II. Putovi k spoznaji Boga

31 Buduci da je stvoren na sliku Bozju i pozvan da upozna i ljubi Boga, covjek koji Boga trazi otkriva neke "putove" da bi dosao do spoznaje Boga. Oni se nazivaju takodjer "dokazima za opstojnost Bozju", ne u smislu prirodoznanstvenih dokaza, vec u smislu "konvergentnih i uvjerljivih obrazlozenja" koja nam omogucuju doci do prave sigurnosti.

Ti "putovi" koji nas priblizuju Bogu imaju kao ishodisnu tocku stvorenje: materijalni svijet i ljudsku osobu.

32 Svijet. Polazeci od gibanja i nastajanja, iz kontingencije, iz reda i ljepote svijeta moze se spoznati Boga kao izvor i svrhu svemira.

Sveti Pavao s obzirom na pogane tvrdi: "Sto se o Bogu moze spoznati, ocito im je: Bog im je ocitovao. Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vjecna njegova moc i bozanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima vidi" (Rim 1,19-20). ⁸

A sveti Augustin kaze: "Ispitaj ljepotu zemlje, mora, prorijedjena i svugdje prisutna zraka; ispitaj ljepotu neba(...) ispitaj sve te stvari. Sve ce ti odgovoriti: Gledaj nas samo i promotri kako smo lijepe! Njihova je ljepota kao njihov hvalospjev (“confessio”). No, ta stvorenja, tako lijepa a ipak promjenljiva, tko ih je stvorio ako ne netko tko je lijep (“pulcher”) a nepodlozan mijeni?" ⁹

33 Covjek. Svojom otvorenoscu prema istini i ljepoti, svojim smislom za moralno dobro, svojom slobodom i glasom svoje savjesti, svojom ceznjom za beskonacnim i za srecom covjek postavlja pitanja o Bozjoj opstojnosti. U svemu tome on zamjecuje znakove vlastite duhovne duse. Buduci da je "klica vjecnosti sto je u sebi nosi, nesvediva na samu materiju",¹⁰ covjekova dusa moze imati svoje porijeklo samo u Bogu.

34 Svijet i covjek svjedoce, da nemaju u sebi samima ni svoj prvi uzrok ni svoj zadnji cilj, nego da imaju udjela u Bicu koje nema ni pocetka ni svrsetka. Tako, ovim razlicitim "putovima" covjek moze spoznati da postoji neka stvarnost, koja je prvotni uzrok i zadnja svrha svega, "a sto svi nazivlju Bogom".¹¹

35 Covjek ima sposobnosti koje mu omogucuju da upozna opstojnost osobnoga Boga. Ali da bi usao u neki odnos prisnog prijateljstva s Bogom, Bog se htio covjeku objaviti i dati mu milost da tu Objavu u vjeri prihvati. "Dokazi" za opstojnost Bozju medjutim mogu pripraviti na vjeru i dovesti do zakljucka kako se ona ne protivi ljudskom razumu.