Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText CT - Text

  • TRECI DIO ZIVOT U KRISTU
    • DRUGI ODSJEK DESET ZAPOVIJEDI BOZJIH
      • DRUGO POGLAVLJE "LJUBI BLIZNJEGA SVOGA KAO SAMOGA SEBE!"
        • Clanak 7. SEDMA ZAPOVIJED
            • III. Drustveni nauk Crkve
Previous - Next

Click here to hide the links to concordance

III. Drustveni nauk Crkve

2419 "Krscanska Objava vodi k visem razumijevanju zakonâ drustvenog zivota". Crkva prima od Evandjelja punu objavu istine o covjeku. Kad vrsi poslanje navijestanja Evandjelja, ona, u ime Kristovo, svjedoci covjeku o njegovu vlastitom dostojanstvu i o zvanju na zajednistvo osobâ; ona ga uci zahtjevima pravde i mira, sukladnima mudrosti Bozjoj.

2420 Crkva donosi moralni sud, u gospodarskim i drustvenim pred-metima, "kad temeljna prava osobe ili spas dusâ to zahtijevaju". Sto se tice moralnog podrucja, njezino je poslanje razlicito od poslanja gradjanskih vlasti: Crkva se brine za vremenite vidove opceg dobra ukoliko su upravljeni najvisem Dobru, nasoj posljednjoj svrsi. Ona nastoji svojski preporucivati ispravne stavove u odnosu na zemaljska dobra i u drustveno-gospodarskim odnosima. 2421 Drustvena nauka Crkve razvila se u devetnaestom stoljecu, u doba susreta Evandjelja s modernim industrijskim drustvom, njegovim novim ustrojstvom za proizvodnju potrosnih dobara, njegovim novim poimanjem drustva, drzave i vlasti, njegovim novim oblicima rada i vlasnistva. Razvitak nauke Crkve, u ekonomskim i drustvenim predmetima, svjedoci trajnu vrijednost crkvenog ucenja, i istodobno pravi smisao njezine uvijek zive i djelatne Predaje. 2422 Drustveni nauk Crkve sadrzi sklop ucenja koji se malo pomalo granao po tumacenju kojim je Crkva tijekom povijesti, uz pratnju Duha Svetoga, objasnjavala dogadjaje u svjetlu cjelokupnosti rijeci objavljene od Krista Isusa. Taj nauk postaje za ljude dobre volje to prihvatljivijim sto dublje nadahnjuje ponasanje vjernikâ.

2423 Drustvena nauka Crkve predlaze nacela za razmisljanje; naznacuje mjerila za prosudjivanje; daje smjernice za djelovanje. Svaki sustav po kojemu bi drustveni odnosi bili potpuno podredjeni ekonomskim cimbenicima protivan je naravi ljudske osobe i njezinih cina.

2424 Teorija koja od dobiti cini iskljucivo pravilo i posljednji cilj ekonomske djelatnosti moralno je neprihvatljiva. Neuredna pohlepa za novcem redovito proizvodi opake ucinke. To je jedan od uzroka mnogih sukoba sto smucuju drustveni red.

Sustav koji "zrtvuje temeljna prava osobâ i skupinâ kolektivnoj organizaciji proizvodnje" protivan je ljudskom dostojanstvu. Svaki postupak koji osobe svodi na puka sredstva u cilju dobiti zarobljuje covjeka, vodi k idolopoklonstvu novca i pridonosi sirenju ateizma. "Ne mozete sluziti Bogu i Mamoni" (Mt 6,24; Lk 16,13).

2425 Crkva je odbacila totalitarne i ateisticke ideologije, povezane, u moderno doba, s "komunizmom" ili "socijalizmom". K tome, u praksi "kapitalizma" odbila je indivi-dualizam i apsolutno prvenstvo zakona trzista nad ljudskim radom. Regulacija ekonomije samim centraliziranim planiranjem u osnovi izopacuje drustvene sveze; a regulacija samim zakonom trzista vrijedja drustvenu pravdu, "jer ima mnogo ljudskih potreba koje trziste ne moze zadovoljiti". Treba zagovarati razumnu regulaciju trzista i ekonomskih inicijativa, po ispravnoj ljestvici vrijednostî i u cilju opceg dobra.




Previous - Next

Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by EuloTech SRL - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License