36 "Nasa sveta majka
Crkva cvrsto drzi i uci da se Bog, pocelo i svrha svih stvari, moze s prirodnim
svjetlom ljudskog razuma sigurno spoznati iz stvorenih stvari".12
Bez te sposobnosti covjek ne bi mogao prihvatiti Objavu Bozju. Covjek ima tu
sposobnost jer je "na sliku Bozju" stvoren. 13
37 Pa ipak je covjeku, u
povijesnim okolnostima u kojima se nalazi, veoma tesko upoznati Boga samim
svjetlom svoga razuma.
"Jer, premda je ljudski razum, po sebi, stvarno sposoban da dodje
do istinite i do sigurne spoznaje, da postoji jedan, osobni Bog, koji svojom
providnoscu uzdrzava i upravlja svijetom, te da postoji prirodni zakon, sto ga
je Stvoritelj u nasa srca usadio, ipak taj isti razum nailazi na mnoge
poteskoce da se uspjesno i plodno sluzi ovom svojom prirodnom moci. Jer istine,
koje se ticu Boga i odnosa ljudi s Bogom, potpuno nadilaze red vidljivih
stvari, i kad trebaju utjecati na ljudsko djelovanje i oblikovati zivot, traze
od covjeka zrtvu i odricanje. U nastojanju da dodje do tih istina ljudskom pak
umu smetaju ne samo utjecaj osjetila i maste, nego i neuredne teznje, koje su
posljedica istocnoga grijeha. Zato se dogadja, da ljudi glede tih pitanja rado uvjeravaju
sami sebe, da je neistinito ili barem dvojbeno ono, sto oni nece da bude
istinito".14
38 Zbog toga je potrebno da
covjek bude prosvijetljen Objavom Bozjom ne samo u onome sto nadilazi njegovo
shvacanje, nego i u "vjerskim i cudorednim istinama, koje ljudskom razumu
nisu po sebi nedohvatne, da bi ih, u sadasnjem polozaju ljudskog roda, svi
mogli spoznati bez teskoca, s cvrstom sigurnoscu i bez primjese ikakve
zablude".15
|