ZNAKOVI I SIMBOLI
1145 Sakramentalno slavlje protkano
je znakovima i simbolima. Prema bozanskoj pedagogiji spasenja, njihovo znacenje
ima korijen u djelu stvaranja i u ljudskoj kulturi, naznaceno je u dogadjajima
Starog saveza, a potpuno objavljeno u osobi i djelu Kristovu.
1146 Znakovi iz svijeta ljudi. U
ljudskom zivotu znakovi i simboli zauzimaju vazno mjesto. Kao istodobno
tjelesno i duhovno bice, covjek duhovne stvarnosti izrazava i shvaca pomocu
tvarnih znakova i simbola. Ukoliko je drustveno bice, covjeku su znakovi i
simboli potrebni za opcenje s drugima pomocu jezika, pokreta i radnji. Isto
biva u njegovu odnosu s Bogom.
1147 Bog govori covjeku preko
vidljivog stvorenja. Tvarni se svijet pred-stavlja covjekovu razumu da bi u
njemu otkrio trag svoga Stvoritelja.Svjetlo i noc, vjetar i oganj, voda i
zemlja, drvo i plodovi govore o Bogu, naznacuju istodobno njegovu velicinu i
blizinu.
1148 Kao stvorenja, te osjetne
stvarnosti mogu biti mjesto po kojem se ocituje Bozje djelo posvecenja ljudi, i
djelo ljudskog bogocascenja. Isto se dogadja sa znakovima i simbolima
drustvenog zivota ljudi: prati i pomazati, lomiti kruh i s nekim podijeliti
casu moze izrazavati posvecujucu prisutnost Bozju i covjekovu zahvalnost prema
svome Stvoritelju.
1149 Velike religije covjecanstva,
cesto upecatljivo svjedoce taj kozmicki i simbolicki smisao vjerskih obreda.
Liturgija Crkve pretpostavlja, upotpunjuje i posvecuje elemente stvorenja i
ljudske kulture dajuci im dostojanstvo znakova milosti, novog stvaranja u Isusu
Kristu.
1150 Znakovi Saveza. Izabrani
narod prima od Boga odredjene znakove i simbole koji obiljezuju njegov
liturgijski zivot: nisu to vise samo slavlja kozmickih ciklusa i drustvenih
cina, nego znakovi Saveza, simboli velicanstvenih djela Bozjih za narod. Medju
tim liturgijskim znakovima Starog saveza mogu se spomenuti obrezanje,
pomazanje, posvecenje kraljeva i svecenika, polaganje ruku, zrtve i nadasve
Pasha. U tim znakovima Crkva prepoznaje pralikove sakramenata Novog saveza.
1151 Znakovi preuzeti od Krista. Gospodin
Isus u svome se propovijedanju cesto sluzi znakovima stvorenja da bi objavio
otajstva Bozjeg kraljevstva.Ozdravlja bolesne ili naglasava svoje
propovijedanje sluzeci se tvarnim znakovima i simbolickim kretnjama.Daje novo
znacenje dogadjajima i znakovima Staroga saveza, posebno Izlasku i Pashi,jer je
on sâm smisao svih tih znakova.
1152 Sakramentalni znakovi. Nakon
Pedesetnice, Duh Sveti vrsi posvecenje kroz sakramentalne znakove Crkve.
Sakramenti Crkve ne dokidaju, nego prociscuju i upotpunjuju sve bogatstvo znakova
i simbola svijeta i drustvenog zivota. Povrh toga ispunjaju pralikove i slike
Starog saveza, oznacuju i uprisutnjuju po Kristu izvrseno spasenje,
nagovjescuju i anticipiraju nebesku slavu.
RIJECI I CINI
1153 Svako sakramentalno slavlje
susret je sinova Bozjih sa svojim Ocem, u Kristu i u Duhu Svetom, a taj se
susret zbiva kao dijalog, pomocu cina i rijeci. Iako su simbolicki cini vec
sami po sebi govor, ipak je nuzno da te cine prati i ozivljuje rijec Bozja i odgovor
vjere, da bi sjeme Kraljevstva u dobroj zemlji donijelo ploda. Liturgijski cini
znace ono sto Bozja rijec izrazava: Bozju inicijativu kao cist dar i ujedno
odgovor vjere naroda.
1154 Liturgija Rijeci sastavni
je dio sakramentalnih slavlja. Da bi hranili vjeru vjernika, znakovi Bozje
rijeci moraju biti vrednovani: knjiga Rijeci (lekcionar ili evandjelistar),
njezino cascenje (procesija, tamjan, svijece), mjesto navjestanja (ambon),
njezino glasno i razumljivo navijestanje, homilija sluzbenikova kojom se
produzuje navjestaj, odgovori zajednice (poklici, pripjevni psalmi, litanije,
ispovijest vjere...).
1155 Neodjeljiva kao znakovi i
pouka, liturgijske rijeci i cini su to takodjer ukoliko ostvaruju ono sto
oznacuju. Duh Sveti udjeljuje ne samo shvacanje Bozje rijeci pobudjujuci nam
vjeru, vec po sakramentima takodjer ostvaruje "velicanstvena djela"
Bozja, koja rijec navijesta; uprisutnjuje i priopcuje djelo Ocevo ostvareno u
ljubljenom Sinu.
PJEVANJE I GLAZBA
1156 "Glazbena je bastina opce
Crkve blago neprocjenjive vrijednosti jer se izmedju ostalih izraza umjetnosti
istice posebno time sto sveto pjevanje, zdruzeno s rijecima, tvori potrebit i
sastavni dio svecane liturgije."Skladba i pjevanje nadahnutih psalama,
cesto popraceno glazbalima, bili su vec u Starom savezu usko povezani s
liturgijskim slavljima. Crkva nastavlja i razvija tu tradiciju:
"Razgovarajte medju sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama!
Pjevajte i slavite Gospodina u svom srcu" (Ef 5,19)."Tko
pjeva, dvaput moli".
1157 Pjevanje i glazba vrse ulogu
znaka to izrazitije sto su uze povezani s liturgijskim cinima, prema trima
glavnim kriterijima: izrazajna ljepota molitve, jednodusno sudjelovanje
zajednice u predvidjenim trenucima i svecanost samoga slavlja. Na taj nacin
sudjeluju u svrsi liturgijskih rijeci i cina: proslavi Boga i posvecenju
vjernika. Koliko sam plakao slusajuci tvoje himne i tvoje pjesme, snazno dirnut
slatkim glasovima kojima je odjekivala tvoja crkva! Ti su glasovi ulazili u
moje usi, u srce se moje tocila istina i odande rasplamsavao osjecaj
poboznosti. Suze su mi tekle, a meni je uz njih bilo lijepo. 1158 Uskladjenost
znakova (pjevanje, glazba, rijeci, cini) ovdje je to znacajnija i plodnija sto
se vise izrazava u kulturnom bogatstvu vlastitu Bozjem narodu koji
slavi.Stoga "neka se brizljivo njeguje pucko vjersko pjevanje da glasovi
vjernika mogu odzvanjati", prema propisima Crkve, "u poboznim i
svetim vjezbama, i u samim liturgijskim cinima".Ipak neka "rijeci
odredjene za sveto pjevanje budu u skladu s katolickom naukom i neka se
najradije uzimaju iz Svetog pisma i liturgijskih vrela".
SVETE SLIKE
1159 Sveta slika, liturgijska Ikona,
predstavlja u prvom redu Krista. Ona ne moze predstavljati Boga
nevidljivog i nedokucivoga; no, Utjelovljenje Sina Bozjega uspostavilo je novu
"ekonomiju" slika: Buduci da nema tijela ni oblicja, Bog nekoc ni u
kom slucaju nije mogao biti prikazan slikom. Ali sada kad se je ocitovao u
tijelu i kad je zivio s ljudima, ja mogu stvoriti sliku onoga sto sam vidio od
Boga (...) U otkrivenom licu, mi promatramo Bozju slavu. 1160 Krscanska
ikonografija slikom istice evandjeosku poruku sto je Sveto pismo prenosi
rijecju. Slika i rijec medjusobno se osvjetljuju: Ukratko, namjeravamo
brizljivo cuvati netaknute sve tradicije Crkve, bilo pisane bilo usmene. Jedna
od njih odnosi se na slikarsko predstavljanje slika, s tim da se slaze sa
slovom evandjeoske poruke, eda bi sluzilo potvrdi istinitom a ne prividnom
utjelovljenju Rijeci Bozje, sto je toliko korisno i dobro, jer stvari koje se
medjusobno osvjetljuju, nesumnjivo imaju i medjusobno znacenje. 1161 Svi se
znakovi liturgijskog slavlja odnose na Krista: to vrijedi takodjer za slike
Svete Bogorodice i svetih, jer naznacuju Krista koji je u njima proslavljen.
One pokazuju "oblak svjedokâ" (Heb 12,1) koji
nastavljaju sudjelovati u spasavanju svijeta; njima smo posebno u slavlju
sakramenata i mi pridruzeni. Preko svetackih slika nasoj se vjeri objavljuje
covjek, stvoren "na sliku Bozju" i preobrazen "na njegovu
slicnost",a tako i andjeli, koji su takodjer "uglavljeni" u
Kristu: Nastavljajuci kraljevskim putem, slijedeci bozanski nadahnut nauk nasih
svetih otaca i tradiciju Katolicke crkve - priznajemo, naime, da Duh Sveti
prebiva u njoj - mi definiramo sa svom sigurnoscu i istinitoscu da, poput
predstavljanja dragocjenog i zivotvornog kriza, tako i casne i svete slike,
bilo da su naslikane u mozaiku ili u kojem drugom prikladnom materijalu,
trebaju biti izlozene u svetim Bozjim crkvama, na svetom namjestaju, na svetom
crkvenom ruhu, na zidovima i na drvu, u kucama i na putovima; bilo da je rijec
o slici Gospodina Boga i spasitelja nasega Isusa Krista, ili slici bezgresne
Gospe nase, svete Majke Bozje, svetih andjela, svih svetih i pravednih. 1162
"Ljepota i izgled slika poticaj su za moju molitvu. To je blagdan za moje
oci, kao sto pogled na prirodu potice moj duh da dadem slavu Bogu."
Promatranje svetackih slika, povezano s razmatranjem Bozje rijeci i pjevanjem
liturgijskih himana, ulazi u sklad znakova slavlja tako da se otajstvo koje
slavimo utisne u sjecanje srca i potom se ocituje u novosti zivota vjernika.
|