V. Pravda i solidarnost medju narodima

2437 Na medjunarodnoj razini, nejednakost ekonomskih zaliha i sredstava tolika je da uzrokuje pravi "jaz" medju narodima.S jedne strane su oni koji posjeduju i umnazaju sredstva razvoja, a s druge oni koji gomilaju dugove.

2438 Razliciti uzroci religijske, politicke, ekonomske i financijske naravi, daju danas "socijalnom pitanju svjetsku sirinu". Medju narodima kojih su politike vec medjuovisne nuzna je solidarnost. Ona je jos nuznija kad je posrijedi zaustavljanje "izopacenih mehanizama" koji prijece razvitak manje uznapredovalih zemalja. Zloporabne, ako ne i lihvarske financijske sustave, nepravedne trgovinske odnose medju narodima, utrku u naoruzavanju treba zamijeniti opcim naporom da se zalihe pokrenu prema ciljevima moralnoga, kulturnog i ekonomskog razvitka, "iznova odredjujuci prednosti i ljestvice vrijednostî".

2439 Bogati narodi imaju tesku moralnu odgovornost prema narodima koji ne mogu sami osigurati sredstva svoga razvitka, ili su u tome bili sprijeceni tragicnim povijesnim dogadjajima. To je duznost solidarnosti i ljubavi; to je i obveza pravednosti ako blagostanje bogatih naroda proizlazi iz izvora koji nisu bili pravedno placeni.

2440 Izravna pomoc jest prikladan odgovor na neposredne, izvanredne potrebe, prouzrocene, na primjer, prirodnim katastrofama, posastima itd. Ali ona nije dovoljna za prevladavanje teskih nevolja prouzrocenih stanjem oskudice ni za trajno zadovoljenje potrebâ. Treba takodjer reformirati medjunarodne ekonomske i financijske ustanove, kako bi bolje promicale pravicne odnose s manje uznapredovalim zemljama. Treba podupirati napor siromasnih zemalja koje se trude oko svog razvoja i oslobodjenja. Ova nacela treba na posve osobit nacin primijeniti na podrucju zemljo-radnje. Seljaci, osobito u trecem svijetu, tvore pretezito mnostvo siromasnih.

2441 Rast smisla za Boga i poznavanja samoga sebe u osnovi je svakoga cjelovitog razvitka ljudskoga drustva. Tada razvitak umnaza materijalna dobra i stavlja ih u sluzbu osobe i njezine slobode, smanjujuci ekonomsku bijedu i izrabljivanje. On promice postivanje kulturnog identiteta i otvorenost transcendenciji.

2442 Ne spada na crkvene pastire izravno se uplitati u politicko djelo i u organizaciju drustvenog zivota. Ta zadaca spada u zvanje vjernikâ laikâ, koji sa svojim sugradjanima djeluju na vlastitu inicijativu. Drustvena djelatnost moze ukljucivati mnogo konkretnih putova, ali ce joj uvijek biti cilj opce dobro i bit ce u skladu s evandjeoskom porukom i naukom Crkve. Spada na vjernike laike "prozimati vremenite stvarnosti krscanskim zalaganjem i u tom pokazivati da su svjedoci i djelatnici mira i pravde".