|
1005 Da
se uskrsne s Kristom, treba umrijeti s Kristom, treba se "iseliti iz
tijela i naseliti kod Gospodina" (2 Kor 5,8). Pri tom
"odlasku" (Fil 2,23), koji je smrt, dusa se dijeli od tijela.
Ona ce se sa svojim tijelom sjediniti u dan uskrsnuca mrtvih.
SMRT
1006
"Zagonetka ljudskog polozaja dostize vrhunac pred smrcu". U
nekom smislu, tjelesna je smrt naravna, ali za vjeru, ona je, u stvari,
"placa grijeha" (Rim 6,23). I za one koji umiru u milosti
Kristovoj, ona je sudjelovanje u smrti Gospodnjoj, da bi mogli sudjelovati i u
njegovu uskrsnucu.
1007 Smrt
je kraj zemaljskoga zivota. Nas je zivot odmjeren vremenom, tijekom kojega
se mijenjamo, starimo, te se, kao kod svih zivih bica na zemlji, smrt javlja
kao normalan svrsetak zivota. Taj vid smrti pridaje hitnost nasim zivotima:
spomen na nasu smrtnost sluzi takodjer da nas podsjeti kako za ostvarenje svoga
zivota imamo samo ograniceno vrijeme: I sjecaj se svoga Stvoritelja u dane
svoje mladosti, (...) prije nego se vrati prah u zemlju kao sto je iz nje i
dosao, a duh se vrati Bogu, koji ga je dao (Prop 12, 1. 7). 1008 Smrt je posljedica grijeha. Kao
vjerodostojni tumac nauka Svetog pisma i Predaje, crkveno Uciteljstvo uci da je
smrt usla u svijet zbog ljudskog grijeha. Iako covjek posjeduje smrtnu narav,
Bog je odredio da ne umre. Smrt je dakle protivna naumu Boga Stvoritelja; ona
je usla u svijet kao posljedica grijeha. "Tjelesna smrt, od koje bi covjek
bio postedjen da nije sagrijesio", postala je tako covjekov
"posljednji neprijatelj", koji treba biti pobijedjen.
1009 Smrt
je po Kristu preobrazena. I Isus, Sin Bozji, podnio je smrt, svojstvenu
ljudskom stanju. Ali, usprkos strahu pred njom, prihvatio ju je cinom potpunog
i slobodnog podlaganja volji Ocevoj. Isusov je posluh promijenio prokletstvo
smrti u blagoslov.
SMISAO KRSCANSKE SMRTI
1010
Zahvaljujuci Kristu, krscanska smrt ima pozitivan smisao. "Meni je
zivjeti Krist, a umrijeti dobitak!" (Fil 1,21). "Vjerodostojna
je rijec: Ako s njime umrijesmo, s njime cemo i zivjeti" (2 Tim
2,11). Bitna novost krscanske smrti jest u ovome: krscanin je po krstenju
sakramentalno vec "umro s Kristom", da bi zivio novim zivotom; ako
pak umremo u milosti Kristovoj, fizicka smrt dovrsava to "umiranje s
Kristom" te ispunja nase utjelovljenje u njega, u njegov otkupiteljski
cin: Dobro je za me da umrem u (eis ) Krista Isusa, vise nego da vladam
krajnjim dijelovima zemlje. Njega trazim, koji je za nas umro; njega hocu, koji
je za nas uskrsnuo. Moje se rodjenje priblizuje (...). Pustite
me da primim cisto svjetlo; kada dodjem tamo, bit cu covjek. 1011 U smrti Bog
covjeka zove k sebi. Zbog toga krscanin moze prema smrti osjetiti zelju kakvu
je iskusio sveti Pavao: "Zelja mi je otici i s Kristom biti" (Fil
1,23); i on moze svoju smrt preobraziti u cin poslusnosti i ljubavi prema Ocu,
po primjeru Kristovu: Moja je zemaljska zelja razapeta; (...) u meni ziva voda
romoni i kaze mi: "Dodji k Ocu!"
Zelim vidjeti Boga; a da ga vidim, moram umrijeti.
Ja ne umirem, ulazim u zivot. 1012
Krscanski je pogled na smrt izvanredno dobro izrazen u crkvenom bogosluzju:
Tvojim se vjernima, Gospodine, zivot mijenja, a ne oduzima; i posto se raspadne
dom ovozemnog boravka, stjece se vjecno prebivaliste na nebesima. 1013 Smrt je
svrsetak covjekova zemaljskog hodocasca, svrsetak vreme-na milosti i milosrdja
koje mu Gospodin pruza da ostvari svoj ovozemni zivot prema Bozjem nacrtu i da
odredi svoju konacnu sudbinu. Kada zavrsi "jedini tijek naseg zemaljskog
zivota", vise se necemo vratiti da zivimo druge zemaljske zivote. Ljudi
samo jednom umiru (Hebr 9,27). Poslije smrti nema "ponovnog
radjanja" ("reinkarnacije").
1014 Crkva
nas potice da se pripremimo za cas smrti ("Od nagle i nepripravne smrti,
oslobodi nas, Gospodine", Litanije svih svetih), da molimo Majku Bozju da
nas zagovara "na casu smrti nase" (Zdravo Marijo), da se utjecemo
svetom Josipu, zastitniku dobre smrti: U svakom cinu i misli tako se vladaj kao
da ces danas umrijeti. Kad bi
imao cistu savjest, ne bi se mnogo bojao smrti. Bolje je
cuvati se grijeha nego izbjegavati smrt. Ako danas nisi spreman, kako ces biti sutra?
Hvaljen budi, moj Gospodine, za sestru
nasu tjelesnu Smrt,
kojoj nijedan covjek ne moze izbjeci.
Jao onima koji umiru u smrtnome grijehu;
blago onima koje smrt nadje
po tvojoj svetoj volji,
jer im druga smrt nece nanijeti zla.
|