DRUGI DIO
Freska iz katakomba svetog Petra i Marcelina u Rimu, pocetak 4.
stoljeca
Slika prikazuje susret Isusa sa zenom koja je mnogo godina bolovala od
krvarenja, a ozdravila je dotaknuvsi se Isusove haljine "silom koja je iz
njega izisla" (Usp. Mk 5,30).
Slika, dakle, oznacuje bozansku i spasiteljsku moc Sina Bozjega koji po
sakramentalnom zivotu spasava citava covjeka, i dusu i tijelo.
Sakramenti Crkve nastavljaju sada djela koja je Krist vrsio tijekom
zemaljskog zivota (usp. broj 1115). Sakramenti su kao "sile koje
izlaze" iz Kristova tijela da nam lijece rane grijeha i u Kristu daruju nam
novi zivot (usp. broj 1116.).
ZASTO LITURGIJA?
1066 U Vjerovanju Crkva ispovijeda
otajstvo Svetoga Trojstva i njegov "dobrohotni naum" o svemu
stvorenju: Otac izvrsuje "otajstvo svoje volje" darivajuci svoga
Ljubljenoga Sina i Svetoga Duha za spas svijeta i slavu svog imena. To je
Kristovo otajstvo, objavljeno i ostvareno u povijesti prema naumu, mudroj
"rasporedbi" koju sveti Pavao naziva "rasporedbom otajstva"
i koju ce otacka predaja nazivati "ekonomijom utjelovljene Rijeci"
ili "naumom spasenja".
1067 "To djelo ljudskog
otkupljenja i savrsene Bozje proslave, kojemu su predigrom bila cudesna Bozja
djela u narodu Staroga zavjeta, izvrsio je Krist Gospodin, osobito vazmenim
otajstvom svoje blazene muke, uskrsnuca od mrtvih i slavnog uzasasca, po kojemu
je "svojom smrcu unistio nasu smrt i uskrsnucem obnovio nas zivot. Doista,
iz boka Krista usnulog na krizu provreo je cudesni sakrament cijele
Crkve". Stoga, u liturgiji, Crkva slavi u prvom redu vazmeno otajstvo, po
kojem je Krist izvrsio djelo nasega spasenja.
1068 To Kristovo otajstvo Crkva u
liturgiji navjescuje i slavi da vjernici od njega zive i o njemu svjedoce u
svijetu: Liturgija, kojom se, osobito u bozanskoj zrtvi euharistije, "vrsi
djelo naseg otkupljenja" u najvecoj mjeri pridonosi tome da vjernici
svojim zivotom izraze i drugima ocituju otajstvo Krista i pravu narav istinske
Crkve".
STO ZNACI RIJEC LITURGIJA?
1069 Rijec "liturgija"
izvorno znaci "javno djelo", "sluzbu naroda i sluzbu u korist
naroda". U krscanskoj predaji to znaci da narod Bozji sudjeluje u
"Bozjem djelu". Po liturgiji Krist, nas Otkupitelj i Veliki svecenik,
nastavlja u svojoj Crkvi, s njome i po njoj, djelo naseg otkupljenja.
1070 Rijec "liturgija"
Novi zavjet upotrebljava da oznaci ne samo bogosluzna slavlja,nego i
navijestanje Evandjelja i ljubav na djelu. U svemu tome rijec je o sluzbi Bogu
i ljudima. U liturgijskom slavlju Crkva je, po uzoru na svoga Gospodina,
jedinog "liturga", sluziteljica koja sudjeluje u njegovu svecenistvu
(bogostovlje) prorockom (navijestanje) i kraljevskom (sluzba ljubavi). S pravom
se, dakle, liturgija smatra vrsenjem svecenicke sluzbe Isusa Krista, u kojem se
pomocu osjetnih znakova oznacuje i na nacin pojedinom znaku svojstven izvrsuje
covjekovo posvecenje te otajstveno tijelo Isusa Krista, Glava i udovi, vrsi
cjelokupno javno bogosluzje. Stoga je svako liturgijsko slavlje, kao djelo
Krista svecenika i njegova tijela koje je Crkva, u najpotpunijem smislu sveto
djelo i s njegovom se djelotvornoscu ni po kakvoci ni po stupnju ne moze
izjednaciti nijedan drugi cin Crkve.
LITURGIJA KAO VRELO ZIVOTA
1071 Ako je djelo Kristovo,
liturgija jest i djelo njegove Crkve, koje ostvaruje i ocituje Crkvu kao
vidljiv znak zajednistva Boga i ljudi po Kristu. Ona pokrece vjernike da se
zaloze u novom zivotu zajednice. Trazi da u njoj svi sudjeluju "svjesno,
djelatno i plodno".
1072 "Sveta liturgija ne
iscrpljuje svekoliku djelatnost Crkve":njoj mora prethoditi
evangelizacija, vjera i obracenje; istom tada moze ona donositi plodove u
zivotu vjernika: novi Zivot po Duhu, zalaganje u poslanju Crkve i sluzenje
njezinu jedinstvu.
MOLITVA I LITURGIJA
1073 Liturgija je takodjer
udionistvo u Kristovoj molitvi, upravljenoj Ocu u Duhu Svetomu. U njoj svaka
krscanska molitva nalazi svoj izvor i cilj. Po liturgiji unutarnji je covjek
ukorijenjen i utemeljen"u velikoj ljubavi kojom nas je Otac uzljubio"
(Ef 2,4) u svome ljubljenom Sinu. Svakom se molitvom "u Duhu"
(Ef 6,18), u svako vrijeme, zivi i pounutarnjuje isto "cudesno
djelo Bozje".
KATEHEZA I LITURGIJA
1074 "Liturgija je vrhunac ka
kojemu tezi djelatnost Crkve, i ujedno izvor iz kojega proistjece sva njezina
snaga". Ona je, dakle, povlasteno mjesto za katehezu naroda Bozjega.
"Kateheza je tijesno povezana sa svim bogosluznim i sakramentalnim
djelovanjem jer u sakramentima, osobito u euharistiji, Krist Isus djeluje u
punini u preobrazavanju ljudi".
1075 Liturgijska kateheza ide za
uvodjenjem u Kristovo otajstvo (ona je stoga "mistagoska"), krecuci
od vidljivog prema nevidljivomu, od znaka prema oznacenomu, od
"sakramenta" prema "otajstvu". Takva kateheza spada na
mjesne i krajevne katekizme. Ovaj Katekizam zeleci posluziti cijeloj Crkvi, u svoj
raznolikosti njezinih obreda i kultura, prikazat ce ono sto je svoj Crkvi
temeljno i zajednicko, glede liturgije kao otajstva i kao slavlja (prvi
odsjek), zatim sedam sakramenata i blagoslovine (drugi odsjek).
|