Ukratko

1833 Krepost je stalno i cvrsto raspolozenje da se cini dobro.

1834 Ljudske kreposti su stalna raspolozenja razuma i volje koja ravnaju nasim cinima, sredjuju nase strasti i upravljaju nasim vladanjem po razumu i vjeri. Mogu se okupiti oko cetiri stozerne kreposti: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost.

1835 Razboritost potice prakticni razum da u svakoj prilici razlikuje nase pravo dobro i da izabire prikladna sredstva da ga ostvari.

1836 Pravednost se sastoji u postojanoj i cvrstoj volji Bogu i bliznjemu dati sto im pripada.

1837 Jakost osigurava cvrstocu u poteskocama i ustrajnost u traganju za dobrom.

1838 Umjerenost obuzdava privlacnost sjetilnih uzitaka i osposobljuje za ravnotezu u upotrebi stvorenih dobara.

1839 Moralne kreposti rastu odgojem, slobodnim cinima i ustrajnoscu u naporu. Bozanska milost ih cisti i uzdize.

1840 Bogoslovne kreposti omogucavaju krscanima da zive u vezi s Presvetim Trojstvom. Bog im je izvor, poticaj i objekt, Bog koga covjek spoznaje po vjeri, u kog se nada i koga ljubi radi njega samoga.

1841 Tri su bogoslovne kreposti: vjera, ufanje i ljubav.One prozimlju i ozivljavaju sve moralne kreposti.

1842 Po vjeri vjerujemo u Boga i u sve sto nam je on objavio i sto nam sveta Crkva predlaze vjerovati.

1843 Po ufanju zelimo i cvrstim pouzdanjem od Boga iscekujemo vjecni zivot i milosti da ga zasluzimo.

1844 Po ljubavi ljubimo Boga iznad svega, svoga bliznjega kao same sebe iz ljubavi prema Bogu. Ona je "sveza savrsenstva" (Kol 3,14) i forma svih kreposti. 1845 Sedam je darova Duha Svetoga darovanih krscanima: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, poboznost i strah Bozji.