|
POSTIVANJE DUSE DRUGOGA: SABLAZAN
2284 Sablazan je stav ili ponasanje
koje druge navodi na zlo. Tko sablaznjava, postaje bliznjemu napasnik. Nasrce
na krepost i cestitost; moze brata uvuci u duhovnu smrt. Sablazan je teski
grijeh ako onaj tko je izaziva djelom ili propustom hotimice navodi druge na
veliko zlo.
2285 Sablazan poprima osobitu tezinu
poradi autoriteta onoga tko je uzrokuje ili slabosti onoga tko joj podlijeze.
Nasem je Gospodinu nadahnula ovo prokletstvo: "Tko sablazni jednoga od
ovih najmanjih (...) bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da
potone u dubinu morsku" (Mt 18,6). Sablazan je teska kad je
uzrokuju oni koji su po naravi ili po sluzbi duzni druge uciti i odgajati. Isus
to prigovara pismoznancima i farizejima: usporedjuje ih s grabezljivim vucima u
ovcjoj kozi.
2286 Sablazan mogu izazvati i zakoni
ili ustanove, moda i javno mnijenje. Tako su za grijeh sablazni krivi oni koji
promicu zakone ili drustveni ustroj koji vode srozavanju cudoredja i kvarenju
vjerskog zivota, ili uzrokuju "drustvene uvjete koji, hotimice ili
nehotice, otezavaju ili prakticki onemogucuju krscansko ponasanje u skladu s
(bozjim) zapovijedima". Slicno se dogadja s predstojnicima poduzeca koji
izdaju takva uputstva da navode na varanje, s uciteljima koji
"ozlojedjuju" svoje ucenike ili s onima koji manipulirajuci javnim
mnijenjem skrecu ga s puta cudorednih vrijednosti. 2287 Tko se vlascu koju ima
tako sluzi da potice na zla djela, postaje krivcem sablazni i odgovornim za zlo
kojemu je, izravno ili neizravno, pogodovao. "Nije moguce da ne dodju
sablazni, no jao onome po kome dolaze" (Lk 17,1).
POSTIVANJE ZDRAVLJA
2288 Zivot i tjelesno zdravlje
dragocjeni su Bozji darovi. Treba ih razumno njegovati, obaziruci se na potrebe
drugih i na opce dobro.
Skrb za zdravlje gradjana zahtijeva drustvenu
potporu kako bi se ostvarili uvjeti zivljenja koji omogucuju rast i postizanje
zrelosti: hrana i odjeca, stanovanje, zdravstvena skrb, osnovno obrazovanje,
rad, drustveno osiguranje.
2289 Premda cudoredje trazi
postivanje tjelesnoga zivota, ne cini od njega apsolutnu vrijednost. Ono se,
dapace, protivi novopoganskom shvacanju koje promice kult tijela kome bi
trebalo sve zrtvovati, uzdizuci tjelesno savrsenstvo i sportski uspjeh kao neka
bozanstva. Zbog vrednosnog razlikovanja sto ga stvara izmedju jakih i slabih,
takvo shvacanje moze dovesti do izopacenja odnosa medju ljudima.
2290 Krepost umjerenosti raspolaze
covjeka da izbjegava svakovrsno pretjeravanje, zloporabu jela, alkohola,
duhana i lijekova. Oni koji u stanju pijanstva ili zbog neumjerena uzivanja u
brzini ugrozavaju tudju i vlastitu sigurnost na cestama, na moru ili u zraku,
postaju tesko odgovorni.
2291 Upotreba droge uzrokuje
goleme stete ljudskom zdravlju i zivotu. Osim kad je rijec o strogo propisanom
lijecenju, to predstavlja teski grijeh. Tajna proizvodnja i preprodaja droge
sablaznjiva su djela; to je izravna suradnja u zlu jer potice na ponasanje
tesko protivno cudorednom zakonu.
POSTIVANJE OSOBE I ZNANSTVENO ISTRAZIVANJE
2292 Znanstveni, medicinski ili
psiholoski pokusi s osobama ili ljudskim skupinama, mogu pridonositi
ozdravljenju bolesnih i napretku javnoga zdravlja. 2293 Osnovno znanstveno
istrazivanje kao i primijenjeno istrazivanje znakovit su izraz covjekova
gospodstva nad stvorenjem. Znanost i tehnika dragocjena su sredstva kad se
stavljaju u sluzbu covjeku promicuci mu cjelovit razvoj za dobrobit sviju; no
ipak ne mogu same po sebi pokazati smisao ljudskog postojanja i napretka.
Znanost i tehnika usmjerene su prema covjeku, otud im izvor i napredak; stoga im
osoba i njezine moralne vrijednosti naznacuju ciljeve i upozoravaju na granice.
2294 Obmana je proglasavati moralnu
neopredijeljenost (neutralnost) znanstvenog istrazivanja i njegove primjene. S
druge pak strane usmjeravajuca mjerila ne mogu se izvesti ni iz puke tehnicke
ucinkovitosti ni iz koristi koja moze proizlaziti za jedne na ustrb drugih, a
niti, sto je jos gore, iz vladajucih ideologija. Znanost i tehnika po vlastitom
unutrasnjem znacenju zahtijevaju bezuvjetno postovanje osnovnih mjerila
cudoredja; moraju sluziti ljudskoj osobi, njezinim neotudjivim pravima, njezinu
istinskom i cjelovitom dobru u skladu s Bozjim naumom i njegovom voljom. 2295
Istrazivanja i pokusi s ljudskim bicem ne mogu opravdati cine koji su po sebi
suprotni dostojanstvu osobe i moralnom zakonu. Mozebitni pristanak onih koji se
tome podvrgavaju ne opravdava takovih cina. Pokus s ljudskim bicem nije moralno
opravdan ako zivot ili tjelesnu i dusevnu cjelovitost onih koji se pokusu
podvrgavaju izlaze opasnostima nesrazmjernim ili takvima da bi se mogle
izbjeci. Pokus s ljudskim bicem nije u skladu s dostojanstvom osobe osobito ako
se vrsi bez izricita pristanka onoga nad kime se vrsi ili njegovih koji na to
imaju pravo. 2296 Presadjivanje organa moralno je neprihvatljivo ako
davalac ili njegovi koji na to imaju pravo nisu dali svoj izricit pristanak.
Presadjivanje organa u skladu je s cudoredjem i moze biti zasluzno ako su stete
te tjelesne i dusevne opasnosti kojima se davalac izlaze srazmjerne dobru za
kojim se u primaocu ide. Moralno je neprihvatljivo izravno izazvati
onesposobljujuce osakacenje ili smrt ljudskoga bica, makar to bilo za odgodu
smrti drugih osoba.
POSTIVANJE TJELESNE CJELOVITOSTI
2297 Otmice i uzimanje talaca
uvode teror te, s prijetnjama, vrse nepodnosive pritiske na zrtve. Ta su djela
moralno nedopustena. Terorizam koji bez odabira prijeti, ranjava i
ubija, tesko se protivi pravednosti i ljubavi. Mucenje (tortura) koje se
sluzi tjelesnim i dusevnim nasiljem za iznudjenje priznanja, za kaznjavanje
krivaca, za strasenje oporbe, za zadovoljavanje mrznje, protivi se postivanju
osobe i ljudskog dostojanstva. Izuzevsi lijecnicke (medicinske) zahvate strogo
iscjeliteljskog znacaja, tesko se moralnom zakonu protive amputacije,
sakacenja ili sterilizacije koje se izravno i hotimicno vrse nad neduznim
osobama. 2298 U proslosti su zakonite vlasti opcenito pribjegavale okrutnim
mjerama za ocuvanje zakona i poretka, cesto bez prosvjeda crkvenih pastira,
koji su i sami u vlastitim sudovima glede torture bili prihvatili propise
rimskoga prava. No, uz te zaljenja vrijedne postupke Crkva je ipak uvijek
naucavala duznost blagosti i milosrdja; a svecenstvu je zabranila da prolijeva
krv. U novije doba postalo je ocevidnim da te okrutne mjere nisu bile nuzne za
javni poredak niti u skladu sa zakonitim pravima ljudske osobe. Naprotiv, vode
najgorem srozavanju. Treba se zauzimati za njihovo dokidanje. Treba moliti za
zrtve i njihove krvnike.
POSTIVANJE MRTVIH
2299 Umirucima treba pokloniti
paznju i njegu da im se pomogne prozivjeti posljednje trenutke s dostojanstvom
i mirom. Neka ih oni koji su im bliski podupru molitvom. Ovi ce se pobrinuti da
bolesni pravodobno prime sakramente koji pripremaju za susret s Bogom zivim.
2300 S tjelesima pokojnika treba
postupati s postovanjem i ljubavlju u vjeri i nadi uskrsnuca. Pokopati mrtve
djelo je tjelesnog milosrdja; jest iskazivanje casti djeci Bozjoj, hramovima
Duha Svetoga. 2301 Autopsija leseva moze biti moralno dopustena s razloga
zakonske istrage ili znanstvenog istrazivanja. Dragovoljno darivanje organa
poslije smrti zakonito je i moze biti zasluzno.
Crkva dopusta spaljivanje mrtvih tjelesa (kremiranje), ako ta odluka ne
dovodi u pitanje vjeru u uskrsnuce tijela.
|