31 Buduci da je stvoren na
sliku Bozju i pozvan da upozna i ljubi Boga, covjek koji Boga trazi otkriva
neke "putove" da bi dosao do spoznaje Boga. Oni se nazivaju takodjer
"dokazima za opstojnost Bozju", ne u smislu prirodoznanstvenih
dokaza, vec u smislu "konvergentnih i uvjerljivih obrazlozenja" koja
nam omogucuju doci do prave sigurnosti.
Ti "putovi" koji nas priblizuju Bogu imaju kao ishodisnu
tocku stvorenje: materijalni svijet i ljudsku osobu.
32
Svijet. Polazeci od gibanja i nastajanja, iz kontingencije, iz
reda i ljepote svijeta moze se spoznati Boga kao izvor i svrhu svemira.
Sveti Pavao s obzirom na pogane tvrdi: "Sto se o Bogu moze
spoznati, ocito im je: Bog im je ocitovao. Uistinu, ono nevidljivo njegovo,
vjecna njegova moc i bozanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima
vidi" (Rim 1,19-20). 8
A sveti Augustin kaze: "Ispitaj ljepotu zemlje, mora, prorijedjena
i svugdje prisutna zraka; ispitaj ljepotu neba(...) ispitaj sve te stvari. Sve
ce ti odgovoriti: Gledaj nas samo i promotri kako smo lijepe! Njihova je
ljepota kao njihov hvalospjev (“confessio”). No, ta stvorenja, tako lijepa a
ipak promjenljiva, tko ih je stvorio ako ne netko tko je lijep (“pulcher”) a
nepodlozan mijeni?" 9
33
Covjek. Svojom otvorenoscu prema istini i ljepoti, svojim
smislom za moralno dobro, svojom slobodom i glasom svoje savjesti, svojom
ceznjom za beskonacnim i za srecom covjek postavlja pitanja o Bozjoj
opstojnosti. U svemu tome on zamjecuje znakove vlastite duhovne duse. Buduci da
je "klica vjecnosti sto je u sebi nosi, nesvediva na samu
materiju",10 covjekova dusa moze imati svoje porijeklo samo u Bogu.
34
Svijet i covjek svjedoce, da nemaju u sebi samima ni svoj prvi uzrok
ni svoj zadnji cilj, nego da imaju udjela u Bicu koje nema ni pocetka ni
svrsetka. Tako, ovim razlicitim "putovima" covjek moze spoznati da
postoji neka stvarnost, koja je prvotni uzrok i zadnja svrha svega, "a sto
svi nazivlju Bogom".11
35
Covjek ima sposobnosti koje mu omogucuju da upozna opstojnost
osobnoga Boga. Ali da bi usao u neki odnos prisnog prijateljstva s Bogom, Bog
se htio covjeku objaviti i dati mu milost da tu Objavu u vjeri prihvati.
"Dokazi" za opstojnost Bozju medjutim mogu pripraviti na vjeru i
dovesti do zakljucka kako se ona ne protivi ljudskom razumu.
|