V. Mnozenje grijeha

1865 Grijeh povlaci sa sobom grijeh; ponavljanjem istih cina radja se mana. Iz nje proizlaze izopacena nagnuca koja zasljepljuju savjest i iskrivljuju konkretne sudove o dobru i zlu. Tako grijeh tezi da se ponovi i ukorijeni, ali on ne moze unistiti moralni osjecaj do korijena.

1866 Mane se mogu svrstati prema krepostima kojima se suprotstavljaju, ili se mogu povezati uz glavne grijehe sto ih krscansko iskustvo razlikuje slijedeci svetog Ivana Kasijana i svetog Grgura Velikoga. Zovu se glavnima, jer oni radjaju druge grijehe, druge mane. To su: oholost, skrtost (lakomost), zavist, srdzba, bludnost, neumjerenost u jelu i picu, lijenost ili nehaj (ignavia).

1867 Katehetska tradicija podsjeca da postoje takodjer "u nebo vapijuci grijesi". U nebo vapiju: krv Abelova; sodomski grijeh; jauk potlacenog naroda u Egiptu; jauk stranca, udovice i sirote;nepravda prema zaposlenom radniku.

1868 Grijeh je osoban cin. Osim toga odgovorni smo i za grijehe sto ih drugi cine, kad u njima sudjelujemo:

ucestvujuci u njima izravno i svojevoljno;

naredjujuci, svjetujuci, hvaleci ili odobravajuci ih;

ne prijavljivajuci ili ne sprecavajuci ih, kad smo to duzni uciniti;

stiteci one koji cine zlo.

1869 Tako grijeh cini ljude uzajamnim sukrivcima dajuci da medju njima vlada pozuda, nasilje i nepravda. Grijesi su uzrok drustvenih situacija i institucija koje se protive bozanskoj dobroti. "Strukture grijeha" izraz su i ucinak osobnih grijeha. Navode svoje zrtve da i one cine zlo. U nekom analoskom smislu one tvore "drustveni grijeh". Ukratko

1870 "Bog je sve zatvorio u neposlusnost da se svima smiluje" (Rim 11,32).

1871 Grijeh jest "rijec, cin ili zelja protiv vjecnog zakona". On je uvreda Bogu: podize se protiv Boga neposlusnoscu koja je suprotna Kristovoj poslusnosti.

1872 Grijeh je cin protivan razumu. On ranjava covjekovu narav i ugrozava ljudsku solidarnost.

1873 Korijen je svih grijeha u ljudskom srcu. Vrsta i tezina grijeha mjere se prvenstveno prema objektu.

1874 Namjerno, tj. znajuci i hoteci, izabrati nesto sto se tesko protivi bozanskom zakonu i covjekovoj konacnoj svrsi znaci pociniti smrtni grijeh. On u nama razara ljubav bez koje je nemoguce vjecno blazenstvo. Ako se za to ne kajemo, taj nas grijeh vodi u vjecnu smrt. 1875 Laki grijeh je moralni nered popravljiv po ljubavi, koju takav grijeh ne unistava u nama.

1876 Ponavljanje grijeha, pa i lakih, radja manama, medju kojima se isticu glavni grijesi.