glas, 1687 III, I,I,1555 | autoritet istine pozivajuci se na vrhovno Dobro, ciju privlacnost 1688 III, I,I,1556 | o svom ponasanju: ~Vrati se svojoj savjesti, upitaj 1689 III, I,I,1557 | razuma, prakticno i konkretno se prepoznaje razboritim sudom 1690 III, I,I,1557 | sudom savjesti. Razboritim se covjekom smatra onaj koji 1691 III, I,I,1557 | covjekom smatra onaj koji se opredjeljuje u skladu s 1692 III, I,I,1559 | moralne odluke. Covjeka se "ne smije siliti da radi 1693 III, I,I,1559 | protiv svoje savjesti, ali se ne smije ni prijeciti da 1694 III, I,I,1561 | pokreta samodopadnosti koji se radjaju iz slabosti i ljudskih 1695 III, I,I,1563 | 1786 Kad se nadje pred moralnim izborom, 1696 III, I,I,1563 | naprotiv, pogresan sud koji se od njih udaljuje. ~ 1697 III, I,I,1564 | 1787 Covjek se katkada nadje suocen s prilikama 1698 III, I,I,1565 | 1788 Radi toga se covjek trudi da podatke 1699 III, I,I,1566 | dopusteno ciniti zlo da se postigne dobro. ~"Zlatno 1700 III, I,I,1566 | 8,12). Dobro je uzdrzati se (...) od svega "o sto se 1701 III, I,I,1566 | se (...) od svega "o sto se tvoj brat spotice" (Rim 1702 III, I,I,1567 | sebe osudio. No dogadja se da moralna savjest bude 1703 III, I,I,1568 | 1791 To se neznanje cesto moze pripisati 1704 III, I,I,1568 | odgovornosti, a dogadja se "kad se covjek malo brine 1705 III, I,I,1568 | odgovornosti, a dogadja se "kad se covjek malo brine da trazi 1706 III, I,I,1570 | koje osoba cini ne moze se njoj ubrojiti. No to ipak 1707 III, I,I,1570 | prevladava ispravna savjest, to se vise osobe i drustvene skupine 1708 III, I,I,1570 | slijepe samovolje i nastoje se prilagoditi objektivnim 1709 III, I,I,1574 | Stvoriteljeva htjela. Svatko se mora sluziti prikladnim 1710 III, I,I,1575 | naprotiv, pogresan, koji se od njih udaljuje. ~ 1711 III, I,I,1576 | 1800 Covjek se mora uvijek pokoravati sigurnom 1712 III, I,I,1577 | provoditi u djelo. Tako se odgaja moralna savjest. ~ 1713 III, I,I,1578 | dobru; za njim tezi i za nj se konkretnim cinima opredjeljuje. 1714 III, I,I,1579 | Cudoredne kreposti stjecu se ljudskim nastojanjem. One 1715 III, I,I,1580 | imaju ulogu stozera. Zato se i zovu "stozerne" (kardinalne); 1716 III, I,I,1580 | kardinalne); sve ostale se svrstavaju oko njih. To 1717 III, I,I,1580 | poglavljima Svetog pisma te se kreposti hvale pod drugim 1718 III, I,I,1582 | je moralna krepost koja se sastoji u postojanoj i cvrstoj 1719 III, I,I,1582 | Pravednost prema Bogu zove se "krepost bogostovlja" (virtus 1720 III, I,I,1582 | prema ljudima upucuje da se postuju prava svakoga te 1721 III, I,I,1582 | postuju prava svakoga te se u ljudskim odnosima uspostavi 1722 III, I,I,1582 | Pravedan covjek o kome se cesto govori u svetim Knjigama 1723 III, I,I,1582 | svetim Knjigama odlikuje se trajnom ispravnoscu svojih 1724 III, I,I,1583 | dobrom. Ona jaca odluku da se covjek opre napastima i 1725 III, I,I,1583 | strah, cak i smrt, i da se odvazno suoci s iskusenjima 1726 III, I,I,1583 | progonstvima. Ona daje hrabrost da se covjek odrekne i zrtvuje 1727 III, I,I,1584 | svojim djelovanjem. Njemu se daje potpuna ljubav (po 1728 III, I,I,1586 | pozive da ljubimo dobro i da se klonimo zla. ~ 1729 III, I,I,1587 | Ljudske kreposti ukorjenjuju se u bogoslovne kreposti koje 1730 III, I,I,1587 | naravi. Doista, bogoslovne se kreposti odnose izravno 1731 III, I,I,1591 | su za spasenje: "Tko god se prizna mojim pred ljudima, 1732 III, I,I,1591 | pred ljudima, priznat cu se i ja njegovim pred Ocem, 1733 III, I,I,1591 | koji je na nebesima. A tko se odrece mene pred ljudima, 1734 III, I,I,1591 | pred ljudima, odreci cu se i ja njega pred svojim Ocem, 1735 III, I,I,1592 | Kristova obecanja i oslanjajuci se ne na svoje sile, nego na 1736 III, I,I,1595 | 1820 Krscanska se nada razvija, od pocetka 1737 III, I,I,1596 | 1821 Mozemo se dakle nadati nebeskoj slavi 1738 III, I,I,1596 | prilici, svatko treba da se nada da ce, uz milost Bozju, 1739 III, I,I,1596 | miloscu. U nadi Crkva moli "da se svi ljudi spase" (1 Tim 1740 III, I,I,1596 | 1 Tim 2,4). Ona cezne da se u nebeskoj slavi sjedini 1741 III, I,I,1596 | svojim Zarucnikom: Ufaj se, duso moja, ufaj. Ne znas 1742 III, I,I,1596 | kratko. Razmisli da, sto se vise budes borila, to ces 1743 III, I,I,1599 | ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; 1744 III, I,I,1599 | se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne trazi 1745 III, I,I,1599 | ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; 1746 III, I,I,1599 | raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve 1747 III, I,I,1599 | pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi" (1 Kor 1748 III, I,I,1599 | nista nisam!". I sve ono sto se zove povlastice, sluzenje, 1749 III, I,I,1601 | uzljubi" (1 Iv 4,19). Ili se udaljujemo od zla iz straha 1750 III, I,I,1601 | straha od kazne i osjecamo se kao rob, ili dopustamo da 1751 III, I,I,1601 | zapovijeda da slusamo (...) tada se osjecamo kao djeca. ~ 1752 III, I,I,1604 | cine vjernike poslusnima da se spremno pokoravaju bozanskim 1753 III, I,I,1606 | i cvrsto raspolozenje da se cini dobro. ~ 1754 III, I,I,1607 | po razumu i vjeri. Mogu se okupiti oko cetiri stozerne 1755 III, I,I,1609 | 1836 Pravednost se sastoji u postojanoj i cvrstoj 1756 III, I,I,1613 | spoznaje po vjeri, u kog se nada i koga ljubi radi njega 1757 III, I,I,1618 | njegovih" (Mt 1,21). Isto se to moze reci o Euharistiji, 1758 III, I,I,1618 | krv moja, krv Saveza, koja se za mnoge prolijeva na otpustenje 1759 III, I,I,1620 | tvrdi sveti Pavao: "gdje se umnozio grijeh, nadmocno 1760 III, I,I,1622 | tobom" (Ps 51,6). Grijeh se dize protiv ljubavi Bozje 1761 III, I,I,1624 | prema krepostima kojima se suprotstavljaju. Mogu se 1762 III, I,I,1624 | se suprotstavljaju. Mogu se podijeliti i prema tome, 1763 III, I,I,1624 | i prema tome, odnose li se na Boga, bliznjega ili nas 1764 III, I,I,1624 | bliznjega ili nas same; mogu se dijeliti na duhovne i tjelesne 1765 III, I,I,1625 | Svetom pismu, nametnulo se u crkvenoj predaji. A potvrdjuje 1766 III, I,I,1627 | milosrdja i obracenje srca, koje se ostvaruje redovito u sakramentu 1767 III, I,I,1627 | sakramentu pomirenja: ~I kad se volja usmjeri prema necemu 1768 III, I,I,1627 | usmjeri prema necemu sto se po sebi protivi ljubavi, 1769 III, I,I,1627 | protivi ljubavi, po kojoj se covjek usmjeruje prema konacnoj 1770 III, I,I,1627 | preljub i slicno (...) Nekad se pak volja gresnikova usmjeruje 1771 III, I,I,1627 | sebi sadrzi neki nered, ali se ipak ne protivi ljubavi 1772 III, I,I,1627 | bude smrtan, istovremeno se traze tri uvjeta: "Smrtni 1773 III, I,I,1629 | pristanak dovoljno slobodan da se moze govoriti o osobnom 1774 III, I,I,1630 | grijeha. Ipak pretpostavlja se da nikome nisu nepoznata 1775 III, I,I,1631 | tj. stanja milosti. Ako se ne iskupi kajanjem i bozanskim 1776 III, I,I,1632 | 1862 Laki se grijeh cini kad se u lakoj 1777 III, I,I,1632 | Laki se grijeh cini kad se u lakoj stvari ne obdrzava 1778 III, I,I,1632 | propisuje moralni zakon ili kad se moralni zakon krsi u teskoj 1779 III, I,I,1633 | vaznost onim grijesima koji se nazivaju lakima. Malo drzis 1780 III, I,I,1634 | ponavljanjem istih cina radja se mana. Iz nje proizlaze izopacena 1781 III, I,I,1634 | zlu. Tako grijeh tezi da se ponovi i ukorijeni, ali 1782 III, I,I,1635 | 1866 Mane se mogu svrstati prema krepostima 1783 III, I,I,1635 | prema krepostima kojima se suprotstavljaju, ili se 1784 III, I,I,1635 | se suprotstavljaju, ili se mogu povezati uz glavne 1785 III, I,I,1635 | svetog Grgura Velikoga. Zovu se glavnima, jer oni radjaju 1786 III, I,I,1638 | situacija i institucija koje se protive bozanskoj dobroti. " 1787 III, I,I,1639 | zatvorio u neposlusnost da se svima smiluje" (Rim 11,32). ~ 1788 III, I,I,1640 | On je uvreda Bogu: podize se protiv Boga neposlusnoscu 1789 III, I,I,1642 | Vrsta i tezina grijeha mjere se prvenstveno prema objektu. ~ 1790 III, I,I,1643 | hoteci, izabrati nesto sto se tesko protivi bozanskom 1791 III, I,I,1643 | nemoguce vjecno blazenstvo. Ako se za to ne kajemo, taj nas 1792 III, I,I,1644 | radja manama, medju kojima se isticu glavni grijesi. ~ 1793 III, I,II,1645 | da ocituje sliku Bozju te se preobrazi u sliku jedinorodjenoga 1794 III, I,II,1645 | Bozje blazenstvo; ali tice se i ljudske zajednice kao 1795 III, I,II,1650 | teznju koja potice ljude da se udruzuju radi ostvarenja 1796 III, I,II,1651 | drustvo viseg reda ne smije se mijesati u nutarnji zivot 1797 III, I,II,1652 | nacin upravljanja treba se ugledati u drustvenom zivotu. 1798 III, I,II,1652 | ljudskim zajednicama. Oni se moraju vladati kao sluge 1799 III, I,II,1653 | supsidijarnosti protivi se svim oblicima kolektivizma. 1800 III, I,II,1654 | ostvarenje covjekova poziva. Da se postigne taj cilj, nuzno 1801 III, I,II,1654 | ciljevima, sto dovodi do toga da se vrijednost posljednje svrhe 1802 III, I,II,1654 | njezino postignuce, ili da se osobe smatraju samo sredstvom 1803 III, I,II,1655 | 1888 Zato, da se postignu drustvene promjene 1804 III, I,II,1655 | bile u sluzbi osobe, treba se osloniti na njezine duhovne 1805 III, I,II,1655 | naprotiv namece obvezu da se ustanove i zivotne prilike, 1806 III, I,II,1656 | nasilja koje, umisljajuci da se bori protiv zla, samo ga 1807 III, I,II,1658 | 1891 Da se razvije u skladu s vlastitom 1808 III, I,II,1662 | prijeciti vrsenje kreposti. Ono se mora nadahnjivati ispravnom 1809 III, I,II,1662 | drustveno ozracje, treba se uteci obracenju srdaca i 1810 III, I,II,1663 | opcega dobra". ~"Vlascu" se naziva ono svojstvo kojim 1811 III, I,II,1664 | potrebna je vlast, kojom se ona upravlja. Ta vlast nalazi 1812 III, I,II,1665 | od Boga: "Svaka dusa neka se podlaze vlastima nad sobom. 1813 III, I,II,1665 | su postavljene. Stoga tko se suprotstavlja vlasti, Bozjoj 1814 III, I,II,1665 | suprotstavlja vlasti, Bozjoj se odredbi protivi; koji se 1815 III, I,II,1665 | se odredbi protivi; koji se pak protive, sami ce na 1816 III, I,II,1665 | pak protive, sami ce na se navuci osudu" (Rim 13,1- 1817 III, I,II,1665 | cine sto je dobro i sto se tebi svidja; i tako uzmognu 1818 III, I,II,1665 | opce dobro narodâ kojima su se nametnuli. 1902 Vlast ne 1819 III, I,II,1665 | zakonitost od same sebe. Ona se ne smije ponasati samovoljno 1820 III, I,II,1665 | dobro kao "moralna sila koja se oslanja na slobodu i na 1821 III, I,II,1665 | vjecnog zakona. Ukoliko bi se udaljilo od razuma, trebalo 1822 III, I,II,1665 | oblik nasilja. 1903 Vlast se vrsi zakonito samo ako trazi 1823 III, I,II,1665 | odredjene skupine i ako se za to sluzi moralno dopustenim 1824 III, I,II,1665 | dopustenim sredstvima. Ako se dogodi da vladari izdaju 1825 III, I,II,1665 | ili poduzimaju mjere koje se protive moralnom redu, te 1826 III, I,II,1665 | vezu u savjesti. "U tom se slucaju sama vlast posve 1827 III, I,II,1667 | vezi s opcim dobrom. A ovo se moze definirati samo u odnosu 1828 III, I,II,1667 | opravdani, nego udruzujte se, da skupa trazite sto je 1829 III, I,II,1668 | savrsenstva". Opce dobro tice se zivota svih. Ono zahtijeva 1830 III, I,II,1669 | Napose, opce dobro sastoji se u uvjetima izvrsavanja naravnih 1831 III, I,II,1669 | koje su nenadomjestive da se ljudski poziv potpuno razvije: 1832 III, I,II,1671 | clanova. Na opcem dobru se temelji pravo na zakonitu 1833 III, I,II,1672 | zajednici opce dobro ono po cemu se moze prepoznati kao takva, 1834 III, I,II,1672 | prepoznati kao takva, ono se najpotpunije ostvaruje u 1835 III, I,II,1673 | uzajamne ovisnosti ljudi. One se pomalo protezu po svoj zemlji. 1836 III, I,II,1673 | sto je (...) potreba da se doskoci nevoljama izbjeglica 1837 III, I,II,1673 | nevoljama izbjeglica ili da se pomogne iseljenicima i njihovim 1838 III, I,II,1674 | osoba, a ne obratno". Taj se red temelji na istini, izgradjuje 1839 III, I,II,1674 | temelji na istini, izgradjuje se u pravdi, a ozivljava ljubavlju. ~ 1840 III, I,II,1676 | 1914 Sudjelovanje se ostvaruje prije svega prihvacanjem 1841 III, I,II,1676 | odgovornost: po skrbi kojom se posvecuje odgoju vlastite 1842 III, I,II,1678 | i druge smicalice kojima se neki izvlace od zakonskih 1843 III, I,II,1678 | zahtjevima pravednosti. Treba se brinuti o napretku ustanova 1844 III, I,II,1679 | clanova skupine i poticu da se covjek stavi u sluzbu sebi 1845 III, I,II,1681 | zajednici potrebna je vlast da se ocuva i razvija. ~ 1846 III, I,II,1682 | zajednica i javna vlast temelje se na ljudskoj naravi i zato 1847 III, I,II,1683 | 1921 Vlast se zakonito vrsi ako se trudi 1848 III, I,II,1683 | Vlast se zakonito vrsi ako se trudi oko ostvarivanja opcega 1849 III, I,II,1683 | drustva. Da to postigne, mora se sluziti moralno prihvatljivim 1850 III, I,II,1685 | 1923 Politicka vlast mora se vrsiti unutar granica moralnog 1851 III, I,II,1687 | zemljom. ~Ne klanjaj im se, ~niti im sluzi. ~Jer ja, 1852 III, I,II,1687 | izgovara ~ime njegovo. ~Sjeti se da svetkujes ~dan subotni. ~ 1853 III, I,II,1687 | tvoja, niti dosljak ~koji se nadje unutar tvojih vrata. ~ 1854 III, I,II,1690 | 3. Spomeni se da svetkujes ~dan Gospodnji. ~ 1855 III, I,II,1699 | Drustvena pravednost moze se postici samo postivanjem 1856 III, I,II,1699 | starija od drustva i drustvu se namecu. Ona su temelj moralne 1857 III, I,II,1699 | takvo postivanje, vlast se moze osloniti jedino na 1858 III, I,II,1700 | bratskog drustva. Takva se ponasanja mogu prevladati 1859 III, I,II,1702 | Ova ista duznost odnosi se i na one koji misle i djeluju 1860 III, I,II,1704 | prevladati i dokinuti, jer se protivi Bozjem naumu. 1936 1861 III, I,II,1705 | dostojanstvo osoba zahtijeva da se stvore covjecniji i pravedniji 1862 III, I,II,1705 | izazivaju sablazan i protive se drustvenoj pravednosti, 1863 III, I,II,1706 | danas dosta rasirena, sto se zaboravlja zakon ljudske 1864 III, I,II,1706 | gresnog covjecanstva. 1940 Ta se solidarnost izrazava osobito 1865 III, I,II,1706 | drustveni poredak u kojemu bi se napetosti bolje prevladale 1866 III, I,II,1707 | gospodarski problemi mogu se rijesiti samo uz suradnju 1867 III, I,II,1708 | otvarala nove putove. Tako se kroz vjekove ispunjala rijec 1868 III, I,II,1708 | pravednost njegovu, a sve ce vam se ostalo nadodati" (Mt 6,33): 1869 III, I,II,1708 | i svim narodima kako bi se stvorili drustveni uvjeti 1870 III, I,II,1711 | Jednakost ljudi temelji se na njihovu osobnom dostojanstvu 1871 III, I,II,1713 | nejednakosti. Ono potice da se uklone nepravedne nejednakosti. ~ 1872 III, I,III,1715| Bozjega spasenja. Bozanska mu se pomoc pruza u Kristu, po 1873 III, I,III,1717| Uredba razuma, evo, to se zove zakonom". Jedini se 1874 III, I,III,1717| se zove zakonom". Jedini se covjek medju svim zivim 1875 III, I,III,1717| svoje ponasanje sluzeci se svojom slobodom i svojim 1876 III, I,III,1719| svojih cina, sposoban da se usmjeruje prema istini i 1877 III, I,III,1719| viseg uma kojemu treba da se nas duh i nasa sloboda podloze. 1878 III, I,III,1719| izlozen u Dekalogu. A zove se prirodni zakon, ne u odnosu 1879 III, I,III,1719| knjizi onoga svjetla sto se zove Istinom? Odatle, dakle, 1880 III, I,III,1719| svaki pravedan zakon te se upisuje u srce covjeka koji 1881 III, I,III,1719| pravednost, ne useljujuci se u njega nego kao utiskujuci 1882 III, I,III,1719| njega nego kao utiskujuci se u njega, kao sto slika prelazi 1883 III, I,III,1719| nam je ciniti i cega nam se kloniti. To svjetlo ili 1884 III, I,III,1719| zapovijedima: autoritet mu se proteze na sve ljude. On 1885 III, I,III,1719| sukladan je s naravi i nalazi se u svim ljudima; nepromjenljiv 1886 III, I,III,1720| sustinski valjane. Pa i kad mu se nacela zanijecu, njega se 1887 III, I,III,1720| se nacela zanijecu, njega se ne moze unistiti ili covjeku 1888 III, I,III,1720| za gradjanski zakon koji se na nj nadovezuje bilo razmisljanjem 1889 III, I,III,1723| sliku Bozju; zabranjuju sto se protivi ljubavi prema Bogu 1890 III, I,III,1726| djeluje po ljubavi, sluzi se Gospodinovom Besjedom na 1891 III, I,III,1726| proglasio na gori, kako se cita u Matejevu evandjelju, 1892 III, I,III,1727| Kraljevstvu nebeskom". Obraca se onima koji su raspolozeni 1893 III, I,III,1728| cistog i necistog, gdje se oblikuju vjera, ufanje i 1894 III, I,III,1731| nehinjena! (...) Srdacno se ljubite pravim bratoljubljem! (...) 1895 III, I,III,1732| 1972 Novi zakon zove se zakon ljubavi jer nas navodi 1896 III, I,III,1734| Savrsenstvo Novoga zakona sastoji se bitno u zapovijedima ljubavi 1897 III, I,III,1734| uspjesnija sredstva, a provode se u skladu sa zvanjem pojedinoga 1898 III, I,III,1735| ocinska pouka Bozja kojim se covjeku propisuju putovi 1899 III, I,III,1743| Besjedi na gori i sluzi se sakramentima da nam udijeli 1900 III, I,III,1747| njegovu uskrsnucu radjajuci se na nov zivot; udovi smo 1901 III, I,III,1747| pocetku Evandjelja: "Obratite se jer je blizu Kraljevstvo 1902 III, I,III,1747| poticaj milosti, covjek se okrece prema Bogu i udaljuje 1903 III, I,III,1748| covjeka od grijeha koji se suprotstavlja ljubavi Bozjoj 1904 III, I,III,1749| s opravdanjem ulijevaju se u nasa srca vjera, ufanje 1905 III, I,III,1749| ufanje i ljubav i daje nam se posluh Bozjoj volji. ~ 1906 III, I,III,1750| zasluzeno mukom Krista koji se na krizu prinio kao zrtva 1907 III, I,III,1750| svih ljudi. Opravdanje nam se daje po krstu, sakramentu 1908 III, I,III,1750| dar zivota vjecnoga: Sada se izvan Zakona ocitovala pravednost 1909 III, I,III,1750| i covjekove slobode. Ta se covjekova suradnja izrazava 1910 III, I,III,1750| ostaje posve nedjelatan kada se podlaze nadahnucu, koje 1911 III, I,III,1750| dakako moze i odbiti, niti se bez bozanske milosti, samom 1912 III, I,III,1750| djelo Bozje ljubavi koja se ocitovala u Kristu, a dano 1913 III, I,III,1756| toga, posebne milosti sto se nazivaju i "karizme" po 1914 III, I,III,1757| spada u nadnaravni red i tek se vjerom moze upoznati. Stoga 1915 III, I,III,1757| vjerom moze upoznati. Stoga se ne mozemo pozivati na svoje 1916 III, I,III,1759| svojim nadahnucem, i na to se covjekovo slobodno djelovanje 1917 III, I,III,1762| zemaljskog progonstva nadam se da cu tebe uzivati u vjecnoj 1918 III, I,III,1762| ovoga zivota pojavit cu se pred tobom praznih ruku 1919 III, I,III,1762| tvojim ocima. Zato hocu da se zaodjenem tvojom vlastitom 1920 III, I,III,1764| postignu tu savrsenost, neka se vjernici sluze silama primljenim 1921 III, I,III,1764| po mjeri Kristova dara da se (...) u svemu poslusni volji 1922 III, I,III,1764| sjedinjenjem s Kristom. To se sjedinjenje zove "misticno" 1923 III, I,III,1764| jedinstvo s njime, iako se samo nekima daju posebne 1924 III, I,III,1764| misticnoga zivota kako bi se ocitovalo da je nezasluzeni 1925 III, I,III,1765| radosti blazenstava: Tko se penje, neprestano ide od 1926 III, I,III,1765| ne prestaje pocimati. Tko se uspinje, nikad ne prestaje 1927 III, I,III,1765| svete Majke Crkve opravdano se nadaju milosti konacne ustrajnosti 1928 III, I,III,1767| Na poticaj milosti covjek se okrece prema Bogu i udaljuje 1929 III, I,III,1769| Kristovom mukom. Daje nam se po krstenju. Suoblicava 1930 III, I,III,1773| djelatnim milostima, sto se razlikuju od stalne milosti 1931 III, I,III,1778| Hoce li tko za mnom, neka se odrece samoga sebe, neka 1932 III, I,III,1779| podupiru na "putu". Od Crkve se uci primjeru svetosti kojoj 1933 III, I,III,1780| i naucavanje sjedinjuju se s Kristovom miloscu da prosvijetle 1934 III, I,III,1782| moralnim pitanjima redovito se vrsi u katehezi i u propovijedanju, 1935 III, I,III,1782| duhovnih pisaca. Na taj se nacin, od pokoljenja u pokoljenje, 1936 III, I,III,1783| vrsiti i blazenstvu kojemu se treba nadati. ~ 1937 III, I,III,1784| karizmom nezabludivosti. Ona se "odnosi samo na one stvari 1938 III, I,III,1784| samo na one stvari koje se nalaze u izvorima bozanske 1939 III, I,III,1784| bozanske Objave"; proteze se i na sve dijelove nauke, 1940 III, I,III,1784| ukljucujuci i moral, bez kojih se spasonosne vjerske istine 1941 III, I,III,1785| Autoritet Uciteljstva proteze se i na specificne zapovijedi 1942 III, I,III,1786| povjeren Crkvi, vjernicima se navijesta kao put zivota 1943 III, I,III,1787| stvarnosti po Duhu Svetom. Tako se Duh Sveti moze posluziti 1944 III, I,III,1788| promatranja. Sto bolje moze, mora se otvoriti prema opcem dobru, 1945 III, I,III,1789| 2040 Na taj se nacin moze medju krscanima 1946 III, I,III,1790| sklopu moralnog zivota sto se nadovezuje na liturgijski 1947 III, I,III,1790| liturgijski zivot i njime se hrani. Obvezatnost tih pozitivnih 1948 III, I,III,1790| euharistijskom slavlju na kojem se sabire krscanska zajednica 1949 III, I,III,1793| vladanja. Crkva raste, razvija se i siri po svetosti svojih 1950 III, I,III,1795| duhovno bogosluzje. Krscansko se djelovanje hrani liturgijom 1951 III, I,III,1796| Crkvene zapovijedi odnose se na moralni i krscanski zivot, 1952 III, I,III,1796| povezan s liturgijom i njome se hrani. ~ 1953 III, I,III,1797| moralnim pitanjima redovito se vrsi u katehezi i propovijedanju 1954 III, I,III,1798| Oni su takodjer pozvani da se izjasnjavaju o moralnim 1955 III, I,III,1798| moralnim pitanjima koja se ticu prirodnog zakona i 1956 III, I,III,1799| uciteljstvo pastira proteze se na sve dijelove nauke, ukljucujuci 1957 III, I,III,1799| ukljucujuci i moral, bez kojih se spasonosne vjerske istine 1958 III, I,III,1799| zemljom. ~Ne klanjaj im se, ~niti im sluzi. ~Jer ja, 1959 III, I,III,1799| izgovara ~ime njegovo. ~Sjeti se da svetkujes ~dan subotni. ~ 1960 III, I,III,1799| tvoja, niti dosljak ~koji se nadje unutar tvojih vrata. ~ 1961 III, I,III,1802| 3. Spomeni se da svetkujes dan Gospodnji. ~ 1962 III, II,0,1809 | sugovorniku navodi zapovijedi koje se odnose na ljubav prema bliznjemu: " 1963 III, II,0,1810 | Na taj prvi odgovor odmah se nadovezuje drugi: "Hoces 1964 III, II,0,1811 | ja vam kazem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit 1965 III, II,0,1814 | 2057 Dekalog se razumije prije svega u sklopu 1966 III, II,0,1814 | Gospodin (Pnz 30,16). Ta se osloboditeljska snaga Dekaloga 1967 III, II,0,1814 | strance i robove: Sjeti se da si i ti bio rob u zemlji 1968 III, II,0,1814 | predao meni" (Pnz 5,22). Zato se te dvije ploce zovu "Svjedocanstvo" ( 1969 III, II,0,1815 | Ocitujuci svoju volju Bog se objavljuje svome narodu. ~ 1970 III, II,0,1816 | njegova sklapanja, nakon sto se narod obvezao da ce "izvrsiti" 1971 III, II,0,1816 | poslusati" (Izl 24,7). Dekalog se prenosi iskljucivo nakon 1972 III, II,0,1819 | petnaestom stoljecu uobicajilo se izricati zapovijedi Dekaloga 1973 III, II,0,1820 | nabrajanje zapovijedî mijenjalo se tijekom povijesti. Ovaj 1974 III, II,0,1820 | i prema bliznjemu. Prve se tri odnose prvenstveno na 1975 III, II,0,1820 | na dvjema plocama. Kaze se, doista, da su tri bile 1976 III, II,0,1821 | drugu i na sve skupa; one se medjusobno uvjetuju. Dvije 1977 III, II,0,1821 | medjusobno uvjetuju. Dvije se ploce uzajamno osvjetljuju: 1978 III, II,0,1821 | povrijediti sve ostale. Ne moze se postovati druge ljude, a 1979 III, II,0,1821 | postovati druge ljude, a da se ne blagoslivlje njihov Stvoritelj. 1980 III, II,0,1821 | njihov Stvoritelj. Ne moze se klanjati Bogu, a da se ne 1981 III, II,0,1821 | moze se klanjati Bogu, a da se ne ljube svi ljudi, koji 1982 III, II,0,1822 | naredbe naravnog zakona. Onda se zadovoljio time da im ih 1983 III, II,I | pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im sluzi" (Izl 20,2- 1984 III, II,I | je: "Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinome 1985 III, II,I | I. "Klanjaj se Gospodinu, Bogu svome, i 1986 III, II,I,1835 | 2084 Bog se ocituje podsjecajuci na 1987 III, II,I,1835 | djelo u povijesti onoga komu se obraca: "Ja sam te izveo 1988 III, II,I,1835 | prvu zapovijed Zakona: "Boj se Gospodina, Boga svoga (...) 1989 III, II,I,1835 | covjek prihvati i da mu se pokloni. ~ 1990 III, II,I,1836 | svemir. Mi ne mislimo da se nas Bog razlikuje od vasega. 1991 III, II,I,1836 | nego u istog Boga u kojega se i vi uzdate, u Boga Abrahamova, 1992 III, II,I,1838 | odbacujuci sve sto joj se protivi. Ima raznih nacina 1993 III, II,I,1838 | Ima raznih nacina kojima se grijesi protiv vjere. ~Hotimicna 1994 III, II,I,1838 | njezinom nejasnocom. Ako se njeguje naumice, sumnja 1995 III, II,I,1839 | neke istine koja treba da se vjeruje bozanskom i katolickom 1996 III, II,I,1840 | 2090 Kad se Bog objavljuje i zove covjeka, 1997 III, II,I,1840 | vlastitim snagama. Zato se mora ufati da ce mu Bog 1998 III, II,I,1841 | 2091 Prva se zapovijed odnosi i na grijehe 1999 III, II,I,1841 | ocaj i preuzetnost. ~Ocajem se covjek prestaje nadati svome 2000 III, II,I,1841 | oprostenju grijeha. Tako se suprotstavlja Bozjoj dobroti,


1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-2801

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by EuloTech SRL - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License