|
897 "Pod imenom laici ovdje se
podrazumijevaju svi vjernici osim clanova svetoga reda i redovnickog staleza
odobrenog od Crkve, to jest vjernici koji - posto su krstenjem zdruzeni u jedno
tijelo s Kristom, ucinjeni Bozjim narodom i na svoj nacin postali dionici
Kristove svecenicke, prorocke i kraljevske sluzbe - koliko na njih spada, u
Crkvi i u svijetu vrse poslanje svega naroda Bozjega".
POZIV LAIKA
898 "Laicima je, po njihovu
pozivu, svojstveno da teze za Kraljevstvom Bozjim, baveci se vremenitim
stvarima i uredjujuci ih po Bogu (...). Na njih dakle osobito spada da sve
vremenite stvari, s kojima su tijesno povezani, tako rasvijetle i urede da se
uvijek vrse po Kristu te napreduju i budu na slavu Stvoritelja i
Otkupitelja".
899 Inicijativa krscana laika napose
je potrebna kad se radi o tome da se otkriju i iznadju sredstva koja ce
omoguciti da zahtjevi krscanskog nauka i zivota prozmu drustvenu, politicku i
gospodarsku zbilju. Ta je inicijativa normalni dio crkvenog zivota: Vjernici se
laici nalaze na prvoj crti crkvenoga zivota; po njima je Crkva zivotno pocelo
ljudskog drustva. Zato napose oni moraju biti sve vise svjesni ne samo da
pripadaju Crkvi, nego da jesu Crkva, sto ce reci zajednica vjernika na zemlji
pod vodstvom zajednicke Glave, Pape, i biskupa s njim u zajednistvu. Oni su
Crkva. 900 Buduci da im je Bog, kao svim vjernicima, na temelju krstenja i
potvrde stavio u duznost apostolat, laici su obvezani, i na to imaju pravo,
pojedinacno ili okupljeni u drustvima, raditi na tome da svi ljudi po svoj
zemlji upoznaju i prihvate Bozju poruku spasenja; ta je obveza jos zahtjevnija
ondje gdje ljudi mogu samo preko njih cuti Evandjelje i upoznati Krista. U
crkvenim je zajednicama njihovo djelovanje toliko potrebno da bez njega apostolat
pastira, vecinom, ne moze postici svoj potpuni ucinak.
UDIONISTVO LAIKA U KRISTOVOJ SVECENICKOJ SLUZBI
901 "Buduci da su posveceni
Kristu i pomazani Duhom Svetim, laici su cudesno pozvani i pouceni, da se u
njima proizvedu sve obilniji plodovi Duha. Jer, sva njihova djela, molitve i
apostolski pothvati, bracni i obiteljski zivot, svagdanji rad, odmor duha i
tijela, ako se vrse u Duhu, stovise i tegobe zivota, ako se strpljivo podnose,
postaju “zrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu” (1 Pt 2,5), koje se
u euharistijskom slavlju pobozno prinose Ocu zajedno s prinosom Gospodinova
Tijela. Tako i laici, iskazu-juci posvuda u svetosti cin hvale, posvecuju Bogu
sam svijet". 902mNa poseban nacin roditelji sudjeluju u posvetiteljskoj
sluzbi "kad provode bracni zivot u krscanskom duhu i brinu se o krscanskom
odgoju djece".
903mAko posjeduju trazena svojstva, laicima se
moze zastalno podijeliti sluzba citaca i akolita. "Gdje to potreba Crkve
svjetuje, ako nema sluzbenika, mogu i laici, iako nisu citaci i akoliti,
preuzeti neke njihove sluzbe, naime, obavljati sluzbu rijeci, predvoditi
bogosluzne molitve, krstiti i dijeliti svetu pricest prema pravnim
propisima".
NJIHOVO UDIONISTVO U KRISTOVOJ PROROCKOJ SLUZBI
904 "Krist (...) ispunja svoju
prorocku sluzbu ne samo po hijerarhiji (...) nego i po laicima, koje zato cini
svojim svjedocima te ih poucava osjecajem vjere i miloscu rijeci":
Poucavati nekoga da prihvati vjeru duznost je svakog propovjednika, stovise i
svakog vjernika. 905 Laici ispunjuju svoje prorocko poslanje i evangelizacijom,
to jest navjescujuci Krista "svjedocanstvom zivota i rijecju". To
propovijedanje Evandjelja po laicima "dobiva neku specificnu notu i
osobitu uspjesnost po tome sto se vrsi u obicnim prilikama svijeta": Taj
apostolat nije samo u svjedocanstvu zivota: pravi apostol trazi priliku da
Krista navjescuje rijecima, bilo nevjerujucima (...) bilo vjernicima.
906mVjernici laici koji su za to sposobni i obrazovani mogu suradjivati u
predavanju vjeronauka, poucavanju svetih znanosti, u sredstvima drustvenog
priopcivanja.
907 "Prema znanju, strucnosti i
ugledu kojima raspolazu, vjernici imaju pravo, a katkada i duznost, da svetim
pastirima ocituju svoje misljenje o onome sto je za dobrobit Crkve, i da to
misljenje - cuvajuci cjelovitost vjere i cudoredja kao i postivanje prema
pastirima te pazeci na zajednicku korist i dostojanstvo osoba - priopce i
drugim vjernicima".
NJIHOVO UDIONISTVO U KRISTOVOJ KRALJEVSKOJ SLUZBI
908 Krist je, svojom poslusnoscu sve
do smrti, apostolima priopcio dar kraljevske slobode, "da samozatajom i
svetim zivotom pobijede u sebi kraljevstvo grijeha": Onaj koji gospodari
svojim tijelom i vlada svojom dusom, ne dopustajuci da njome ovladaju strasti,
svoj je gospodar: moze se nazvati kraljem, jer je u stanju da ravna svojom
osobom; slobodan je i neovisan i ne prepusta se gresnom robovanju. 909
"Osim toga neka laici, i udruzujuci svoje sile, tako ozdravljaju ustanove
i prilike u svijetu, ako one gdje na grijeh poticu, da budu sve dovedene u
sklad s nacelima pravde te ne smetaju, nego pogoduju vrsenju kreposti. Tako
radeci prozet ce moralnom vrijednoscu kulturu i ljudska djela".
910 "Laici se takodjer mogu
osjecati pozvanima ili biti pozvani da sura-djuju s pastirima u sluzbi crkvene
zajednice, u njezinu rastu i zivotu, vrseci vrlo razlicite sluzbe, prema
milosti i darovima koje im je Gospodin povjerio". 911m"Prema pravnoj
odredbi, vjernici laici mogu sudjelovati u upravnoj vlasti" u Crkvi. Stoga
su nazocni u pokrajinskim saborima,biskupijskim sinodama, pastoralnim vijecima;
u tijelima koja zajednicki (in solidum) vrse pastirsku sluzbu u nekoj zupi; u
ekonomskim vijecima; u crkvenim sudovima,itd. 912 Vjernici trebaju "prava
i duznosti sto na njih spadaju ukoliko su clanovi Crkve pomno razlikovati od
prava i duznosti koje im pripadaju ukoliko su clanovi ljudskog drustva. Neka nastoje
da oboje dovedu u sklad, imajuci na pameti da se u svakoj vremenitoj stvari
moraju voditi krscanskom savjescu, jer se nikakva ljudska djelatnost, ni u
naravnim stvarima, ne moze oteti Bozjoj zapovijedi".
913 "Tako je svaki laik, zbog
samih darova koje je primio, ujedno svjedok i zivo orudje poslanja Crkve “po
mjeri dara Kristova” (Ef 4,7)".
|