bold = Main text
Part,Section,Chapter,Number grey = Comment text
1 I | je ona najcistija slika Crkve. ~ ~
2 I, I,0,1 | prije nego li izlozimo vjeru Crkve, i to onako kako se u Vjerovanju (
3 I, I,I | Spoznaja Boga po ucenju Crkve~
4 I, I,II,35 | sinova Bozjih u jedinstvu Crkve. Taj ce narod biti korijen,
5 I, I,II,36 | svim liturgijskim predajama Crkve. ~BOG OBLIKUJE IZRAELA KAO
6 I, I,II,53 | slijeva u djelovanje i u zivot Crkve vjernice i moliteljice". ~
7 I, I,II,59 | predane vjere". ~UCITELJSTVO CRKVE ~
8 I, I,II,69 | poklada vjere moze u zivotu Crkve napredovati: ~ "na temelju
9 I, I,II,75 | 100 Samo je uciteljstvu Crkve, papi i biskupima u zajednistvu
10 I, I,II,88 | u "zivoj Predaji cijele Crkve". Prema rijeci Otaca, "sacra
11 I, I,II,88 | je vecma napisano u srcu Crkve nego u tvarnim knjigama".
12 I, I,II,94 | pripravna proucavanja, sazre sud Crkve. Sve naime sto je u svezi
13 I, I,II,94 | Pisma podlijeze konacno sudu Crkve, koja vrsi bozansko poslanje
14 I, I,II,94 | poticao autoritet Katolicke Crkve. ~
15 I, I,II,99 | a tako i poceci njegove Crkve pod vodstvom Duha Svetoga. ~
16 I, I,II | V. Sveto pismo u zivotu Crkve~
17 I, I,II,106 | snaga Crkvi, a sinovima Crkve jedrina vjere, hrana duse,
18 I, I,III,131 | prorostva, sirenje i svetost Crkve, njezina plodnost i trajnost "
19 I, I,III,137 | nadom i ukorijenjena u vjeri Crkve. ~VJERA - POCETAK VJECNOGA
20 I, I,III,142 | Vjerujem": to je vjera Crkve kako je svaki vjernik, osobito
21 I, I,III,142 | Vjerujemo": to je vjera Crkve, kako je ispovijedaju biskupi
22 I, I,III | Pogledaj, Gospodine, vjeru Crkve svoje"~
23 I, I,III,143 | Vjerujemo". Po krstenju od Crkve primamo vjeru i novi zivot
24 I, I,III,143 | krstenika: "Sto istes od Crkve Bozje?" A odgovor je: "Vjeru". "
25 I, I,III,149 | druge vjere i druge Predaje Crkve osnovane u Germaniji, ni
26 I, I,III,149 | dakle i pouzdan navjestaj Crkve, jer ona cijelome svijetu
27 I, I,III,150 | 175 "Vjeru sto smo je od Crkve primili, brizno cuvamo.
28 I, I,III,156 | Vjerovati" je crkven cin. Vjera Crkve prethodi nasoj vjeri, radja
29 I, II,0,165 | pomazu da vjekovnu vjeru Crkve danas zivimo i produbimo
30 I, II,0,166 | drevni krsni simbol Rimske crkve. Otud njegov velik ugled: "
31 I, II,I,210 | Ocev i Sinov". Vjerovanje Crkve na Carigradskom saboru ispovijeda:
32 I, II,I,213 | korijenu zivog vjerovanja Crkve, navlastito po krstenju.
33 I, II,I,213 | u katehezi i u molitvi Crkve. Takvi se izricaji nalaze
34 I, II,I,219 | se nastavlja u poslanju Crkve. ~
35 I, II,I,247 | pisma i u zivoj Predaji Crkve, te rijeci ostaju glavni
36 I, II,I,249 | njemu" (Kol 1,16-17). Vjera Crkve isto tako potvrdjuje stvaralacko
37 I, II,I,250 | priznaje pravilom vjere Crkve: "Postoji samo jedan Bog (...):
38 I, II,I,262 | darom Duha, okupljanjem Crkve, snagom sakramenata, pozivom
39 I, II,I,284 | suda. ~ANDJELI U ZIVOTU CRKVE ~
40 I, II,I,312 | 368 Duhovna predaja Crkve naglasava i srce, u biblijskom
41 I, II,II,384 | svih od Petra kao temelja Crkve. ~
42 I, II,II,402 | To je radosno uvjerenje Crkve vec od pocetka, kada klice "
43 I, II,II,441 | najsavrsenija slika i ostvarenje Crkve: "Crkva (...) po vjerno
44 I, II,II,482 | ostati neoboriva stijena Crkve. Poslanje ce mu biti cuvati
45 I, II,II,488 | Kcer Sionsku, sliku svoje Crkve, niti lukavoscu niti nasiljem,
46 I, II,II,497 | Kalvariju. Krist, Glava Crkve, ocituje ono sto njegovo
47 I, II,II,510 | postavio temeljem svoje buduce Crkve. Jos vise, poistovjetio
48 I, II,II,565 | temeljnim kamenjem njegove Crkve. Vjera prve zajednice vjernika
49 I, II,II,588 | 666 Isus Krist, Glava Crkve, prethodi nama u slavno
50 I, II,II,591 | Gospodin, Krist je i Glava Crkve koja je njegovo Tijelo.Uzdignut
51 I, II,II,596 | 28). ~POSLJEDNJA KUSNJA CRKVE ~
52 I, II,II,599 | nekim povijesnim triumfom Crkve po nekom uzlaznom napretku,
53 I, II,III,609 | kojim On ocituje svetost Crkve i nastavlja djelo spasenja. ~
54 I, II,III,610 | nerazdjeljivo Trojstvo, vjera Crkve ispovijeda i razlicitost
55 I, II,III,623 | Kristu. Pod "prorocima" vjera Crkve razumijeva sve one koje
56 I, II,III,630 | najprozirnijih pralikova Crkve. ~OCEKIVANJE MESIJE I NJEGOVA
57 I, II,III,639 | Bozjega naroda, dakle i Crkve. ~
58 I, II,III,643 | Pedesetnice zapocinje ocitovanjem Crkve. ~ISUS KRIST ~
59 I, II,III,646 | Krista i Duha biva poslanjem Crkve: "Kao sto je mene poslao
60 I, II,III,648 | posljednja vremena", u vrijeme Crkve, u Kraljevstvo vec bastinjeno,
61 I, II,III,654 | 738 Na taj nacin, poslanje Crkve nije dodatak poslanju Krista
62 I, II,III,654 | svijet. Po sakramentima Crkve clanovima svoga Tijela Krist
63 I, II,III,655 | vjernicima po sakramentima Crkve, donose plodove u novom
64 I, II,III,663 | svjetloscu, koja odsijeva na licu Crkve, rasvijetli sve ljude navjescujuci
65 I, II,III | I. Imena i slike Crkve ~
66 I, II,III,667 | Tijelom Kristovim. ~SIMBOLI CRKVE ~
67 I, II,III,668 | govori o neiscrpnom otajstvu Crkve. Slike iz Starog zavjeta
68 I, II,III | utemeljenje i poslanje Crkve ~
69 I, II,III,672 | temeljito istrazi otajstvo Crkve, potrebno je najprije razmotriti
70 I, II,III,674 | Svijet je stvoren u vidu Crkve", govorili su krscani prvih
71 I, II,III,675 | medju sobom. Okupljanje Crkve je, da tako kazemo, Bozji
72 I, II,III,680 | na krizu. "Pocetak i rast Crkve oznaceni su krvlju i vodom
73 I, II,III,680 | cudesno otajstvo citave Crkve".Kao sto je Eva bila oblikovana
74 I, II,III,683 | svojim Kraljem". Dovrsenje Crkve, a po njoj i svijeta, u
75 I, II,III | III. Otajstvo Crkve ~
76 I, II,III,686 | zarucnicko sjedinjenje Krista i Crkve. Buduci da je sjedinjena
77 I, II,III,687 | svetosti", koja je otajstvo Crkve, kao Zarucnice "bez ljage
78 I, II,III,687 | Zato "marijanska dimenzija Crkve ide ispred njezine petrovske
79 I, II,III,688 | i djeluje u sakramentima Crkve (koje Istocne Crkve nazivaju
80 I, II,III,688 | sakramentima Crkve (koje Istocne Crkve nazivaju i "svetim misterijima
81 I, II,III,688 | ljudi s Bogom prva je svrha Crkve. Buduci da je zajednistvo
82 I, II,III,702 | 789 Usporedba Crkve s tijelom osvjetljuje intimnu
83 I, II,III,702 | osvjetljuje intimnu vezu izmedju Crkve i Krista. Ona nije tek okupljena
84 I, II,III,702 | jace istaknuti tri vidika Crkve - Tijela Kristova: jedinstvo
85 I, II,III,704 | Jedan je Duh, koji na korist Crkve dijeli razlicite darove
86 I, II,III,705 | Krist je "Glava Tijela, Crkve" (Kol 1,18). On je Pocelo
87 I, II,III,709 | 796 Jedinstvo Krista i Crkve, Glave i udova Tijela, ukljucuje
88 I, II,III,709 | Tema Krista, Zarucnika Crkve, bila je od proroka pripravljena
89 I, II,III,710 | udova". Duh Sveti cini od Crkve "hram Boga zivoga" (2 Kor
90 I, II,III,710 | obnovu i daljnju izgradnju Crkve". ~KARIZME ~
91 I, II,III,711 | imaju za svrhu izgrad-nju Crkve, dobro ljudi i potrebe svijeta. ~
92 I, II,III,712 | tko ih prima i svi clanovi Crkve. One su, doista, divno bogatstvo
93 I, II,III,723 | povezana,kazuju bitne oznake Crkve i njezina poslanja. Crkva
94 I, II,III | SVETO OTAJSTVO JEDINSTVA CRKVE" ~
95 I, II,III,725 | da je pocelo jedinstva Crkve". Vlastito je samoj biti
96 I, II,III,725 | Vlastito je samoj biti Crkve da bude jedna: Kojeg li
97 I, II,III,725 | kultura. Medju clanovima Crkve postoji raznolikost darova,
98 I, II,III,725 | zakonito postoje zasebne Crkve koje imaju vlastite predaje".
99 I, II,III,725 | ne protivi se jedinstvu Crkve. Ipak, grijeh i teret njegovih
100 I, II,III,726 | Ali jedinstvo putujuce Crkve osigurano je i vidljivim
101 I, II,III,728 | punog zajednistva Katolicke Crkve, ponekad ne bez krivnje
102 I, II,III,729 | imenom, a sinovi ih Katolicke Crkve opravdano priznaju za bracu
103 I, II,III,730 | vidljivih granica Katolicke Crkve: "pisana Bozja rijec, zivot
104 I, II,III,732 | je: ~trajno obnavljanje Crkve u vecoj vjernosti njezinu
105 I, II,III,732 | jedinstva "tice se sveukupne Crkve, vjernika i pastira". Ali, "
106 I, II,III,732 | jedne jedincate Kristove Crkve - nadilazi ljudske snage
107 I, II,III,734 | posvecujuca. Sve djelatnosti Crkve teze, kao svom cilju, "prema
108 I, II,III,736 | Shvatila sam da clanove Crkve samo Ljubav potice na djelo,
109 I, II,III,736 | obnovu". Svi se clanovi Crkve, ukljucujuci i njezine sluzbenike,
110 I, II,III,736 | najtezim trenucima povijesti Crkve". Doista, "svetost je tajno
111 I, II,III,741 | nasljedstvu. Te pojedinacne Crkve "oblikovane su po liku sveopce
112 I, II,III,741 | oblikovane su po liku sveopce Crkve; u njima i iz njih postoji
113 I, II,III,742 | 834 Partikularne su Crkve potpuno katolicke po zajednistvu
114 I, II,III,742 | Rijeci, sve su krscanske Crkve posvuda drzale i drze veliku
115 I, II,III,742 | katolistvo nepodijeljene Crkve". ~TKO PRIPADA KATOLICKOJ
116 I, II,III,744 | ustraje u ljubavi te u krilu Crkve ostaje “tijelom” ali ne “
117 I, II,III,746 | k Bozjem narodu": ~Odnos Crkve sa zidovskim narodom. Crkva,
118 I, II,III,746 | Krista Isusa. 841 Odnosi Crkve s muslimanima. "Odluka o
119 I, II,III,747 | 842 Veza Crkve s nekrscanskim religijama
120 I, II,III,748 | spasava od potopa. ~"IZVAN CRKVE NEMA SPASENJA" ~
121 I, II,III,749 | on je potvrdio i potrebu Crkve, u koju ljudi ulaze po krstenju
122 I, II,III,749 | MISIJE - ZAHTJEV KATOLISTVA CRKVE ~
123 I, II,III,757 | nasljednikom, vrhovnim pastirom Crkve": Ti, pastiru vjecni, ne
124 I, II,III,759 | uskrsnuca Gospodnjega i temelji Crkve. Ali postoji i trajni vidik
125 I, II,III,761 | bozanskoj ustanovi kao pastiri Crkve dosli na mjesto apostola,
126 I, II,III,762 | citav svijet; svi clanovi Crkve, iako na razlicite nacine,
127 I, II,III,763 | ishodiste svega apostolata Crkve", ocito je da uspjeh apostolata
128 I, II,III,772 | koriste spasenjskom poslanju Crkve". ~
129 I, II,III | Hijerarhijsko uredjenje Crkve ~ZASTO CRKVENA SLUZBA? ~
130 I, II,III,779 | Petar, ucinio stijenom svoje Crkve. Njemu je predao kljuceve;
131 I, II,III,779 | apostola spada u temelje Crkve. Nastavljaju je biskupi
132 I, II,III,780 | Kristov i pastir cijele Crkve ima nad Crkvom potpunu,
133 I, II,III,784 | zbora, dijeli brigu za sve Crkve, sto ponajprije pokazuje "
134 I, II,III,784 | Crkvom kao dijelom opce Crkve" i tako pridonoseci "dobru
135 I, II,III,785 | 887 Partikularne Crkve, susjedne i iste kulture,
136 I, II,III,790 | biskupu, pastiru cijele Crkve, kad oni - u vrsenju redovitog
137 I, II,III,791 | srediste zivota pojedine Crkve. Biskup i prezbiteri posvecuju
138 I, II,III,795 | redovnickog staleza odobrenog od Crkve, to jest vjernici koji -
139 I, II,III,799 | akolita. "Gdje to potreba Crkve svjetuje, ako nema sluzbenika,
140 I, II,III,801 | onome sto je za dobrobit Crkve, i da to misljenje - cuvajuci
141 I, II,III,803 | spadaju ukoliko su clanovi Crkve pomno razlikovati od prava
142 I, II,III,804 | svjedok i zivo orudje poslanja Crkve “po mjeri dara Kristova” (
143 I, II,III,805 | hijerarhijsko uredjenje Crkve, neosporno pripada njezinu
144 I, II,III,806 | tih savjeta, u stalnom od Crkve priznatom stalezu, obiljezuje
145 I, II,III,808 | Tijela". 918m"Od pocetka Crkve bilo je muzeva i zena koji
146 I, II,III,810 | nutarnji vidik otajstva Crkve, to jest osobnu intimnost
147 I, II,III,812 | transcendentnim znakom ljubavi Crkve prema Kristu, eshatonskom
148 I, II,III,814 | svjedocenjem jedinstva Krista i Crkve. ~
149 I, II,III,815 | zivot izvire iz otajstva Crkve. To je dar koji Crkva prima
150 I, II,III,816 | Utemeljenje i misionarsko sirenje Crkve zahtijevaju nazocnost redovnickog
151 I, II,III,820 | Bozjem sluzenju i dobru Crkve. Bogu posvecenim stalezima
152 I, II,III,823 | spasitelj-skom poslanju Crkve. ~
153 I, II,III,825 | ucinio vidljivi temelj svoje Crkve. Predao mu je kljuceve.
154 I, II,III,825 | Kristov i pastir sveopce Crkve na zemlji". ~
155 I, II,III,828 | Papom, spada i briga za sve Crkve. ~
156 I, II,III,833 | poslusnosti u stalnom od Crkve potvrdjenom stalezu. ~
157 I, II,III,834 | sluzenju i dobru cijele Crkve. ~
158 I, II,III,836 | to biva po sakramentima Crkve". "Buduci da Crkvom ravna
159 I, II,III,838 | Vjera vjernika jest vjera Crkve primljena od apostola, zivotno
160 I, II,III,840 | Zajednistvo karizmi. U opcinstvu Crkve Duh Sveti "dijeli medju
161 I, II,III,840 | posebne milosti" za izgradnju Crkve. "Svakomu se daje objava
162 I, II,III | II. Opcinstvo Crkve na nebu i na zemlji ~
163 I, II,III,843 | 954 Tri stanja Crkve. "Sve dok ne dodje Gospodin
164 I, II,III,843 | dapace, prema trajnoj vjeri Crkve, jaca se priopcivanjem duhovnih
165 I, II,III,844 | vise zato da se sjedinjenje Crkve u Duhu pojaca vrsenjem bratske
166 I, II,III,845 | odgovaramo bitnom pozivu Crkve". Ukratko ~
167 I, II,III | MAJKA KRISTOVA, MAJKA CRKVE ~
168 I, II,III,849 | njezino mjesto u otajstvu Crkve. "Djevica se Marija (...)
169 I, II,III,849 | Marija, Majka Kristova, Majka Crkve". ~
170 I, II,III,852 | preodlicni i sasvim osobiti ud Crkve"; stovise, ona je "pralik",
171 I, II,III,852 | stovise, ona je "pralik", tip Crkve. ~
172 I, II,III,855 | blazenom" (Lk 1,48). "Poboznost Crkve prema Blazenoj Djevici svojstvena
173 I, II,III | Marija - eshatonska slika Crkve ~
174 I, II,III,856 | na nebu slika i pocetak Crkve kakva ima biti u buducnosti,
175 I, II,III,859 | Bogorodica, nova Eva, Majka Crkve, na nebu nastavlja svoju
176 I, II,III,906 | Izjave Svetoga pisma i ucenje Crkve o paklu jesu poziv na odgo-vornost,
177 II | dusu i tijelo. ~Sakramenti Crkve nastavljaju sada djela koja
178 II, 0,III,932 | cudesni sakrament cijele Crkve". Stoga, u liturgiji, Crkva
179 II, 0,III,933 | Krista i pravu narav istinske Crkve". ~STO ZNACI RIJEC LITURGIJA? ~
180 II, 0,III,935 | izjednaciti nijedan drugi cin Crkve. ~LITURGIJA KAO VRELO ZIVOTA ~
181 II, 0,III,936 | liturgija jest i djelo njegove Crkve, koje ostvaruje i ocituje
182 II, 0,III,937 | iscrpljuje svekoliku djelatnost Crkve":njoj mora prethoditi evangelizacija,
183 II, 0,III,937 | Duhu, zalaganje u poslanju Crkve i sluzenje njezinu jedinstvu. ~
184 II, 0,III,939 | ka kojemu tezi djelatnost Crkve, i ujedno izvor iz kojega
185 II, I,0,941 | rasporedbi otajstva": vrijeme Crkve, u kojem Krist ocituje,
186 II, I,0,941 | svoga spasenja po liturgiji Crkve, "dok opet ne dodje" (1
187 II, I,0,941 | Kor 11,26). U tom vremenu Crkve, Krist zivi i sada djeluje
188 II, I,0,941 | sakramentalne" liturgije Crkve. ~Stoga je vazno ponajprije
189 II, I,I | VAZMENO OTAJSTVO U VREMENU CRKVE ~~
190 II, I,I,947 | 1082 U liturgiji Crkve bozanski se blagoslov u
191 II, I,I,950 | 1085 U liturgiji Crkve Krist oznacuje i ostvaruje
192 II, I,I,950 | OD DANA APOSTOLSKE CRKVE ... ~
193 II, I,I,952 | uredjuje sav liturgijski zivot Crkve. ~... PRISUTAN JE U ZEMALJSKOJ
194 II, I,I,956 | Zelja i djelo Duha u srcu Crkve jest da mi zivimo zivotom
195 II, I,I,956 | zajednicko djelo Duha Svetoga i Crkve. ~
196 II, I,I,958 | Starom savezu", liturgija Crkve cuva, kao sastavne i nezamjenjive
197 II, I,I,960 | spasenja, kako je liturgija Crkve ocituje i daje zivjeti.
198 II, I,I,960 | sakramenata, susret Krista i Crkve. Jedinstvo liturgijskoj
199 II, I,I,962 | Duh Sveti je zivo pamcenje Crkve. ~
200 II, I,I,965 | tako pobudjuje sjecanje Crkve, proizvodi dosljedno cin
201 II, I,I,968 | Oca koji uslisava epiklezu Crkve, Duh daje zivot onima koji
202 II, I,I,969 | suradnja Duha Svetoga i Crkve. On, Duh zajednistva, ostaje
203 II, I,I,970 | sliku, brigom za jedinstvo Crkve i udionistvom u njezinu
204 II, I,I,973 | Duha Svetoga u bogosluzju Crkve jest pripraviti zajednicu
205 II, I,I | OTAJSTVO ~U SAKRAMENTIMA CRKVE ~
206 II, I,I,974 | Sav se liturgijski zivot Crkve krece oko euharistijske
207 II, I,I,976 | Krist, sada, po sluzbenicima Crkve, podjeljuje u sakramentima,
208 II, I,I | II. Sakramenti Crkve ~
209 II, I,I,979 | Sakramenti jesu sakramenti "Crkve" u dvostrukom znacenju: "
210 II, I,I,984 | 1124 Vjera Crkve prethodi vjeri vjernika,
211 II, I,I,987 | uvijek uslisava molitvu Crkve svoga Sina koja, u epiklezi
212 II, I,I,988 | 1128 To je smisao tvrdnje Crkve: sakramenti djeluju ex opere
213 II, I,I,988 | slavi u skladu s nakanom Crkve, u njemu i po njemu djeluje
214 II, I,II,995 | govora o slavlju sakramenata Crkve. Iz razlicitih liturgijskih
215 II, I,II | Clanak 1. ~SLAVITI BOGOSLUZJE CRKVE ~
216 II, I,II,1000 | privatni cini, nego slavlje Crkve koja je “otajstvo jedinstva” -
217 II, I,II,1000 | pripadaju citavom Tijelu Crkve koje oni ocituju i ukljucuju;
218 II, I,II,1001 | su od Boga, u Crkvi i od Crkve, pozvani na posebno sluzenje
219 II, I,II,1001 | Krista-Glave sluzeci svim udovima Crkve. Zaredjeni sluzbenik je "
220 II, I,II,1001 | Buduci da se sakrament Crkve potpuno ocituje u euharistiji,
221 II, I,II,1008 | vjerskih obreda. Liturgija Crkve pretpostavlja, upotpunjuje
222 II, I,II,1011 | kroz sakramentalne znakove Crkve. Sakramenti Crkve ne dokidaju,
223 II, I,II,1011 | znakove Crkve. Sakramenti Crkve ne dokidaju, nego prociscuju
224 II, I,II,1015 | Glazbena je bastina opce Crkve blago neprocjenjive vrijednosti
225 II, I,II,1016 | odzvanjati", prema propisima Crkve, "u poboznim i svetim vjezbama,
226 II, I,II,1017 | netaknute sve tradicije Crkve, bilo pisane bilo usmene.
227 II, I,II,1017 | otaca i tradiciju Katolicke crkve - priznajemo, naime, da
228 II, I,II,1019 | ponasanje zivota. U vremenu Crkve, koje tece od Kristove Pashe,
229 II, I,II,1024 | godine 325.) sve su se Crkve slozile da se krscanski
230 II, I,II,1024 | Danas zapadne i istocne Crkve traze dogovor da se vrate
231 II, I,II,1028 | sacinjava "javnu molitvu Crkve" u kojoj vjernici (klerici,
232 II, I,II,1028 | slavi u obliku odobrenom od Crkve, liturgija casova biva uistinu "
233 II, I,II,1029 | molitvu psalama u vrijeme Crkve, dajuci izrazaja znakovitosti
234 II, I,II,1032 | gradjevine. Te vidljive crkve nisu obicna mjesta okupljanja,
235 II, I,II,1034 | oltaru, koji je srediste crkve, uprisutnjuje se zrtva kriza
236 II, I,II,1049 | okupljati: nase vidljive crkve, sveta mjesta, sto su slike
237 II, I,II,1050 | prisutnoga usred zajednice. Te crkve su i mjesta sabranja i osobne
238 II, I,II | LITURGIJSKE PREDAJE I KATOLISTVO CRKVE ~
239 II, I,II,1051 | zajednice sve do Paruzije, Crkve Bozje, vjerne apostolskoj
240 II, I,II,1052 | komplementarnosti. Kad god su Crkve te liturgijske predaje zivjele
241 II, I,II,1053 | upravo u odnosu na poslanje Crkve. Crkve istog geografskog
242 II, I,II,1053 | odnosu na poslanje Crkve. Crkve istog geografskog i kulturnog
243 II, I,II,1053 | kroz liturgijski zivot neke Crkve ocituje se narodu i kulturi
244 II, I,II,1058 | obredi, ocituju katolistvo Crkve, ukoliko oznacuju i priopcuju
245 II, II | ODSJEK ~SEDAM SAKRAMENATA CRKVE ~
246 II, II,I,1075 | oblike. U prvim stoljecima Crkve krscanska inicijacija bila
247 II, II,I,1082 | pripravljen moze ispovjediti vjeru Crkve kojoj ce krstenjem biti
248 II, II,I,1087 | Kristovo Tijelo i Krv. Istocne Crkve cuvaju zivu svijest o jedinstvu
249 II, II,I,1090 | uobicajena praksa od pocetaka Crkve tamo gdje se evandjelje
250 II, II,I,1094 | djecu drevna je predaja Crkve. Izricito je posvjedocena
251 II, II,I,1095 | vjerovati jedino unutar vjere Crkve. Vjera koja se trazi za
252 II, II,I,1095 | pitanje: "Sto trazis od Crkve Bozje?" I on odgovara: "
253 II, II,I,1103 | zahtjevniji je stoga poziv Crkve da se maloj djeci ne prijeci
254 II, II,I,1111 | 1269 Postavsi udom Crkve krstenik vise ne pripada
255 II, II,I,1111 | da im sluzi u zajednistvu Crkve, da bude "poslusan i podlozan"
256 II, II,I,1111 | poslusan i podlozan" glavarima Crkve (Hebr 13,17) te ih susrece
257 II, II,I,1111 | krstenik ima prava u krilu Crkve: pravo primati sakramente,
258 II, II,I,1111 | na druge duhovne pomoci Crkve. ~
259 II, II,I,1112 | su primili od Boga preko Crkve" i sudjelovati u apostolskoj
260 II, II,I,1113 | te ih sinovi Katolicke Crkve zasluzeno priznaju za bracu
261 II, II,I,1115 | sudjelovanjem u svetom bogosluzju Crkve te "na izvrsivanje njihova
262 II, II,I,1123 | ljudi koji, ne poznavajuci Crkve, na poticaj milosti, iskreno
263 II, II,I,1124 | djeca se krste u vjeri Crkve. Ulaz u krscanski zivot
264 II, II,I,1125 | bez krstenja, liturgija Crkve nas poziva da imamo pouzdanje
265 II, II,I,1134 | inicijacije, a praksa latinske Crkve jasnije izrazava zajednistvo
266 II, II,I,1134 | apostolskim izvorima Kristove Crkve. ~
267 II, II,I,1147 | izrazava apostolsko jedinstvo Crkve, kojemu se spone jacaju
268 II, II,I,1159 | svekoliko duhovno dobro Crkve, to jest samoga Krista -
269 II, II,I,1164 | vjernika, vidljivom izrazu Crkve. ~
270 II, II,I,1165 | Spasitelja, a ukljucuje i prinos Crkve; ili takodjer sveta misna
271 II, II,I,1177 | Liturgija - jer sva liturgija Crkve nalazi svoje srediste i
272 II, II,I,1186 | anticipira konacnu Pashu Crkve u slavi Kraljevstva. ~"OVO
273 II, II,I,1188 | Ono ostaje srediste zivota Crkve. ~
274 II, II,I,1195 | neprekidnoj hvali nebeske Crkve, andjela i svih svetih,
275 II, II,I,1204 | KRISTA I NJEGOVA TIJELA - CRKVE ~
276 II, II,I,1205 | jedincate zrtve u bogostovlju Crkve, koja je njegovo Tijelo.
277 II, II,I,1210 | Euharistija je ujedno i zrtva Crkve. Crkva, koja je Tijelo Kristovo,
278 II, II,I,1210 | sluga jedinstva sveopce Crkve. Mjesni je biskup uvijek
279 II, II,I,1210 | prezbiterâ, u ime cijele Crkve prikazuje u Euharistiji
280 II, II,I,1212 | Rijeci, u molitvi svoje Crkve - "jer gdje su dvojica ili
281 II, II,I,1214 | postojano svjedocili vjeru Crkve u moc Kristovih rijeci i
282 II, II,I,1216 | osobito dostojnom mjestu crkve i treba biti tako napravljeno
283 II, II,I,1226 | bolnije doimlju podjele Crkve koje prijece zaje nicko
284 II, II,I,1226 | njega vjeruju. 1399mIstocne Crkve koje nisu u potpunom zajednistvu
285 II, II,I,1226 | s velikom ljubavlju. "Te Crkve, mada rastavljene, imaju
286 II, II,I,1227 | odijeljene od katolicke Crkve a nastale iz Reformacije, "
287 II, II,I,1234 | je srce i vrhunac zivota Crkve, jer njome Krist Crkvu i
288 II, II,I,1243 | sakramenta utvrdjuje jedinstvo Crkve, otajstvenog Kristova Tijela,
289 II, II,II,1254 | 1,15). U propovijedanju Crkve taj se poziv upucuje prije
290 II, II,II,1255 | je trajan zadatak cijele Crkve, koja "u svom krilu obuhvaca
291 II, II,II,1264 | trenuci pokornicke prakse Crkve.Ta su vremena narocito prikladna
292 II, II,II,1265 | u krilo svoje obitelji - Crkve. Jedino Kristovo srce, jer
293 II, II,II,1272 | Pokore za sve gresne clanove Crkve, prije svega za one koji
294 II, II,II,1272 | milosti opravdanja. Zato Oci Crkve predstavljaju ovaj sakrament
295 II, II,II,1272 | Bozje djelovanje po zahvatu Crkve koja po biskupu i njegovim
296 II, II,II,1273 | te po molitvi i sluzenju Crkve, on izvrsuje pomirenje gresnika:
297 II, II,II,1273 | grijeha. ~Neka ti po sluzenju Crkve on udijeli oprostenje i
298 II, II,II,1278 | otvara Bogu i zajednistvu Crkve da sebi omoguci novu buducnost. ~
299 II, II,II,1284 | vidljivi poglavar mjesne Crkve, vec od starih vremena smatran
300 II, II,II,1300 | Neka dozove starjesine Crkve! Oni neka mole nad njim
301 II, II,II,1300 | jedan od sedam sakramenata Crkve. ~SAKRAMENT BOLESNIH ~
302 II, II,II,1303 | NEKA DOZOVE STARJESINE CRKVE" ~
303 II, II,II,1307 | glavne dijelove: "starjesine Crkve" (Jak 5,14) - u sutnji -
304 II, II,II,1307 | bolesnicima mole u vjeri Crkve; to je epikleza vlastita
305 II, II,II,1310 | strane pridonosi posvecenju Crkve i dobru svih ljudi za koje
306 II, II,II,1314 | Neka dozove starjesine Crkve! Oni neka mole nad njim
307 II, II,II,1320 | Kristovom mukom za dobro svoje i Crkve; ~prima potporu, mir i ohrabrenje
308 II, II,III,1326| od Krista, preko njegove Crkve. Redjenje se zove i consecratio
309 II, II,III,1331| prisutna u euharistijskoj zrtvi Crkve. Isto je i s jedinim svecenistvom
310 II, II,III,1334| nazocnost Krista kao Glave Crkve u zajednici vjernika. Prema
311 II, II,III,1335| stetiti apostolskoj plodnosti Crkve. ~
312 II, II,III,1336| njemu". ~"... U IME SVE CRKVE" ~
313 II, II,III,1337| da zastupa Krista - Glavu Crkve - pred zajednicom vjernika;
314 II, II,III,1337| ono i djeluje u ime citave Crkve kad upravlja Bogu molitvu
315 II, II,III,1337| kad upravlja Bogu molitvu Crkve, a osobito kad prinosi euharistijsku
316 II, II,III,1338| 1553 Izraz "u ime sve Crkve" ne znaci da su svecenici
317 II, II,III,1338| zajednice. Molitva i prinos Crkve nerazdvojivi su od molitve
318 II, II,III,1338| sluzbenicima ne samo Krista nego i Crkve. Upravo stoga sto ministerijalno
319 II, II,III,1339| Uciteljstvo i trajnu praksu Crkve priznaje da postoje dva
320 II, II,III,1339| apostola: bez njih nema Crkve". ~.~BISKUPSKO REDJENJE -
321 II, II,III,1342| koju liturgijski obicaj Crkve i glas svetih Otaca zove
322 II, II,III,1345| biskupstvu ima brigu za sve Crkve: "Iako je pojedi-ni biskup
323 II, II,III,1345| apostolsko poslanje opce Crkve". ~
324 II, II,III,1346| posebno znacenje kao znak Crkve okupljene oko oltara pod
325 II, II,III,1346| Dobroga Pastira i Glavu Crkve. ~REDJENJE PREZBITERA -
326 II, II,III,1348| ime Krista koji je Glava Crkve". ~
327 II, II,III,1355| je obogacenje za poslanje Crkve. Zaista je prikladno i korisno
328 II, II,III,1356| vaznost za zivot partikularne Crkve, trazi sudjelovanje sto
329 II, II,III,1357| kandidata izvrsen prema obicaju Crkve i pripravljaju za svecani
330 II, II,III,1362| kome se posvecuje sluzbenik Crkve; prihvacajuci celibat radosna
331 II, II,III,1363| zajednicama. Uostalom, istocne Crkve vrlo cijene celibat prezbitera,
332 II, II,III,1364| predstavnik Krista, Glave Crkve, u njegovoj trostrukoj sluzbi
333 II, II,III,1367| prinosi darove tvoje svete Crkve; neka, snagom duha velikosvecenistva,
334 II, II,III,1372| nezamjenjive su za organski ustroj Crkve: bez biskupa, prezbiterâ
335 II, II,III,1373| vidljivom glavom partikularne Crkve koja mu je povjerena. Biskupi,
336 II, II,III,1373| odgovornosti i u poslanju cijele Crkve pod vlascu pape, nasljednika
337 II, II,III,1381| u Novom Savezu Krista i Crkve. ~ZENIDBA U REDU STVARANJA ~
338 II, II,III,1396| svadbenom ljubavlju Krista i Crkve. Kr tenje koje uvodi u Bocji
339 II, II,III,1396| sakrament saveza Krista i Crkve. Budu i da oznaÀuje i podjeljuje
340 II, II,III,1397| veza. Od samih poÀetaka Crkve bilo je mu karaca i cena
341 II, II,III,1402| zajedni tvo ljubavi Krista i Crkve.130 On je peÀat njihova
342 II, II,III,1408| mladenaca privolu u ime Crkve i u ime Crkve daje blagoslov.
343 II, II,III,1408| privolu u ime Crkve i u ime Crkve daje blagoslov. NazoÀt crkvenog
344 II, II,III,1413| Prema vazecem pravu latinske Crkve, za dopustenost mjesovite
345 II, II,III,1420| Spasitelj ljudi i Zarucnik Crkve po sakramentu zenidbe dolazi
346 II, II,III,1428| osjecali odijeljenima od Crkve, u cijem zivotu mogu i trebaju
347 II, II,III,1432| Od pocetaka jezgru su Crkve cesto cinili oni koji postadose
348 II, II,III,1435| zasluzuju ljubav i briznu skrb Crkve, a narocito njezinih pastira:
349 II, II,III,1438| je sjedinjenja Krista i Crkve. Zenidbenim drugovima daje
350 II, II,III,1440| ovlastenog predstavnika Crkve), svjedokâ i vjernicke zajednice. ~
351 II, II,III,1442| Krist ucio. Oni nisu od Crkve odijeljeni, ali neiju primati
352 II, II,IV,1444 | kojima se oznacuju i molitvom Crkve postizu nadasve duhovni
353 II, II,IV,1447 | sakramenti, nego po molitvi Crkve pripravljaju za primanje
354 II, II,IV,1449 | navesti: posveta ili blagoslov crkve ili oltara, blagoslov svetih
355 II, II,IV,1451 | okruzuju sakramentalni zivot Crkve, kao sto je cascenje svetih
356 II, II,IV,1451 | produzetak liturgijskog zivota Crkve, ali ga ne nadomjestaju: "
357 II, II,IV,1453 | znakovi ustanovljeni od Crkve; svrha im je pripravljati
358 II, II,IV,1454 | ujedno molitveni zagovor Crkve za ljude da mogu upotrebljavati
359 II, II,IV,1460 | ipak liturgijsko slavlje Crkve,koje ovdje ide za tim da
360 III, I,I,1562 | drugih i vodi pouzdan nauk Crkve. ~
361 III, I,I,1569 | odbacivanje autoriteta Crkve i njezinog ucenja, manjak
362 III, I,II,1665 | dosla je najstarija molitva Crkve za gradjansku vlast: ~Gospodine,
363 III, I,II,1699 | svojih podanika. Zadaca je Crkve dozivati u pamet ljudima
364 III, I,II,1708 | dvije tisuce godina u dusi Crkve zivi i snazno djeluje onaj
365 III, I,III,1746| evandjeoske savjete. "Svetosti Crkve na osobit nacin pogoduju
366 III, I,III,1747| udovi smo njegova Tijela, Crkve, i loze pricijepljene njemu,
367 III, I,III,1756| u rastu Tijela Kristova, Crkve. To su sakramentalne milosti
368 III, I,III,1756| a cilj im je opce dobro Crkve. One su u sluzbi ljubavi
369 III, I,III,1757| zivota i sluzbi u krilu Crkve: Dare pak imamo razlicite
370 III, I,III,1764| plodove, kako to u povijesti Crkve izvrsno dokazuju zivoti
371 III, I,III,1765| sinovi i kceri svete Majke Crkve opravdano se nadaju milosti
372 III, I,III,1773| a cilj im je opce dobro Crkve. Bog djeluje i po mnogostrukim
373 III, I,III,1779| ostvaruje svoj poziv. Od Crkve prima Rijec Bozju koja sadrzi
374 III, I,III,1779| Kristova zakona" (Gal 6,2). Od Crkve prima milost sakramenata
375 III, I,III,1779| ga podupiru na "putu". Od Crkve se uci primjeru svetosti
376 III, I,III | Moralni zivot i Uciteljstvo Crkve ~
377 III, I,III,1782| 2033 Uciteljstvo pastira Crkve u moralnim pitanjima redovito
378 III, I,III,1785| prirodnoga zakona, Uciteljstvo Crkve vrsi bitan dio svoje prorocke
379 III, I,III,1788| zakonu te dosljedno u zakonu Crkve i u naucavanju o moralnim
380 III, I,III,1789| nas je porodila u krilu Crkve i ucinila udovima Tijela
381 III, I,III,1791| pridonose materijalnim potrebama Crkve, svatko prema svojoj mogucnosti. ~
382 III, I,III,1792| Evandjelja i za poslanje Crkve u svijetu. Da bi ljudima
383 III, I,III,1793| krscani prido-nose izgradnji Crkve cvrstocom svog uvjerenja
384 III, II,0,1818 | DESET ZAPOVIJEDI U PREDAJI CRKVE ~
385 III, II,0,1820 | prihvatile i luteranske Crkve. Grcki su oci izvrsili ponesto
386 III, II,I,1839 | zajednistva s clanovima Crkve koji su mu podlozni". ~UFANJE ~
387 III, II,I,1854 | sto se tice Boga i njegove Crkve, traziti i, posto je upoznaju,
388 III, II,I,1869 | pridonositi uzdrzavanju sluzitelja Crkve. "Vrijedan je radnik hrane
389 III, II,I,1894 | proteze na rijeci protiv Crkve Kristove, svetaca i svetih
390 III, II,I,1922 | Gospodnje u sredistu je zivota Crkve. "Nedjelja u koju se, prema
391 III, II,I,1927 | truditi da nedjelje i blagdani Crkve budu zakonski priznati kao
392 III, II,II,1948 | u krstenima djecu majke Crkve; u svakoj ljudskoj osobi
393 III, II,II,2066 | iskljucujuci druge. U tome je nauk Crkve bogat. ~Usp. Gal 5,22. ~
394 III, II,II,2091 | pismo i tradicionalna praksa Crkve gledaju u brojnim obiteljima
395 III, II,II | III. Drustveni nauk Crkve ~
396 III, II,II,2132 | odnosima. 2421 Drustvena nauka Crkve razvila se u devetnaestom
397 III, II,II,2132 | vlasnistva. Razvitak nauke Crkve, u ekonomskim i drustvenim
398 III, II,II,2132 | Predaje. 2422 Drustveni nauk Crkve sadrzi sklop ucenja koji
399 III, II,II,2133 | 2423 Drustvena nauka Crkve predlaze nacela za razmisljanje;
400 III, II,II,2152 | evandjeoskom porukom i naukom Crkve. Spada na vjernike laike "
401 III, II,II,2154 | 2444 "Ljubav Crkve prema siromasima (...) dio
402 III, II,II,2156 | bijedom ide prednost ljubavi Crkve, koja, sve od svojih pocetaka,
403 III, II,II,2179 | krscana da sudjeluju u zivotu Crkve potice ih da djeluju kao
404 IV, I,I,2231 | zoru. Duhovna tradicija Crkve zadrzala je od tog izvjestaja
405 IV, I,I,2235 | molitelja zidovskog naroda kao i Crkve: Bog je ljubav, on je dakle
406 IV, I,I,2244 | bitni u molitvi njegove Crkve. ~
407 IV, I,I,2247 | klicanje, govor svemira, glas Crkve, milozvucna ispovijest vjere... ~
408 IV, I,I,2255 | trajan dio molitve njegove Crkve. Prilagodjeni su ljudima
409 IV, I,I,2272 | Pedesetnici kod postanka Crkve, Tijela Kristova. U vjeri
410 IV, I,I,2273 | Jaganjca, koji, na molbu Crkve, svoje zarucnice, daje svoje
411 IV, I,I,2274 | hvalospjev Bogorodice i Crkve, hvalospjev Kceri sionske
412 IV, I,I | Clanak 3. ~U VRIJEME CRKVE ~
413 IV, I,I,2280 | sakramentima i u poslanju njegove Crkve. Ti ce se obrasci potom
414 IV, I,I,2284 | uskrslom Kristu, prosnja Crkve prozeta je nadom. Krscanska
415 IV, I,I,2285 | Svetog, a to je sada poslanje Crkve, predmet je molitve apostolske
416 IV, I,I,2285 | kako bozanska skrb za sve Crkve mora prodahnjivati krscansku
417 IV, I,I,2288 | Bozjim milosrdjem. U vremenu Crkve, krscansko zagovaranje sudjeluje
418 IV, I,I,2290 | Zahvaljivanje daje biljeg molitvi Crkve, koja slaveci Euharistiju,
419 IV, I,II,2306 | sakramentalnom bogosluzju Crkve, navijesta, uprisutnjuje
420 IV, I,II,2306 | molitva je uvijek molitva Crkve, ona je zajednistvo s Presvetom
421 IV, I,II,2308 | A s druge strane molitva Crkve i osobna molitva podrzavaju
422 IV, I,II,2313 | 2662 Rijec Bozja, Liturgija Crkve, kreposti vjere, ufanja
423 IV, I,II,2316 | 2665 Molitva Crkve, hranjena Rijecju Bozjom
424 IV, I,II,2316 | prema prilagodbi u molitvi Crkve, i Novi zavjet stavljaju
425 IV, I,II,2319 | 2669 Molitva Crkve stuje i casti Srce Isusovo,
426 IV, I,II,2324 | suradnje u djelu Duha Svetoga, Crkve su razvile molitvu svetoj
427 IV, I,II,2326 | moliteljica (Orans), slika Crkve. Kad joj se molimo, s njome
428 IV, I,II,2332 | svjedocanstvo ziva sjecanja Crkve, sto ga Duh Sveti strpljivo
429 IV, I,III,2388| prisutna u liturgiji njegove Crkve. ~
430 IV, II | Liturgijska tradicija Crkve uvijek se sluzila tekstom
431 IV, II,0 | III. Molitva Crkve ~
432 IV, II,0,2406 | jednodusna za cijelo Tijelo Crkve. U svim liturgijskim tradicijama
433 IV, II,0,2408 | iskazuje kao molitva cijele Crkve. Tu se ocituje njen pun
434 IV, II,0,2414 | je najizvrsnija molitva Crkve. Sastavni je dio glavnih
435 IV, II,0,2453 | 31). To je snaga molitve Crkve u ime njezina Gospodina,
436 IV, II,0,2463 | nalazimo u sakramentima Crkve. ~
|