|
2437 Na medjunarodnoj razini,
nejednakost ekonomskih zaliha i sredstava tolika je da uzrokuje pravi
"jaz" medju narodima.S jedne strane su oni koji posjeduju i umnazaju
sredstva razvoja, a s druge oni koji gomilaju dugove.
2438 Razliciti uzroci religijske,
politicke, ekonomske i financijske naravi, daju danas "socijalnom pitanju
svjetsku sirinu". Medju narodima kojih su politike vec medjuovisne nuzna
je solidarnost. Ona je jos nuznija kad je posrijedi zaustavljanje
"izopacenih mehanizama" koji prijece razvitak manje uznapredovalih
zemalja. Zloporabne, ako ne i lihvarske financijske sustave, nepravedne
trgovinske odnose medju narodima, utrku u naoruzavanju treba zamijeniti opcim
naporom da se zalihe pokrenu prema ciljevima moralnoga, kulturnog i ekonomskog
razvitka, "iznova odredjujuci prednosti i ljestvice
vrijednostî".
2439 Bogati narodi imaju
tesku moralnu odgovornost prema narodima koji ne mogu sami osigurati sredstva
svoga razvitka, ili su u tome bili sprijeceni tragicnim povijesnim dogadjajima.
To je duznost solidarnosti i ljubavi; to je i obveza pravednosti ako
blagostanje bogatih naroda proizlazi iz izvora koji nisu bili pravedno placeni.
2440 Izravna pomoc jest
prikladan odgovor na neposredne, izvanredne potrebe, prouzrocene, na primjer,
prirodnim katastrofama, posastima itd. Ali ona nije dovoljna za prevladavanje
teskih nevolja prouzrocenih stanjem oskudice ni za trajno zadovoljenje potrebâ.
Treba takodjer reformirati medjunarodne ekonomske i financijske ustanove,
kako bi bolje promicale pravicne odnose s manje uznapredovalim zemljama.
Treba podupirati napor siromasnih zemalja koje se trude oko svog razvoja i
oslobodjenja. Ova nacela treba na posve osobit nacin primijeniti na podrucju
zemljo-radnje. Seljaci, osobito u trecem svijetu, tvore pretezito mnostvo
siromasnih.
2441 Rast smisla za Boga i
poznavanja samoga sebe u osnovi je svakoga cjelovitog razvitka ljudskoga
drustva. Tada razvitak umnaza materijalna dobra i stavlja ih u sluzbu osobe
i njezine slobode, smanjujuci ekonomsku bijedu i izrabljivanje. On promice
postivanje kulturnog identiteta i otvorenost transcendenciji.
2442 Ne spada na crkvene pastire
izravno se uplitati u politicko djelo i u organizaciju drustvenog zivota. Ta
zadaca spada u zvanje vjernikâ laikâ, koji sa svojim
sugradjanima djeluju na vlastitu inicijativu. Drustvena djelatnost moze
ukljucivati mnogo konkretnih putova, ali ce joj uvijek biti cilj opce dobro i
bit ce u skladu s evandjeoskom porukom i naukom Crkve. Spada na vjernike laike
"prozimati vremenite stvarnosti krscanskim zalaganjem i u tom pokazivati
da su svjedoci i djelatnici mira i pravde".
|