Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Katekizam Katolicke Crkve

IntraText CT - Text

  • PRVI DIO VJEROVANJE
    • DRUGI ODSJEK ISPOVIJEST KRSCANSKE VJERE SIMBOLI VJERE
      • TRECE POGLAVLJE VJERUJEM U DUHA SVETOGA
        • Clanak 11. "VJERUJEM U USKRSNUCE TIJELA"
            • II. Umrijeti u Kristu Isusu
Previous - Next

Click here to show the links to concordance

II. Umrijeti u Kristu Isusu

1005 Da se uskrsne s Kristom, treba umrijeti s Kristom, treba se "iseliti iz tijela i naseliti kod Gospodina" (2 Kor 5,8). Pri tom "odlasku" (Fil 2,23), koji je smrt, dusa se dijeli od tijela. Ona ce se sa svojim tijelom sjediniti u dan uskrsnuca mrtvih.

SMRT

1006 "Zagonetka ljudskog polozaja dostize vrhunac pred smrcu". U nekom smislu, tjelesna je smrt naravna, ali za vjeru, ona je, u stvari, "placa grijeha" (Rim 6,23). I za one koji umiru u milosti Kristovoj, ona je sudjelovanje u smrti Gospodnjoj, da bi mogli sudjelovati i u njegovu uskrsnucu.

1007 Smrt je kraj zemaljskoga zivota. Nas je zivot odmjeren vremenom, tijekom kojega se mijenjamo, starimo, te se, kao kod svih zivih bica na zemlji, smrt javlja kao normalan svrsetak zivota. Taj vid smrti pridaje hitnost nasim zivotima: spomen na nasu smrtnost sluzi takodjer da nas podsjeti kako za ostvarenje svoga zivota imamo samo ograniceno vrijeme: I sjecaj se svoga Stvoritelja u dane svoje mladosti, (...) prije nego se vrati prah u zemlju kao sto je iz nje i dosao, a duh se vrati Bogu, koji ga je dao (Prop 12, 1. 7). 1008 Smrt je posljedica grijeha. Kao vjerodostojni tumac nauka Svetog pisma i Predaje, crkveno Uciteljstvo uci da je smrt usla u svijet zbog ljudskog grijeha. Iako covjek posjeduje smrtnu narav, Bog je odredio da ne umre. Smrt je dakle protivna naumu Boga Stvoritelja; ona je usla u svijet kao posljedica grijeha. "Tjelesna smrt, od koje bi covjek bio postedjen da nije sagrijesio", postala je tako covjekov "posljednji neprijatelj", koji treba biti pobijedjen.

1009 Smrt je po Kristu preobrazena. I Isus, Sin Bozji, podnio je smrt, svojstvenu ljudskom stanju. Ali, usprkos strahu pred njom, prihvatio ju je cinom potpunog i slobodnog podlaganja volji Ocevoj. Isusov je posluh promijenio prokletstvo smrti u blagoslov.

SMISAO KRSCANSKE SMRTI

1010 Zahvaljujuci Kristu, krscanska smrt ima pozitivan smisao. "Meni je zivjeti Krist, a umrijeti dobitak!" (Fil 1,21). "Vjerodostojna je rijec: Ako s njime umrijesmo, s njime cemo i zivjeti" (2 Tim 2,11). Bitna novost krscanske smrti jest u ovome: krscanin je po krstenju sakramentalno vec "umro s Kristom", da bi zivio novim zivotom; ako pak umremo u milosti Kristovoj, fizicka smrt dovrsava to "umiranje s Kristom" te ispunja nase utjelovljenje u njega, u njegov otkupiteljski cin: Dobro je za me da umrem u (eis ) Krista Isusa, vise nego da vladam krajnjim dijelovima zemlje. Njega trazim, koji je za nas umro; njega hocu, koji je za nas uskrsnuo. Moje se rodjenje priblizuje (...). Pustite me da primim cisto svjetlo; kada dodjem tamo, bit cu covjek. 1011 U smrti Bog covjeka zove k sebi. Zbog toga krscanin moze prema smrti osjetiti zelju kakvu je iskusio sveti Pavao: "Zelja mi je otici i s Kristom biti" (Fil 1,23); i on moze svoju smrt preobraziti u cin poslusnosti i ljubavi prema Ocu, po primjeru Kristovu: Moja je zemaljska zelja razapeta; (...) u meni ziva voda romoni i kaze mi: "Dodji k Ocu!"

Zelim vidjeti Boga; a da ga vidim, moram umrijeti.

Ja ne umirem, ulazim u zivot. 1012 Krscanski je pogled na smrt izvanredno dobro izrazen u crkvenom bogosluzju: Tvojim se vjernima, Gospodine, zivot mijenja, a ne oduzima; i posto se raspadne dom ovozemnog boravka, stjece se vjecno prebivaliste na nebesima. 1013 Smrt je svrsetak covjekova zemaljskog hodocasca, svrsetak vreme-na milosti i milosrdja koje mu Gospodin pruza da ostvari svoj ovozemni zivot prema Bozjem nacrtu i da odredi svoju konacnu sudbinu. Kada zavrsi "jedini tijek naseg zemaljskog zivota", vise se necemo vratiti da zivimo druge zemaljske zivote. Ljudi samo jednom umiru (Hebr 9,27). Poslije smrti nema "ponovnog radjanja" ("reinkarnacije").

1014 Crkva nas potice da se pripremimo za cas smrti ("Od nagle i nepripravne smrti, oslobodi nas, Gospodine", Litanije svih svetih), da molimo Majku Bozju da nas zagovara "na casu smrti nase" (Zdravo Marijo), da se utjecemo svetom Josipu, zastitniku dobre smrti: U svakom cinu i misli tako se vladaj kao da ces danas umrijeti. Kad bi imao cistu savjest, ne bi se mnogo bojao smrti. Bolje je cuvati se grijeha nego izbjegavati smrt. Ako danas nisi spreman, kako ces biti sutra?

Hvaljen budi, moj Gospodine, za sestru nasu tjelesnu Smrt,

kojoj nijedan covjek ne moze izbjeci.

Jao onima koji umiru u smrtnome grijehu;

blago onima koje smrt nadje

po tvojoj svetoj volji,

jer im druga smrt nece nanijeti zla.




Previous - Next

Table of Contents | Words: Alphabetical - Frequency - Inverse - Length - Statistics | Help | IntraText Library

Best viewed with any browser at 800x600 or 768x1024 on Tablet PC
IntraText® (V89) - Some rights reserved by EuloTech SRL - 1996-2007. Content in this page is licensed under a Creative Commons License