1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-2759
bold = Main text
Part,Section,Chapter,Number grey = Comment text
1 I | Bileam, koji navjescuje da " zvijezda izlazi od Jakova,
2 I, I,I,2 | postanka covjek je pozvan da stupi u dijalog s Bogom,
3 I, I,I,3 | oni su toliko opceniti da se covjeka moze obiljeziti
4 I, I,I,3 | sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje;
5 I, I,I,3 | medje prebivanja njihova da traze Boga, ne bi li ga
6 I, I,I,4 | teznju covjeka gresnika da se, iz straha pred Bogom,
7 I, I,I,5 | neumorno svakoga covjeka zove, da ga trazi, da zivi i nadje
8 I, I,I,5 | covjeka zove, da ga trazi, da zivi i nadje srecu. No to
9 I, I,I,5 | grijeha i svjedocanstvo da se oholima protivis. Pa
10 I, I,I,5 | stvorenja. Ti ga potices da trazi radost hvaleci tebe,
11 I, I,I,6 | 31 Buduci da je stvoren na sliku Bozju
12 I, I,I,6 | na sliku Bozju i pozvan da upozna i ljubi Boga, covjek
13 I, I,I,6 | trazi otkriva neke "putove" da bi dosao do spoznaje Boga.
14 I, I,I,8 | vlastite duhovne duse. Buduci da je "klica vjecnosti sto
15 I, I,I,9 | Svijet i covjek svjedoce, da nemaju u sebi samima ni
16 I, I,I,9 | ni svoj zadnji cilj, nego da imaju udjela u Bicu koje
17 I, I,I,9 | putovima" covjek moze spoznati da postoji neka stvarnost,
18 I, I,I,10 | sposobnosti koje mu omogucuju da upozna opstojnost osobnoga
19 I, I,I,10 | opstojnost osobnoga Boga. Ali da bi usao u neki odnos prisnog
20 I, I,I,10 | objaviti i dati mu milost da tu Objavu u vjeri prihvati. "
21 I, I,I,11 | Crkva cvrsto drzi i uci da se Bog, pocelo i svrha svih
22 I, I,I,12 | po sebi, stvarno sposoban da dodje do istinite i do sigurne
23 I, I,I,12 | istinite i do sigurne spoznaje, da postoji jedan, osobni Bog,
24 I, I,I,12 | i upravlja svijetom, te da postoji prirodni zakon,
25 I, I,I,12 | nailazi na mnoge poteskoce da se uspjesno i plodno sluzi
26 I, I,I,12 | odricanje. U nastojanju da dodje do tih istina ljudskom
27 I, I,I,12 | grijeha. Zato se dogadja, da ljudi glede tih pitanja
28 I, I,I,12 | rado uvjeravaju sami sebe, da je neistinito ili barem
29 I, I,I,12 | dvojbeno ono, sto oni nece da bude istinito".14 ~
30 I, I,I,13 | 38 Zbog toga je potrebno da covjek bude prosvijetljen
31 I, I,I,13 | nisu po sebi nedohvatne, da bi ih, u sadasnjem polozaju
32 I, I,I,14 | ljudskom razumu sposobnost da upozna Boga, Crkva izrazava
33 I, I,I,14 | Crkva izrazava uvjerenje, da je moguce svim ljudima i
34 I, I,I,15 | 40 Buduci da je nasa spoznaja o Bogu
35 I, I,I,17 | slikovito, nesavrseno, da se "neizrecivi, neshvatljivi,
36 I, I,I,18 | on dosize samoga Boga, a da ga ipak ne moze izreci u
37 I, I,I,18 | Trebamo sebi posvijestiti, da "se ne moze istaci neka
38 I, I,I,18 | Stvoritelja i stvorenja a da se izmedju njih ne opazi
39 I, I,I,18 | veca razlicitost",17 te da "o Bogu ne mozemo dokuciti
40 I, I,I,19 | religiozno bice. Buduci da dolazi od Boga i da ide
41 I, I,I,19 | Buduci da dolazi od Boga i da ide Bogu, covjek zivi posve
42 I, I,I,20 | 45 Covjek je zato stvoren da zivi u zajednistvu s Bogom,
43 I, I,I,21 | covjek moze steci sigurnost da postoji Bog, uzrok i svrha
44 I, I,I,22 | 47 Crkva uci da se jedinog i istinitog Boga,
45 I, I,I,24 | Stoga vjernici znaju da ih Kristova ljubav tjera
46 I, I,I,24 | ih Kristova ljubav tjera da donesu svjetlo zivoga Boga
47 I, I,II,26 | mudrosti odlucio je Bog da objavi samoga Sebe i da
48 I, I,II,26 | da objavi samoga Sebe i da saopci otajstvo svoje volje,
49 I, I,II,27 | ih je slobodno stvorio, da ih u svom jedinom Sinu ucini
50 I, I,II,27 | Bog zeli osposobiti ljude da mu odgovore, da ga upoznaju
51 I, I,II,27 | osposobiti ljude da mu odgovore, da ga upoznaju i da ga ljube
52 I, I,II,27 | odgovore, da ga upoznaju i da ga ljube daleko vise nego
53 I, I,II,28 | postepeno ga pripravlja da primi nadnaravnu Objavu
54 I, I,II,28 | postala je Sinom Covjecjim da covjeka privikne primati
55 I, I,II,28 | privikne primati Boga a Boga da privikne stanovati u covjeku,
56 I, I,II,29 | svjedocanstvo o sebi. Hoteci pak da otvori put visnjeg spasenja,
57 I, I,II,30 | je brigu za ljudski rod da svima koji, ustrajuci u
58 I, I,II,32 | cuvanje andjelima, ide za tim da ogranici oholost palog covjecanstva,
59 I, I,II,32 | njegova vodje stalna prijetnja da skrene u poganske stranputice. ~
60 I, I,II,33 | Noinu Savezu zive ocekujuci da Krist "sve rasprsene sinove
61 I, I,II,34 | 59 Da ujedini rasprseno covjecanstvo,
62 I, I,II,34 | odabire Abrama zovuci ga da izadje iz svoje zemlje,
63 I, I,II,35 | izabrani, koji je pozvan da pripravi jednog dana ponovno
64 I, I,II,37 | dao mu svoj zakon, zato da ga priznaje i sluzi mu kao
65 I, I,II,37 | Ocu i pravednom sucu, i da iscekuje obecanog Spasitelja. ~
66 I, I,II,40 | vidjenja i objave, ne samo da bi cinio glupost, nego bi
67 I, I,II,41 | na krscanskoj je vjeri da po-stupno kroz vjekove dosegne
68 I, I,II,42 | polog vjere. Uloga im nije da "poboljsaju" ili "upotpune"
69 I, I,II,42 | konacnu Kristovu objavu, nego da pomognu da se od nje u odredjenom
70 I, I,II,42 | objavu, nego da pomognu da se od nje u odredjenom povjesnom
71 I, I,II,47 | po prorocima pripravljao, da prihvate spasenje namijenjeno
72 I, I,II,48 | konacna Oceva Rijec, tako da poslije njega nece vise
73 I, I,II,49 | 74 Bog "hoce da se svi ljudi spase i dodju
74 I, I,II,49 | Krista. Potrebno je zato da se Krist navjescuje svim
75 I, I,II,49 | narodima i svim ljudima i da na taj nacin Objava dospije
76 I, I,II,49 | je predobrostivo uredio da ono isto, sto je objavio
77 I, I,II,49 | ostane dovijeka neiskvareno i da se prenosi svim narastajima". ~
78 I, I,II,50 | dao je apostolima nalog da Evandjelje, - koje je, unaprijed
79 I, I,II,52 | 77 "Da se Evandjelje u Crkvi bez
80 I, I,II,54 | vjerne u svu istinu te cini da u njima obilno stanuje rijec
81 I, I,II,55 | Otajstvo Krista, koji je obecao da ce ostati sa svojima "u
82 I, I,II,56 | cjelovito njihovim nasljednicima da je oni - vodjeni svjetlom
83 I, I,II,57 | 82 Tako biva da Crkva, kojoj je povjereno
84 I, I,II,59 | kruha i molitvama, tako da nastaje jedinstvena istodusnost
85 I, I,II,61 | vjere crpi sve sto predlaze da se vjeruje kao od Boga objavljeno". ~
86 I, I,II,64 | nam razum i srce otvoreni, da prihvate svjetlo vjerskih
87 I, I,II,69 | razmisljaju";napose treba da "teolosko istrazivanje produbljuje
88 I, I,II,75 | njime, povjerena sluzba da autenticno tumaci Bozju
89 I, I,II,76 | 101 Da se objavi ljudima, Bog u
90 I, I,II,77 | sebe samoga: ~"Sjetite se da postoji samo jedan govor
91 I, I,II,77 | svih svetih pisaca. Buduci da je u pocetku bila Bog u
92 I, I,II,81 | sposobnosti i moci upotrijebio, da - njegovim djelovanjem u
93 I, I,II,82 | naucavaju istinu. "Buduci da sve ono, sto nadahnuti pisci
94 I, I,II,82 | se dosljedno ispovijedati da knjige Pisma cvrsto, vjerno
95 I, I,II,82 | istinu koju je Bog htio da radi naseg spasenja bude
96 I, I,II,83 | Rijeci utjelovljene i zive".Da rijeci Svetih knjiga ne
97 I, I,II,83 | ostanu mrtvim slovom, treba da nam Krist, vjecna Rijec
98 I, I,II,83 | Duhu Svetom "otvori pamet da Pisma razumijemo" (Lk 24,
99 I, I,II,84 | covjeku na ljudski nacin. Da bi se Pismo ispravno tumacilo,
100 I, I,II,85 | 110 Da bi se shvatila nakana svetih
101 I, I,II,86 | 111 No, buduci da je Sveto pismo nadahnuto,
102 I, I,II,87 | je poslije Muke otvoreno, da oni koji ga sada poznaju,
103 I, I,II,92 | pripovijeda, mogu nas ponukati da ispravno djelujemo. Opisani
104 I, I,II,94 | 119 "Tumaci su pozvani da po tim pravilima rade na
105 I, I,II,94 | izlaganju smisla Svetoga pisma da otud, kao iz pripravna proucavanja,
106 I, I,II,97 | prvenstveno tome usmjeren da pripravi(...) dolazak Krista,
107 I, I,II,98 | odlucno odbacivala namisao da napusti Stari zavjet pod
108 I, I,II,98 | Stari zavjet pod izlikom da ga je Novi prevladao (marcionizam). ~
109 I, I,II,101 | Isusovo. Crkva cvrsto drzi da cetiri evandjelja, "kojima
110 I, I,II,101 | napisali cetiri Evandjelja tako da su - iz mnostva onog sto
111 I, I,II,101 | navjestaja, ali uvijek tako da nam priopce nepatvorenu
112 I, I,II,104 | Ipak nas ne smije navesti da zaboravimo kako Stari zavjet
113 I, I,II,104 | Zato i Novi zavjet iziskuje da bude citan u svjetlu Staroga.
114 I, I,II,105 | vrijednosti zbog cinjenice da su, istodobno, u njemu prelazne
115 I, I,II,106 | sila i moc u rijeci Bozjoj da ona biva uporiste i zivotna
116 I, I,II,106 | Kristovim vjernicima treba da bude sirom otvoren pristup
117 I, I,II,107 | 132 "Zato i treba da proucavanje svetih knjiga
118 I, I,II,107 | liturgijska homilija treba da zauzme izuzetno mjesto". ~
119 I, I,II,108 | sve Kristove vjerne (...) da se ucestalim citanjem bozanskih
120 I, I,II,111 | On djeluje i tako jamci da nas njihovi spisi bez zablude
121 I, I,III,117 | u zajednistvo sa sobom, da ih u njemu prigrli".1 Primjeren
122 I, I,III,120 | Vjerom Sara primi mogucnost da zacne obecanoga sina. Vjerom
123 I, I,III,121 | pravednost" (Rim 4,3). Buduci da je bio jak u vjeri, Abraham
124 I, I,III,122 | predvidio nesto bolje": milost da vjerujemo u njegova Sina
125 I, I,III,123 | poslusnost vjere. Buduci da je vjerovala, da "Bogu nista
126 I, I,III,123 | Buduci da je vjerovala, da "Bogu nista nije nemoguce" (
127 I, I,III,123 | Blazena ti sto povjerova da ce se ispuniti sto ti je
128 I, I,III,124 | nije prestala vjerovati "da ce se ispuniti" Bozja rijec.
129 I, I,III,126 | milina. Bog nam je rekao da ga slusamo. Gospodin sam
130 I, I,III,126 | obznani" (Iv 1,18). Buduci da je on "vidio Oca" (Iv 6,
131 I, I,III,128 | sveti Petar ispovijeda, da je Isus "Krist, Sin Boga
132 I, I,III,128 | od Boga ulivena krepost. "Da uzvjerujemo, treba nam Bozja
133 I, I,III,128 | unutarnja pomoc Duha Svetoga da srce pokrene i k Bogu ga
134 I, I,III,128 | pokrene i k Bogu ga obrati, da otvori oci dusi i "svima
135 I, I,III,129 | nije nista manje istinito, da je vjera izvorno ljudski
136 I, I,III,129 | slobodi niti covjekovu razumu, da covjek povjeruje Bogu i
137 I, I,III,129 | protivi se nasem dostojanstvu, da vjerujemo onomu sto nam
138 I, I,III,129 | protivi nasem dostojanstvu "da u vjeri potpun posluh svoga
139 I, I,III,131 | 156 Razlog da vjerujemo nije u tome sto
140 I, I,III,131 | ni prevaren biti". "Ipak, da bi poslusnost nase vjere
141 I, I,III,131 | skladu s razumom, htio je Bog da se unutarnjim pomocima Duha
142 I, I,III,131 | vjerodostojnosti", koji pokazuju da pristanak na vjerovanje
143 I, I,III,133 | tko stvarno vjeruje, trazi da bolje upozna onoga u koga
144 I, I,III,133 | upozna onoga u koga vjeruje i da bolje shvati ono sto je
145 I, I,III,133 | objavljenog Misterija. No, "da bismo objavu sve dublje
146 I, I,III,133 | sv. Augustina: "Vjerujem da razumijem, i razumijem da
147 I, I,III,133 | da razumijem, i razumijem da bolje vjerujem". ~
148 I, I,III,134 | u tajnu stvari, njega, a da toga i nije svjestan, kao
149 I, I,III,134 | toga i nije svjestan, kao da vodi ruka Boga, koji sva
150 I, I,III,134 | sva bica uzdrzava i cini da budu ono sto jesu". ~SLOBODA
151 I, I,III,135 | 160 Da bi vjera bila ljudska, mora
152 I, I,III,135 | se nikoga ne smije siliti da prihvati vjeru protiv volje;
153 I, I,III,135 | Bog doduse zoveljude da mu sluze u duhu i istini,
154 I, I,III,136 | naseg spasenja, nuzno je da bismo se spasili. "Buduci
155 I, I,III,136 | bismo se spasili. "Buduci da je “bez vjere nemoguce omiljeti
156 I, I,III,137 | vjere" (1 Tim 1,18-19). Da bismo zivjeli, rasli i u
157 I, I,III,137 | Bozjom i moliti Gospodina da nam vjeru uveca. Ona treba
158 I, I,III,138 | zrcalu, cini nam se kao da vec posjedujemo one divne
159 I, I,III,138 | nasa vjera pruza jamstvo da cemo ih jednog dana uzivati. ~
160 I, I,III,139 | patnje, nepravdi i smrti kao da proturjece Radosnoj vijesti.
161 I, I,III,141 | Isusu i ljudima tjera nas, da drugima govorimo o svojoj
162 I, I,III,141 | svojom vjerom pridonosim da se podupre vjera drugih. ~
163 I, I,III,143 | mi privuceni i privedeni da ispovijedimo to isto: "Vjerujem", "
164 I, I,III,144 | samo od Boga, no, buduci da zivot vjere primamo po Crkvi,
165 I, I,III,144 | rodjenja, a ne u Crkvu kao da bi ona bila zacetnica nasega
166 I, I,III,144 | nasega spasenja". Buduci da nam je Majka, Crkva je i
167 I, I,III,145 | vjere. One nam omogu-cuju da vjeru izrazimo, da je prenosimo,
168 I, I,III,145 | omogu-cuju da vjeru izrazimo, da je prenosimo, da je u zajednici
169 I, I,III,145 | izrazimo, da je prenosimo, da je u zajednici slavimo,
170 I, I,III,145 | je u zajednici slavimo, da je usvajamo i sve vise od
171 I, I,III,146 | Majka, uci govoru vjere, da nas uvede u razumijevanje
172 I, I,III,147 | vjeru, duboko osvjedocena, da svi ljudi imaju samo jednoga
173 I, I,III,148 | navjestaj i tu vjeru i kao da stanuje u istoj kuci, vjeruje
174 I, I,III,148 | vjeruje na isti nacin kao da ima jednu dusu i jedno srce;
175 I, I,III,148 | predaje jednim glasom kao da ima samo jedna usta". ~
176 I, I,III,150 | neprestano pomladjuje te cini da se pomladjuje i posuda koja
177 I, I,III,154 | je nadnaravni dar Bozji. Da bi vjerovao, covjeku treba
178 I, II,0,161 | bilo sabrano ono najvaznije da pruzi cjelovitu vjersku
179 I, II,0,161 | bi se dijelovi sastavili, da se utvrdi identitet donositelja.
180 I, II,0,161 | je krsni simbol. Buduci da se krstenje dijeli "u ime
181 I, II,0,165 | suvisnim: oni nam pomazu da vjekovnu vjeru Crkve danas
182 I, II,I,171 | prvu. Drugi clanci cine da bolje upoznamo Boga onakvoga
183 I, II,I,171 | prvom mjestu ispovijedaju da vjeruju u Boga". ~
184 I, II,I,172 | vjera vjeruje i ispovijeda da je Bog jedan po naravi,
185 I, II,I,173 | poziva Izraela i sve naroe da se obrate njemu, Jedinome: "
186 I, II,I,173 | Jedinome: "Obratite se k meni da se spasite, svi krajevi
187 I, II,I,173 | Bog i nema drugoga (...) Da, preda mnom ce se prignuti
188 I, II,I,174 | 202 Sam Isus potvrdjuje da je Bog "jedini Gospodin"
189 I, II,I,174 | Bog "jedini Gospodin" i da ga treba ljubiti "iz svega
190 I, II,I,174 | svoje". Ujedno Isus govori da je i on sam "Gospodin".
191 I, II,I,174 | vjerujemo i iskreno ispovijedamo da jest samo jedan pravi Bog,
192 I, II,I,177 | svojih obecanja, koji dolazi da njihove potomke oslobodi
193 I, II,I,177 | to moze i hoce i koji ce, da ostvari taj naum, pokrenuti
194 I, II,I,178 | prisutan uza svoj narod da ga spasi. ~
195 I, II,I,179 | gresnik" (Lk 5,8). Ali buduci da je svet, Bog moze covjeku,
196 I, II,I,180 | Izrael odvratio od Boga da se klanja zlatnome teletu,
197 I, II,I,180 | posredovanje i prihvaca da stupa usred nevjernog naroda
198 I, II,I,180 | ljubav. Mojsiju koji moli da vidi njegovu Slavu, Bog
199 I, II,I,180 | Bog odgovara: "Dopustit cu da ispred tebe prodje sav moj
200 I, II,I,181 | Izl 34,7). Bog objavljuje da je "bogat milosrdjem" (Ef
201 I, II,I,181 | milosrdjem" (Ef 2,4) te ide dotle da predaje svoga vlastitog
202 I, II,I,181 | Sina. Dajuci svoj zivot da nas oslobodi od grijeha,
203 I, II,I,181 | grijeha, Isus ce otkriti da i on sam nosi to bozansko
204 I, II,I,181 | covjecjega, tada cete upoznati da Ja jesam" (Iv 8,28). ~SAMO
205 I, II,I,183 | jesam" sadrzi dakle istinu da jedino Bog JEST. U tom je
206 I, II,I,187 | Sina u svijet, to ce biti "da posvjedoci za istinu" (Iv
207 I, II,I,187 | istinu" (Iv 18,37). "Znamo, da je Sin Bozji dosao i dao
208 I, II,I,187 | Bozji dosao i dao nam razum da poznamo Istinitoga" (1 Iv
209 I, II,I,188 | Izrael je mogao otkriti da je Bog imao samo jedan razlog
210 I, II,I,188 | izmedju svih naroda izabrao da bude njegov, a to je: nicim
211 I, II,I,188 | zahva-ljujuci prorocima, shvatio, da ga Bog iz ljubavi nikad
212 I, II,I,189 | Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinorodjenca" (
213 I, II,I,191 | svoju najnutarnjiju tajnu: da je sam vjecna razmjena ljubavi:
214 I, II,I,191 | Sina i Duha Svetoga, i da je nas odredio da ucestvujemo
215 I, II,I,191 | Svetoga, i da je nas odredio da ucestvujemo u toj ljubavi. ~
216 I, II,I,194 | dolazi od njega: "Sto imas, a da nisi primio?" (1 Kor 4,7). "
217 I, II,I,194 | primio?" (1 Kor 4,7). "Sto da uzvratim Gospodinu za sve
218 I, II,I,196 | jedinoga Boga upucuje nas da se svime sto nije on sluzimo
219 I, II,I,196 | nas njemu priblizuje, a da se klonimo onoga sto nas
220 I, II,I,197 | 4; Mk 12,29). "Nuzno je da vrhovno Bice bude jedincato,
221 I, II,I,198 | Vjera u Boga upucuje nas da se obracamo njemu jedinome
222 I, II,I,198 | svojoj posljednjoj svrsi; i da nista ne volimo vise nego
223 I, II,I,198 | volimo vise nego njega i da ga nicim ne zamijenimo. ~
224 I, II,I,201 | trostruko pitanje koje trazi da ispovjede vjeru u Oca, u
225 I, II,I,205 | istice nadasve dva vida: da je Bog prvi izvor svega
226 I, II,I,205 | autoritet, ali istovremeno da je dobrota i njezna briznost
227 I, II,I,205 | iskustvo pokazuje takodjer da su roditelji pogresivi i
228 I, II,I,205 | su roditelji pogresivi i da mogu izobliciti ocinski
229 I, II,I,205 | Zato treba imati na umu da Bog nadilazi ljudske razlike
230 I, II,I,205 | Bog. 240 Isus je objavio da je Bog "Otac" u necuvenom
231 I, II,I,207 | saboru u Niceji ispovjedila da je Sin "istobitan s Ocem",
232 I, II,I,207 | vjerovanja i ispovjedio da je on "jedinorodjeni Sin
233 I, II,I,208 | biti uz ucenike i u njima, da ih poucava i uvodi "u svu
234 I, II,I,210 | naravi (...). I ne kaze se da je samo Duh Ocev, nego ujedno
235 I, II,I,211 | predaja Vjerovanja ispovijeda da Duh "izlazi od Oca i Sina (
236 I, II,I,211 | nadisanjem (...). Buduci da je sve sto je Ocevo Otac
237 I, II,I,212 | predaja istice prvenstveno da je, u pogledu Duha, Otac
238 I, II,I,212 | prvotan izvor. Ispovijedajuci da Duh "izlazi od Oca" (Iv
239 I, II,I,212 | Oca" (Iv 15,26), ona tvrdi da Duh od Oca izlazi po Sinu.
240 I, II,I,212 | Zapadna predaja pak, govoreci da Duh izlazi od Oca i Sina (
241 I, II,I,212 | istobitnom zajednistvu ukljucuje da je Otac prvi izvor Duhu
242 I, II,I,212 | bez pocela",ali takodjer da je, ukoliko je Otac jedinorodjenog
243 I, II,I,214 | stoljeca Crkva je nastojala da vjeru u Trojstvo jasnije
244 I, II,I,214 | tim rijecima, uzetim odsad da oznacuju i neizrecivo Otajstvo, "
245 I, II,I,214 | kaze i "bit" ili "narav") da oznaci bozansko bice u njegovoj
246 I, II,I,214 | persona" ili "hipostaza" - da oznaci Oca, Sina i Duha
247 I, II,I,214 | ili odnos) - "relacija" - da oznaci kako razlicnost bozanskih
248 I, II,I,217 | se po tim odnosima kaze da su tri osobe, ipak vjerujemo
249 I, II,I,217 | tri osobe, ipak vjerujemo da im je narav ili sustina
250 I, II,I,218 | zelim umrijeti, koji mi daje da podnesem sva zla i da prezrem
251 I, II,I,218 | daje da podnesem sva zla i da prezrem sve uzitke: hocu
252 I, II,I,219 | Kristu" (Ef 1,4-5), to jest da budemo "suobliceni slici
253 I, II,I,222 | Ali vec sada smo pozvani da budemo stan Presvete Trojice: "
254 I, II,I,222 | kome se klanjam, pomozi mi da posve zaboravim sebe te
255 I, II,I,222 | nepokretna i smirena kao da je moja dusa vec u vjecnosti.
256 I, II,I,222 | ne pomuti moj mir i ucini da izadjem iz tebe, o moj Nepromjenljivi,
257 I, II,I,222 | i mjesto svoga pocinka. Da te nikada ne ostavim sama,
258 I, II,I,222 | nikada ne ostavim sama, nego da sva budem tu, sva budna
259 I, II,I,224 | Utjelovljenje Bozjega Sina otkriva da je Bog vjecni Otac i da
260 I, II,I,224 | da je Bog vjecni Otac i da je Sin istobitan s Ocem,
261 I, II,I,224 | istobitan s Ocem, to jest da je u njemu i s njime jedan
262 I, II,I,225 | Oca" (Iv 15,26) otkriva da je i Duh s njima jedan te
263 I, II,I,227 | Duha Svetoga" pozvani smo da imamo udjela u zivotu Blazenoga
264 I, II,I,230 | za nas zivot. Vjerujemo da je Bozja svemoc sveopca,
265 I, II,I,232 | pravednost jedno te isto, tako da nista ne moze biti u Bozjoj
266 I, II,I,233 | patnje. Katkad se moze ciniti da je Bog odsutan i nesposoban
267 I, II,I,233 | Bog odsutan i nesposoban da sprijeci zlo. No Bog Otac
268 I, II,I,234 | hvali svojim slabostima da privuce na se Kristovu moc.
269 I, II,I,234 | vjere, ona je vjerovala da "Bogu nije nista nemoguce" (
270 I, II,I,235 | duboko ucrtano u nase duse, da Bogu nista nije nemoguce.
271 I, II,I,235 | Vjerovanje) kasnije predloziti da vjerujemo, najvece i najneshvatljivije
272 I, II,I,237 | Deus") i cvrsto vjeruje da "Bogu nije nista nemoguce" (
273 I, II,I,239 | 278mKad ne bismo vjerovali da je Bozja ljubav svemoguca,
274 I, II,I,239 | svemoguca, kako bismo vjerovali da nas je Otac mogao stvoriti,
275 I, II,I,240 | Krist, Sin Bozji, dosao je da nas ponovno od njega oslobodi. ~
276 I, II,I,242 | Ta nas otkrica pozivaju da se jos vise divimo velicini
277 I, II,I,242 | divimo velicini Stvoritelja, da mu zahvaljujemo za sva njegova
278 I, II,I,243 | Ne radi se samo o tome da se zna kada je i kako tvarno
279 I, II,I,243 | pojavio covjek, nego radije da se otkrije koji je smisao
280 I, II,I,244 | Neki su filozofi rekli da je sve Bog, da je svijet
281 I, II,I,244 | filozofi rekli da je sve Bog, da je svijet Bog, ili da je
282 I, II,I,244 | Bog, da je svijet Bog, ili da je razvitak svijeta ujedno
283 I, II,I,244 | panteizam). Drugi su rekli da svijet nuzno izvire iz Boga,
284 I, II,I,244 | svijet nuzno izvire iz Boga, da istjece iz toga izvora i
285 I, II,I,244 | istjece iz toga izvora i da se u nj vraca. Drugi su
286 I, II,I,244 | vraca. Drugi su opet tvrdili da postoje dva vjecna pocela,
287 I, II,I,244 | Nadalje neki dopustaju da je Bog stvorio svijet, ali
288 I, II,I,244 | odgovor na pitanje o pocecima. Da postoji Bog Stvoritelj,
289 I, II,I,244 | zabludom. Tu pridolazi vjera da ucvrsti i prosvijetli um
290 I, II,I,244 | ucvrsti i prosvijetli um da pravilno razumije tu istinu: "
291 I, II,I,244 | istinu: "Vjerom spoznajemo da je svijet rijecju Bozjom
292 I, II,I,244 | rijecju Bozjom stvoren, da ono sto vidimo nije postalo
293 I, II,I,245 | vazna za cio ljudski zivot da je Bog u svojoj ljubavi
294 I, II,I,247 | ih na pocetak Pisma tako da svojim svecanim jezikom
295 I, II,I,248 | ovisi o onome koji mu daje da bude. ~
296 I, II,I,249 | 3). Novi zavjet otkriva da je Bog sve stvorio po vjecnoj
297 I, II,I,251 | tumaci sveti Bonaventura "ne da slavu uveca, nego da slavu
298 I, II,I,251 | ne da slavu uveca, nego da slavu ocituje, da svoju
299 I, II,I,251 | nego da slavu ocituje, da svoju slavu priopci". Jer
300 I, II,I,251 | svojom svemocnom silom, ne da uveca svoje blazenstvo,
301 I, II,I,251 | uveca svoje blazenstvo, niti da postigne svoje savrsenstvo,
302 I, II,I,251 | svoje savrsenstvo, nego da ga ocituje dobrima koja
303 I, II,I,251 | 294 Slava je Bozja u tome da se ostvari ocitovanje i
304 I, II,I,251 | Konacna je svrha stvaranja da Bog, "koji je Stvoritelj
305 I, II,I,252 | 295 Vjerujemo da je Bog stvorio svijet po
306 I, II,I,252 | sudbine ili slucaja. Vjerujemo da svijet proizlazi iz slobodne
307 I, II,I,252 | Bozje volje jer je Bog zelio da stvorenja imaju udjela u
308 I, II,I,253 | 296 Vjerujemo da Bogu pri stvaranju nije
309 I, II,I,253 | nicega". Sto bi bilo neobicno da je Bog nacinio svijet od
310 I, II,I,253 | sto je na njima, i znaj da je sve to Bog nacinio ni
311 I, II,I,253 | Bog nacinio ni od cega, i da je tako nastao i ljudski
312 I, II,I,253 | 7,22-23.28). 298 Buduci da Bog moze stvarati "iz nicega",
313 I, II,I,253 | mrtve i ono sto nije zove da bude" (Rim 4,17). A buduci
314 I, II,I,253 | bude" (Rim 4,17). A buduci da je mogao svojom Rijecju
315 I, II,I,253 | mogao svojom Rijecju uciniti da iz tame zasja svjetlo, moze
316 I, II,I,254 | njoj udjela ("I vidje Bog da je dobro (...) veoma dobro":
317 I, II,I,255 | njegova" (Ps 145,3). A buduci da je neogranicen i slobodan
318 I, II,I,256 | samome. Daje mu ne samo da bude i da postoji, nego
319 I, II,I,256 | Daje mu ne samo da bude i da postoji, nego ga svaki cas
320 I, II,I,256 | uzdrzava u bitku, daje mu da djeluje i nosi ga prema
321 I, II,I,256 | jedno koje si stvorio, jer da si stogod mrzio, ne bi ga
322 I, II,I,258 | cesto Bogu pripisuje cine, a da ne spominje drugotnih uzroka.
323 I, II,I,258 | Zna Otac vas nebeski da vam je sve to potrebno.
324 I, II,I,259 | Gospodar svoga nauma. Ali da ga ostvari, sluzi se i stvorovima.
325 I, II,I,259 | stvorovima ne daje samo da budu nego takodjer dostojanstvo
326 I, II,I,259 | nego takodjer dostojanstvo da i sami djeluju, da budu
327 I, II,I,259 | dostojanstvo da i sami djeluju, da budu uzrok i pocelo jedni
328 I, II,I,260 | 307 Ljudima Bog daje i moc da imaju slobodna udjela u
329 I, II,I,260 | povjerava im odgovornost da "podvrgnu" zemlju i ovladaju
330 I, II,I,260 | njome. Tako Bog daje ljudima da kao razumni i slobodni uzroci
331 I, II,I,260 | upotpune stvaralacko djelo, da mu usavrse sklad za dobro
332 I, II,I,261 | u Boga Stvoritelja jest da Bog djeluje u svakom djelu
333 I, II,I,261 | Fil 2,13). Daleko od toga da umanji dostojanstvo stvorenja,
334 I, II,I,261 | istina uzvisuje. Buduci da je stvorenje izvedeno Bozjom
335 I, II,I,262 | slobodni stvorovi pozvani da ga prihvate, ali koji, po
336 I, II,I,263 | stvorio tako savrsen svijet da u njemu ne mogne biti nikakva
337 I, II,I,264 | njega izvuci dobro: Buduci da je savrseno dobar, svemoguci
338 I, II,I,264 | ne bi nikada pustio da u njegovim djelima postoji
339 I, II,I,264 | bio dovoljno mocan i dobar da iz samoga zla izvuce dobro.
340 I, II,I,264 | tijekom vremena moze otkriti da Bog, u svojoj svemogucoj
341 I, II,I,264 | iako ste vi namjeravali da meni naudite, Bog je ono
342 I, II,I,264 | ono okrenuo na dobro (...) da spasi zivot velikom narodu" (
343 I, II,I,265 | 313 "Znamo da onima koji ljube Boga sve
344 I, II,I,265 | Bozjom sam miloscu naucila da se cvrsto moram drzati vjere
345 I, II,I,265 | istom cvrstocom vjerovati da ce sve biti dobro(...) I
346 I, II,I,265 | dobro(...) I vidjet ces sama da ce sve biti dobro". 314
347 I, II,I,265 | dobro". 314 Cvrsto vjerujemo da je Bog Gospodar svijeta
348 I, II,I,267 | vjerska je istina takodjer da su jedino i nerazdvojivo
349 I, II,I,269 | pravom smislu rijeci, tj. da proizvede i dade bitak onome
350 I, II,I,270 | 319 Bog je stvorio svijet da ocituje i saopci svoju slavu.
351 I, II,I,270 | ocituje i saopci svoju slavu. Da stvorenja imaju udjela u
352 I, II,I,273 | 322 Krist nas poziva da se kao djeca prepustimo
353 I, II,I,274 | stvorovima. Ljudima Bog daje da slobodno suradjuju u njegovim
354 I, II,I,275 | koji je umro i uskrsnuo da pobijedi zlo. Vjera nam
355 I, II,I,275 | Vjera nam daje sigurnost da Bog ne bi dopustio zlo kad
356 I, II,I,276 | Apostolsko Vjerovanje ispovijeda da je Bog "Stvoritelj neba
357 I, II,I,278 | lateranskog sabora tvrdi da je Bog "od pocetka vremena
358 I, II,I,280 | i vjesnici Bozji. Buduci da "neprestano gledaju lice
359 I, II,I,286 | se sjedinjuje s andjelima da se klanja triput svetom
360 I, II,I,287 | andjela kao cuvara i pa-stira da ga vodi u zivot". Vec na
361 I, II,I,288 | spasenje, koje omogucuju da "spoznamo duboku narav stvaranja,
362 I, II,I,290 | dana" kaze: "I vidje Bog da je dobro". "Sve naime stvari
363 I, II,I,290 | svakom stvorenju postivati da izbjegne neurednu upotrebu
364 I, II,I,291 | razlike i nejednakosti znace da nijedan stvor nije sam sebi
365 I, II,I,291 | ovisnosti jednih o drugima da se medjusobno dopunjuju
366 I, II,I,296 | dana". Sveto Pismo kaze da je "Bog sedmoga dana dovrsio
367 I, II,I,296 | svoje djelo koje ucini" i da tako "bi dovrseno nebo i
368 I, II,I,305 | htio", on je jedini pozvan da spoznajom i ljubavlju dijeli
369 I, II,I,305 | Koji te je razlog potakao da covjeka postavis u tako
370 I, II,I,305 | si mu dao bice sposobno da kusa tvoju vjecnu Dobrotu.
371 I, II,I,305 | vjecnu Dobrotu. 357 Buduci da je na sliku Bozju, covjek
372 I, II,I,305 | savez sa svojim Stvoriteljem da mu odgovori u vjeri i ljubavi,
373 I, II,I,306 | covjeka, a covjek je stvoren da sluzi Bogu, da ga ljubi
374 I, II,I,306 | je stvoren da sluzi Bogu, da ga ljubi i da mu sve stvorenje
375 I, II,I,306 | sluzi Bogu, da ga ljubi i da mu sve stvorenje prikazuje:
376 I, II,I,306 | Bog pridao toliko vaznosti da za nj nije postedio ni svoga
377 I, II,I,306 | nije prestao ciniti sve da covjeka uzdigne do sebe
378 I, II,I,306 | tajna": Sveti nas Pavao uci da su dva covjeka na pocetku
379 I, II,I,306 | uzeo njegovu narav i ime da ne dopusti da propadne ono
380 I, II,I,306 | narav i ime da ne dopusti da propadne ono sto je on na
381 I, II,I,306 | Divno nas vidjenje potice da razmatramo ljudski rod u
382 I, II,I,306 | teziti; u jedinstvu sredstava da se postigne ta svrha; (...)
383 I, II,I,306 | kultura i naroda, uvjerava nas da su svi ljudi zaista braca. ~
384 I, II,I,307 | simbolickim jezikom izjavljujuci da je "Bog napravio covjeka
385 I, II,I,309 | ljudska osoba odredjena je da postane, u Tijelu Kristovu,
386 I, II,I,309 | osnova tvarnoga svijeta, tako da oni po covjeku dosizu svoj
387 I, II,I,309 | svoj vrhunac i podizu glas da slobodno slave Stvoritelja.
388 I, II,I,309 | Stoga covjeku nije dopusteno da prezire tjelesni zivot.
389 I, II,I,309 | Boga stvorenim i odredjenim da uskrsne u posljednji dan.
390 I, II,I,309 | i tijela tako je duboko da se dusa mora smatrati "formom"
391 I, II,I,310 | 366 Crkva uci da Bog svaku duhovnu dusu neposredno
392 I, II,I,310 | dusu neposredno stvara, da dusu ne "proizvode" roditelji
393 I, II,I,310 | proizvode" roditelji i da je dusa besmrtna. Ona ne
394 I, II,I,311 | duha. Tako sveti Pavao moli da se nase "cijelo bice - duh
395 I, II,I,311 | 1 Sol 5,23). Crkva uci da to razlikovanje ne uvodi
396 I, II,I,311 | dvojstva u dusu. "Duh" znaci da je covjek od svojega stvaranja
397 I, II,I,311 | svoju nadnaravnu svrhu, i da je njegova dusa sposobna
398 I, II,I,311 | je njegova dusa sposobna da po cistom daru bude uzdignuta
399 I, II,I,314 | 371 Buduci da su stvoreni zajedno, Bog
400 I, II,I,314 | stvoreni zajedno, Bog hoce da muz i zena budu jedno za
401 I, II,I,314 | svetih knjiga: "Nije dobro da covjek bude sam: nacinit
402 I, II,I,315 | jedno za drugo": ne tako kao da bi ih Bog nacinio "napola"
403 I, II,I,315 | zenidbi ih Bog ujedinjuje tako da, tvoreci "jedno tijelo" (
404 I, II,I,316 | naumu muz i zena pozvani su da kao Bozji "upravitelji" "
405 I, II,I,316 | muskarac i zena pozvani su da sudjeluju u bozanskoj Providnosti
406 I, II,I,317 | sa stvorenjem oko sebe, da ce to nadvisiti samo slava
407 I, II,I,318 | zavjeta i Predaje uceci da su nasi praroditelji Adam
408 I, II,I,321 | postavlja u vrt. On tu zivi "da ga obradjuje i cuva" (Post
409 I, II,I,323 | brigu za cijeli svijet, da sluzi samo tebi, Stvoritelju,
410 I, II,I,324 | 381 Covjek je predodredjen da u sebi ostvari lik utjelovljenoga
411 I, II,I,325 | jedan".Nauka vjere tvrdi da je duhovna i besmrtna dusa
412 I, II,I,329 | stvarnosti davati druga imena. Da se pokusa shvatiti sto je
413 I, II,I,330 | pa covjek pada u napast da grijeh tumaci jednostavno
414 I, II,I,330 | naum o covjeku, shvaca se da je grijeh zloporaba one
415 I, II,I,330 | Bog daje stvorenim osobama da mogu ljubiti njega i ljubiti
416 I, II,I,331 | Krista kao vrelo milosti da se prepozna Adam kao izvor
417 I, II,I,331 | uskrsloga Krista, dosao je da "pokaze svijetu sto je grijeh" (
418 I, II,I,332 | Nauk o istocnom grijehu, da tako kazemo, jest "nalicje"
419 I, II,I,332 | nalicje" Radosne vijesti da je Isus Spasitelj svih ljudi,
420 I, II,I,332 | Isus Spasitelj svih ljudi, da je svima potrebno spasenje
421 I, II,I,332 | svima potrebno spasenje i da je spasenje ponudjeno svima
422 I, II,I,332 | misao Kristovu,dobro zna da se ne moze dirnuti u objavu
423 I, II,I,332 | objavu o istocnom grijehu, a da se ne ugrozi Kristovo otajstvo. ~
424 I, II,I,333 | nam daje sigurnost vjere da je cijela ljudska povijest
425 I, II,I,334 | Sotona ili djavao. Crkva uci da je on bio najprije dobar
426 I, II,I,336 | 393 Ono sto cini da grijeh andjela ne moze biti
427 I, II,I,337 | Zato se pojavio Sin Bozji da razori djela djavolska" (
428 I, II,I,337 | zavodjenje koje je navelo covjeka da ne slusa Boga. ~
429 I, II,I,338 | je tajna, ali "mi znamo da onima koji ljube Boga sve
430 I, II,I,339 | izrazava zabrana covjeku da ne jede sa stabla spoznaje
431 I, II,I,340 | napastovan od djavla pustio je da mu u srcu zamre povjerenje
432 I, II,I,341 | covjek je bio odredjen da bude potpuno od Boga "pobozanstvenjen"
433 I, II,I,344 | pogleda u svoje srce, nalazi da je sklon zlu i uronjen u
434 I, II,I,346 | Crkva je uvijek naucavala da golema bijeda koja pritiste
435 I, II,I,346 | Adamovim grijehom i cinjenice da nam je on u nasljedje predao
436 I, II,I,347 | shvatiti. Po Objavi znamo da je Adam primio izvornu svetost
437 I, II,I,349 | reforme. Pelagije je smatrao da covjek moze naravnom silom
438 I, II,I,349 | naprotiv, naucavali su da je istocnim grijehom covjek
439 I, II,I,350 | to jest djavla". Ne znati da covjek ima ranjenu i zlu
440 I, II,I,352 | se mora neprestano boriti da prione uz dobro. I jedino
441 I, II,I,355 | zasto Bog nije sprijecio da prvi covjek sagrijesi? Sveti
442 I, II,I,355 | se ne protivi cinjenici da je ljudska narav bila odredjena
443 I, II,I,355 | Bog doista pripusta zla da iz njih izvuce vece dobro.
444 I, II,I,357 | koji su slobodno odbili da sluze Bogu i njegovu naumu.
445 I, II,I,362 | Tridentskim saborom drzimo da se istocni grijeh prenosi
446 I, II,I,362 | oponasanjem nego radjanjem”, i da je zato “vlastit svakome”". ~
447 I, II,I,364 | 421 "Krscani vjeruju da je ovaj svijet, sazdan i
448 I, II,II,365 | od zene, pokorna zakonu, da iskupi one koji bijahu pod
449 I, II,II,365 | koji bijahu pod zakonom, da primimo posinastvo" (Gal
450 I, II,II,366 | vjerujemo i ispovijedamo da Isus iz Nazareta, rodjen
451 I, II,II,367 | Isusa Krista, sa svrhom da privodi k vjeri u njega.
452 I, II,II,367 | ucenici obuzeti zarkom zeljom da navijestaju Krista: "Mi
453 I, II,II,367 | pozivaju ljude svih vremena da udju u radost njihova zajednistva
454 I, II,II,367 | opipase o Rijeci, Zivotu - da, Zivot se ocitova, i vidjeli
455 I, II,II,367 | culi, navjescujemo i vama da i vi imate zajednistvo s
456 I, II,II,367 | Kristom. I to vam pisemo da radost nasa bude potpuna (
457 I, II,II,368 | Bozji (...) Znaci traziti da se shvati znacenje Kristovih
458 I, II,II,368 | Ocevoj u Duhu i uciniti da sudjelujemo u zivotu Presvetoga
459 I, II,II,369 | glasonosa, dopustajuci Kristu da poucava na njegova usta (...)
460 I, II,II,370 | 428 Onaj koji je pozvan da "naucava Krista" mora dakle
461 I, II,II,370 | Krista"; treba prihvatiti da izgubi sve "da stekne Krista
462 I, II,II,370 | prihvatiti da izgubi sve "da stekne Krista i nadje se
463 I, II,II,370 | Krista i nadje se u njemu" i da "upozna njega, snagu njegova
464 I, II,II,371 | vrijeme osjeca se i potreba da se sve bolje upozna ta vjera.
465 I, II,II,372 | Navjestenja, andjeo Gabriel kaze da ce mu vlastito ime biti
466 I, II,II,372 | identitet i poslanje.Buduci da samo Bog moze oprastati
467 I, II,II,373 | spasenja, Bog se nije ogranicio da Izraela oslobodi iz "ropstva" (
468 I, II,II,373 | njegovih grijeha. Buduci da je grijeh uvijek uvreda
469 I, II,II,374 | 432 Ime Isusovo znaci da je samo Ime Bozje prisutno
470 I, II,II,374 | ujedinio sa svim ljudima, tako da "nema ni u kome drugom spasenja;
471 I, II,II,375 | sveti Pavao kaze o Isusu da "ga je Bog izlozio da krvlju
472 I, II,II,375 | Isusu da "ga je Bog izlozio da krvlju svojom bude Pomiriliste" (
473 I, II,II,375 | Rim 3,25), zeli potvrditi da je u njegovu covjestvu "
474 I, II,II,378 | Mesijom kojega je Bog poslao da konacno uspostavi njegovo
475 I, II,II,379 | Josip je bio od Boga pozvan da "uzme" k sebi "Mariju" svoju "
476 I, II,II,379 | Duha Svetoga" (Mt 1,20), da se Isus, "zvani Krist",
477 I, II,II,380 | svetim i snagom" (Dj 10,38) "da se ocituje Izraelu" (Iv
478 I, II,II,382 | Covjecji (...) nije dosao da bude sluzen, nego da sluzi
479 I, II,II,382 | dosao da bude sluzen, nego da sluzi i zivot svoj dade
480 I, II,II,382 | neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega ste
481 I, II,II,383 | izjava, ne ukljucuje nuzno da je on vise nego covjek.
482 I, II,II,384 | za Petra kad ispovijeda da je Isus "Krist, Sin Boga
483 I, II,II,384 | svidjelo otkriti mi Sina svoga da ga navjescujem medju poganima" (
484 I, II,II,384 | sinagogama propovijedati Isusa, da je on Sin Bozji" (Dj 9,20).
485 I, II,II,387 | covjestva: on je "odredjen da bude silan Sin Bozji duhom
486 I, II,II,391 | vjere vec od pocetkatvrde da moc, cast i slava vlastite
487 I, II,II,391 | bozanske naravi" (Fil 2,6), te da je Otac to gospodstvo Isusovo
488 I, II,II,392 | krscanske povijesti, tvrdnja da je Isus gospodar nad svijetom
489 I, II,II,392 | povijescuukljucuje i priznanje da covjek ne smije vlastitu
490 I, II,II,392 | Gospodin"."Crkva vjeruje (...) da u svom Gospodinu i Ucitelju
491 I, II,II,396 | jedinorodjeni Sin Ocevi Bog sam.Da budemo krscani, moramo vjerovati
492 I, II,II,396 | krscani, moramo vjerovati da je Isus Krist Sin Bozji. ~
493 I, II,II,399 | Rijec je postala tijelom da nas spasi pomirujuci nas
494 I, II,II,399 | Iv 4,14). "On se pojavio da odnese grijehe" (1 Iv 3,
495 I, II,II,399 | narav, bolesna, trazila da bude ozdravljena; pala da
496 I, II,II,399 | da bude ozdravljena; pala da bude podignuta; umrla, da
497 I, II,II,399 | da bude podignuta; umrla, da bude uskrisena. Izgubismo
498 I, II,II,399 | dobra; bilo je potrebno da nam se nadoknadi. Utonulima
499 I, II,II,399 | vaznosti? Nisu li bili dovoljni da pokrenu Boga te sidje sve
500 I, II,II,399 | sve do nase ljudske naravi da je posjeti, jer se covjecanstvo
1-500 | 501-1000 | 1001-1500 | 1501-2000 | 2001-2500 | 2501-2759 |