V. DRUGA SALOMONOVA ZBIRKA IZREKA

#25I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog. (2) Slava je Božja sakrivati stvar, a slava kraljevska istraživati je. (3) Neistražljivo je nebo u visinu, zemlja u dubinu i srce kraljevsko. (4) Ukloni trosku od srebra, i uspjet će posao zlataru. (5) Ukloni opakoga ispred kralja, i utvrdit će se pravicom prijestol njegov. (6) Ne veličaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaško, (7) jer je bolje da ti se kaže: "Popni se gore" nego da te ponize pred odličnikom. (8) Što su ti oči vidjele ne iznosi prebrzo na raspru; jer što ćeš učiniti na koncu kad te opovrgne bližnji tvoj? (9) Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tuđe tajne, (10) da te ne izgrdi tko čuje i da ti se kleveta ne vrati. (11) Riječi kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama. (12) Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata. (13) Vjeran je glasnik onomu tko ga šalje kao ledena studen u doba žetve: on krijepi dušu svoga gospodara. (14) Tko se diči lažljivim darom, on je kao oblak i vjetar bez kiše. (15) Strpljivošću se ublažava sudac, mek jezik i kosti lomi. (16) Kad naiđeš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao. (17) Rijetko zalazi u kuću bližnjega svoga, da te se ne zasiti i ne zamrzi na te. (18) Čovjek koji svjedoči lažno na bližnjega svoga on je kao bojni malj i mač i oštra strijela. (19) Uzdanje u bezbožnika na dan nevolje - krnjav je zub i noga klecava. (20) Kao onaj koji skida haljinu u zimski dan ili ocat lije na ranu, takav je onaj tko pjeva pjesmu turobnu srcu. (21) Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom. (22) Jer mu zgrćeš ugljevlje na glavu i Jahve će ti platiti. (23) Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice. (24) Bolje je stanovati pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom. (25) Kao studena voda žednu grlu, takva je dobra vijest iz zemlje daleke. (26) Kao zatrpan izvor i vrelo zamućeno, takav je pravednik koji kleca pred opakim. (27) Jesti mnogo meda nije dobro niti tražiti pretjerane časti. (28) Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom. #26Kao snijeg ljeti ili kiša o žetvi, tako pristaju počasti bezumnomu. (2) Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja. (3) Bič konju, uzda magarcu, a šiba leđima bezumnika. (4) Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak. (5) Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi učinio sam sebi mudar. (6) Odsijeca noge sebi i gorčinu pije tko po bezumnom poruke šalje. (7) Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumničkim. (8) Kamen za praćku vezuje tko bezumnom iskazuje čast. (9) Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika. (10) Strijelac koji ranjava sve prolaznike: takav je onaj tko unajmljuje bezumnika. (11) Bezumnik se vraća svojoj ludosti kao što se pas vraća na svoju bljuvotinu. (12) Vidiš li čovjeka koji se sam sebi mudrim čini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega! (13) Lijenčina veli: "Zvijer je na putu, i lav je na ulicama." (14) Kao što se vrata okreću na stožerima svojim, tako i lijenčina na postelji svojoj. (15) Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ne može prinijeti ustima. (16) Lijenčina se čini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju. (17) Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne tiče. (18) Kao bjesomučnik koji baca zublje, strelice i sije smrt, (19) takav je čovjek koji vara bližnjega svoga i veli: "Samo se našalih." (20) Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa. (21) Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu. (22) Klevetnikove su riječi kao slastice: spuštaju se u dno utrobe. (23) Srebrna gleđa preko zemljana suđa: laskave usne i opako srce. (24) Mrzitelj hini usnama svojim, a u sebi nosi prijevaru; (25) ne vjeruj mu kad ljupkim glasom govori, jer u srcu mu je sedam grdila; (26) ako himbom skriva mržnju, njegova će se opačina otkriti na zboru. (27) Tko jamu kopa, sam u nju pada, i tko kamen valja, na njega se prevaljuje. (28) Lažljiv jezik mrzi svoje žrtve, laskava usta propast spremaju. #27Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti. (2) Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne. (3) Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes. (4) Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti ljubomoru? (5) Bolji je javni ukor nego lažna ljubav. (6) Čestiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi. (7) Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko. (8) Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je čovjek daleko od svojeg zavičaja. (9) Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatkoća prijateljstva tješi dušu. (10) Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja očeva i ne dolazi u kuću bratovu kad si u nesreći; bolji je susjed blizu nego brat daleko. (11) Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi. (12) Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu. (13) Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga i oplijeni ga mjesto tuđinca. (14) Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu. (15) Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto. (16) Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje. (17) Željezo se željezom oštri i čovjek oštri jedan drugoga. (18) Tko čuva smokvu, jede od njena ploda, i tko čuva svoga gospodara, poštiva se. (19) Kao što se u vodi različito odražava lice od lica, tako i u srcu čovjek od čovjeka. (20) Carstvo Smrti i Propast ne mogu se zasititi, tako ni oči čovječje. (21) Taljika je za srebro i peć za zlato, a čovjek se poznaje po ustima koja ga hvale. (22) Da bezumnika stučeš tučkom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova. (23) Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima, (24) jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena? (25) Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi planinsko, (26) tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja; (27) tad imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu kući svojoj i za prehranu sluškinjama svojim. #28Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav. (2) Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana. (3) Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema. (4) Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se. (5) Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve. (6) Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem. (7) Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga. (8) Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima. (9) Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska. (10) Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću. (11) Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati. (12) Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju. (13) Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi. (14) Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću. (15) Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu. (16) Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi. (17) Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga. (18) Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih. (19) Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva. (20) Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne. (21) Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo. (22) Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica. (23) Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom. (24) Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: "Nije grijeh", drug je razbojniku. (25) Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će. (26) Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro. (27) Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet. (28) Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici. #29Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa. (2) Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki. (3) Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak. (4) Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće. (5) Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim. (6) U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se. (7) Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju. (8) Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu. (9) Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema. (10) Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu. (11) Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu. (12) Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake. (13) Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči. (14) Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka. (15) Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju. (16) Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu. (17) Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj. (18) Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona! (19) Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća. (20) Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on. (21) Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan. (22) Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe. (23) Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti. (24) Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva. (25) Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje. (26) Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome. (27) Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.