|
1720 Novi zavjet upotrebljava
mnogo izraza da bi oznacio blazenstvo na koje Bog poziva covjeka: dolazak
Bozjega kraljevstva; gledanje Boga: "Blago cistima srcem: oni ce Boga
gledati" (Mt 5,8); ulazak u radost Gospodinovu; ulazak u Pocinak
Bozji: Ondje cemo pocinuti; ondje cemo gledati; gledat cemo i ljubiti; ljubit
cemo i slaviti. Eto, to
ce biti na kraju bez kraja. I koji drugi cilj imamo, ako
ne doci u kraljevstvo kojemu nece biti kraja? 1721 Bog nas je stvorio zato da
ga spoznamo, sluzimo mu i ljubimo ga i tako u nebo dodjemo. Blazenstvo nas cini
zajednicarima bozanske naravi i vjecnoga zivota. Po njemu covjek ulazi u
Kristovu slavu i u radost zivota Presvetog Trojstva.
1722 Takvo blazenstvo nadilazi razum
i cisto ljudske sile. Ono je plod nezasluzenog Bozjeg dara. Zato se i zove
nadnaravno, kao i milost koja covjeku omogucuje da udje u Bozju radost.
"Blago cistima srcem: oni ce Boga gledati!" Sigurno, zbog njegove
velicine i njegove neizrecive slave, "Boga nitko ne moze vidjeti i ostati
ziv", jer Otac je neshvatljiv; ali zbog svoje ljubavi, svoje dobrote prema
ljudima i svoje svemogucnosti, on ide sve dotle da onima koji ga ljube daje
povlasticu da ga vide (...) jer "sto je nemoguce ljudima, moguce je
Bogu". 1723
Obecano blazenstvo stavlja nas pred presudne moralne odluke. Poziva nas da ocistimo srce od zlih nagona i da nastojimo ljubiti Boga
iznad svega. Uci nas da se prava sreca ne nalazi u bogatstvu ili blagostanju,
ni u ljudskoj slavi ili moci, ni u kojemu ljudskom djelu, ma kako ono korisno
bilo, kao sto su znanosti, tehnike i umjetnosti, ni u kojemu god stvorenju,
nego u Bogu samome, vrelu svakog dobra i svake ljubavi: Bogatstvo je veliko
bozanstvo danasnjice; bogatstvu mnogi, silno mnostvo ljudi iskazuje nagonsko
postovanje. Oni mjere srecu imutkom, a prema imutku mjere i cestitost. (...)
Sve to proizlazi iz uvjerenja da se bogatstvom moze sve. Bogatstvo je dakle
jedan od idola nasega vremena, a drugi idol je glasovitost. (...) Cinjenica da
smo poznati i da se o nama govori u svijetu (sto bi se moglo zvati slavom u
tisku), dovela je do toga da se glasovitost sama u sebi smatra dobrom, vrhovnim
dobrom, cak predmetom pravog postovanja. 1724 Deset Bozjih zapovijedi, govor na
gori i apostolska kateheza opisuju nam putove koji vode u nebesko kraljevstvo.
Mi se zalazemo tu korak po korak svagdasnjim djelima, potpomognuti miloscu Duha
Svetoga. Snagom Kristove rijeci, polagano donosimo u Crkvi plodove na slavu
Bozju. Ukratko
1725 Blazenstva prihvacaju i privode
savrsenstvu Bozja obecanja dana jos od vremena Abrahamova, usmjerujuci ih prema
kraljevstvu nebeskom. Ona odgovaraju ceznji za srecom sto ju je Bog covjeku
usadio u srce.
1726 Blazenstva nam pokazuju
posljednju svrhu kojoj nas Bog zove: kraljevstvo, gledanje Boga, udio u
bozanskoj naravi, vjecni zivot, posinjenje, pocinak. u Bogu.
1727 Blazenstvo vjecnog zivota
nezasluzeni je Bozji dar: ono je nadnaravno, kao i milost koja vodi do njega.
1728 Blazenstva nas stavljaju pred
presudne odluke glede zemaljskih dobara; ona nam ciste srce da budemo sposobni
ljubiti Boga iznad svega.
1729 Nebesko blazenstvo odredjuje
mjerila za razlucivanje u sluzenju zemaljskim dobrima da bi bilo u skladu s
Bozjim zakonom.
|