II. Vjernici laici

897 "Pod imenom laici ovdje se podrazumijevaju svi vjernici osim clanova svetoga reda i redovnickog staleza odobrenog od Crkve, to jest vjernici koji - posto su krstenjem zdruzeni u jedno tijelo s Kristom, ucinjeni Bozjim narodom i na svoj nacin postali dionici Kristove svecenicke, prorocke i kraljevske sluzbe - koliko na njih spada, u Crkvi i u svijetu vrse poslanje svega naroda Bozjega".

POZIV LAIKA

898 "Laicima je, po njihovu pozivu, svojstveno da teze za Kraljevstvom Bozjim, baveci se vremenitim stvarima i uredjujuci ih po Bogu (...). Na njih dakle osobito spada da sve vremenite stvari, s kojima su tijesno povezani, tako rasvijetle i urede da se uvijek vrse po Kristu te napreduju i budu na slavu Stvoritelja i Otkupitelja".

899 Inicijativa krscana laika napose je potrebna kad se radi o tome da se otkriju i iznadju sredstva koja ce omoguciti da zahtjevi krscanskog nauka i zivota prozmu drustvenu, politicku i gospodarsku zbilju. Ta je inicijativa normalni dio crkvenog zivota: Vjernici se laici nalaze na prvoj crti crkvenoga zivota; po njima je Crkva zivotno pocelo ljudskog drustva. Zato napose oni moraju biti sve vise svjesni ne samo da pripadaju Crkvi, nego da jesu Crkva, sto ce reci zajednica vjernika na zemlji pod vodstvom zajednicke Glave, Pape, i biskupa s njim u zajednistvu. Oni su Crkva. 900 Buduci da im je Bog, kao svim vjernicima, na temelju krstenja i potvrde stavio u duznost apostolat, laici su obvezani, i na to imaju pravo, pojedinacno ili okupljeni u drustvima, raditi na tome da svi ljudi po svoj zemlji upoznaju i prihvate Bozju poruku spasenja; ta je obveza jos zahtjevnija ondje gdje ljudi mogu samo preko njih cuti Evandjelje i upoznati Krista. U crkvenim je zajednicama njihovo djelovanje toliko potrebno da bez njega apostolat pastira, vecinom, ne moze postici svoj potpuni ucinak.

UDIONISTVO LAIKA U KRISTOVOJ SVECENICKOJ SLUZBI

901 "Buduci da su posveceni Kristu i pomazani Duhom Svetim, laici su cudesno pozvani i pouceni, da se u njima proizvedu sve obilniji plodovi Duha. Jer, sva njihova djela, molitve i apostolski pothvati, bracni i obiteljski zivot, svagdanji rad, odmor duha i tijela, ako se vrse u Duhu, stovise i tegobe zivota, ako se strpljivo podnose, postaju “zrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu” (1 Pt 2,5), koje se u euharistijskom slavlju pobozno prinose Ocu zajedno s prinosom Gospodinova Tijela. Tako i laici, iskazu-juci posvuda u svetosti cin hvale, posvecuju Bogu sam svijet". 902mNa poseban nacin roditelji sudjeluju u posvetiteljskoj sluzbi "kad provode bracni zivot u krscanskom duhu i brinu se o krscanskom odgoju djece".

903mAko posjeduju trazena svojstva, laicima se moze zastalno podijeliti sluzba citaca i akolita. "Gdje to potreba Crkve svjetuje, ako nema sluzbenika, mogu i laici, iako nisu citaci i akoliti, preuzeti neke njihove sluzbe, naime, obavljati sluzbu rijeci, predvoditi bogosluzne molitve, krstiti i dijeliti svetu pricest prema pravnim propisima".

NJIHOVO UDIONISTVO U KRISTOVOJ PROROCKOJ SLUZBI

904 "Krist (...) ispunja svoju prorocku sluzbu ne samo po hijerarhiji (...) nego i po laicima, koje zato cini svojim svjedocima te ih poucava osjecajem vjere i miloscu rijeci": Poucavati nekoga da prihvati vjeru duznost je svakog propovjednika, stovise i svakog vjernika. 905 Laici ispunjuju svoje prorocko poslanje i evangelizacijom, to jest navjescujuci Krista "svjedocanstvom zivota i rijecju". To propovijedanje Evandjelja po laicima "dobiva neku specificnu notu i osobitu uspjesnost po tome sto se vrsi u obicnim prilikama svijeta": Taj apostolat nije samo u svjedocanstvu zivota: pravi apostol trazi priliku da Krista navjescuje rijecima, bilo nevjerujucima (...) bilo vjernicima. 906mVjernici laici koji su za to sposobni i obrazovani mogu suradjivati u predavanju vjeronauka, poucavanju svetih znanosti, u sredstvima drustvenog priopcivanja.

907 "Prema znanju, strucnosti i ugledu kojima raspolazu, vjernici imaju pravo, a katkada i duznost, da svetim pastirima ocituju svoje misljenje o onome sto je za dobrobit Crkve, i da to misljenje - cuvajuci cjelovitost vjere i cudoredja kao i postivanje prema pastirima te pazeci na zajednicku korist i dostojanstvo osoba - priopce i drugim vjernicima".

NJIHOVO UDIONISTVO U KRISTOVOJ KRALJEVSKOJ SLUZBI

908 Krist je, svojom poslusnoscu sve do smrti, apostolima priopcio dar kraljevske slobode, "da samozatajom i svetim zivotom pobijede u sebi kraljevstvo grijeha": Onaj koji gospodari svojim tijelom i vlada svojom dusom, ne dopustajuci da njome ovladaju strasti, svoj je gospodar: moze se nazvati kraljem, jer je u stanju da ravna svojom osobom; slobodan je i neovisan i ne prepusta se gresnom robovanju. 909 "Osim toga neka laici, i udruzujuci svoje sile, tako ozdravljaju ustanove i prilike u svijetu, ako one gdje na grijeh poticu, da budu sve dovedene u sklad s nacelima pravde te ne smetaju, nego pogoduju vrsenju kreposti. Tako radeci prozet ce moralnom vrijednoscu kulturu i ljudska djela".

910 "Laici se takodjer mogu osjecati pozvanima ili biti pozvani da sura-djuju s pastirima u sluzbi crkvene zajednice, u njezinu rastu i zivotu, vrseci vrlo razlicite sluzbe, prema milosti i darovima koje im je Gospodin povjerio". 911m"Prema pravnoj odredbi, vjernici laici mogu sudjelovati u upravnoj vlasti" u Crkvi. Stoga su nazocni u pokrajinskim saborima,biskupijskim sinodama, pastoralnim vijecima; u tijelima koja zajednicki (in solidum) vrse pastirsku sluzbu u nekoj zupi; u ekonomskim vijecima; u crkvenim sudovima,itd. 912 Vjernici trebaju "prava i duznosti sto na njih spadaju ukoliko su clanovi Crkve pomno razlikovati od prava i duznosti koje im pripadaju ukoliko su clanovi ljudskog drustva. Neka nastoje da oboje dovedu u sklad, imajuci na pameti da se u svakoj vremenitoj stvari moraju voditi krscanskom savjescu, jer se nikakva ljudska djelatnost, ni u naravnim stvarima, ne moze oteti Bozjoj zapovijedi".

913 "Tako je svaki laik, zbog samih darova koje je primio, ujedno svjedok i zivo orudje poslanja Crkve “po mjeri dara Kristova” (Ef 4,7)".