II. VELIKA SALOMONOVA ZBIRKA IZREKA

Salomonove mudre izreke

#10Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj. (2) Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti. (3) Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih. (4) Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje. (5) Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu. (6) Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje. (7) Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje. (8) Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada. (9) Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se. (10) Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada. (11) Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje. (12) Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške. (13) Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka. (14) Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti. (15) Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo. (16) Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh. (17) Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće. (18) Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je! (19) Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je. (20) Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi. (21) Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje. (22) Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka. (23) Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar. (24) Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava. (25) Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni. (26) Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju. (27) Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine. (28) Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno. (29) Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo. (30) Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje. (31) Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom. (32) Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću. #11Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. (2) S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost. (3) Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina. (4) Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti. (5) Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće. (6) Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost. (7) Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se. (8) Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo. (9) Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem. (10) Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga. (11) Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se. (12) Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti. (13) Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se. (14) Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima. (15) Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo. (16) Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo. (17) Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo. (18) Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu. (19) Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je. (20) Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni. (21) Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti. (22) Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma. (23) Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna. (24) Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji. (25) Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti. (26) Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje. (27) Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći. (28) Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće. (29) Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu. (30) Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše. (31) Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku. #12Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je. (2) Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu. (3) Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče. (4) Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima. (5) Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne. (6) Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova. (7) Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje. (8) Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem. (9) Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha. (10) Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno. (11) Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je. (12) Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda. (13) Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe. (14) Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se. (15) Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete. (16) Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu. (17) Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru. (18) Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje. (19) Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas. (20) Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete. (21) Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju. (22) Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu. (23) Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost. (24) Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost. (25) Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga. (26) Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put. (27) Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno. (28) Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti. #13Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora. (2) Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja. (3) Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je. (4) Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih. (5) Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu. (6) Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara. (7) Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo. (8) Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene. (9) Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se. (10) Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet. (11) Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat. (12) Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života. (13) Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva. (14) Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti. (15) Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je. (16) Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću. (17) Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje. (18) Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti. (19) Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla. (20) Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak. (21) Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima. (22) Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku. (23) Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde. (24) Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje. (25) Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu. #14Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje. (2) Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga. (3) U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne. (4) Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove. (5) Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž. (6) Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja. (7) Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje. (8) Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je. (9) Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima. (10) Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi. (11) Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti. (12) Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti. (13) I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga. (14) Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom. (15) Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj. (16) Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je. (17) Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi. (18) Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje. (19) Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim. (20) I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja. (21) Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima. (22) Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro? (23) U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo. (24) Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost. (25) Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica. (26) U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište. (27) Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti. (28) Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada. (29) Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost. (30) Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima. (31) Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu. (32) Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište. (33) U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže. (34) Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima. (35) Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi. #15Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu. (2) Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost. (3) Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre. (4) Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu. (5) Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini. (6) U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju. (7) Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano. (8) Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika. (9) Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom. (10) Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor. (11) I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih. (12) Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima. (13) Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu. (14) Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću. (15) Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka. (16) Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir. (17) Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja. (18) Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru. (19) Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika. (20) Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju. (21) Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi. (22) Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika. (23) Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka! (24) Razumnu čovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje. (25) Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici. (26) Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu. (27) Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će. (28) Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom. (29) Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih. (30) Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti. (31) Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima. (32) Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost. (33) Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost. #16Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti. (2) Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove. (3) Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti. (4) Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli. (5) Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne. (6) Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo. (7) Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim. (8) Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom. (9) Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove. (10) Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti. (11) Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi. (12) Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje. (13) Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo. (14) Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži. (15) U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom. (16) Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro. (17) Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj. (18) Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost. (19) Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima. (20) Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. (21) Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje. (22) Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost. (23) Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava. (24) Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima. (25) Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti. (26) Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova. (27) Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni. (28) Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje. (29) Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put. (30) Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost. (31) Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti. (32) Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. (33) U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka. #17Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke. (2) Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu. (3) Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam. (4) Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku. (5) Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne. (6) Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi. (7) Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive. (8) Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva. (9) Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje. (10) Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca. (11) Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj. (12) Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti. (13) Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg. (14) Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se! (15) Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi. (16) Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora! (17) Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje. (18) Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim. (19) Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast. (20) Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću. (21) Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale. (22) Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti. (23) Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici. (24) Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje. (25) Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj. (26) Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike. (27) Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha. (28) I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne. #18Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru. (2) Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška. (3) Kad dolazi opačina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom. (4) Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva. (5) Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu. (6) Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce. (7) Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu. (8) Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe. (9) Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa. (10) Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta. (11) Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj. (12) Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost. (13) Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu. (14) Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko će podići? (15) Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje. (16) Dar čovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše. (17) Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga. (18) Ždrijeb poravna svađe, pa i među moćnicima odlučuje. (19) Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi. (20) Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasićuje se rodom usana svojih. (21) Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova. (22) Tko je našao ženu, našao je sreću i stekao milost od Jahve. (23) Ponizno moleći govori siromah, a grubo odgovara bogataš. (24) Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata. #19Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman. (2) Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se. (3) Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu! (4) Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja. (5) Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći. (6) Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu. (7) Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi! (8) Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću. (9) Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada. (10) Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima. (11) Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu. (12) Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju. (13) Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine. (14) Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna. (15) Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje. (16) Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire. (17) Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo. (18) Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ. (19) Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev. (20) Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. (21) Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude. (22) Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca. (23) Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi. (24) Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi. (25) Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje. (26) Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku. (27) Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje! (28) Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu. (29) Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika. #20Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steći mudrosti. (2) Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog. (3) Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman počinje svađu. (4) Lijenčina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema. (5) Savjet je u srcu čovječjem voda duboka i razuman će je čovjek iscrpsti. (6) Mnogi se naziva dobrim čovjekom, ali tko će naći vjerna čovjeka? (7) Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega! (8) Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj istražuje svako zlo svojim očima. (9) Tko može reći: "Očistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?" (10) Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako. (11) I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravedno djelo njegovo. (12) I uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je Jahve načinio. (13) Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvori oči svoje i nasitit ćeš se kruha. (14) "Loše, loše", govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom. (15) Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit. (16) Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga; oplijeni njega umjesto tuđinca. (17) Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom. (18) Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj! (19) Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene. (20) Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine. (21) Od početka brzo stečeno imanje na koncu nije blagoslovljeno. (22) Nemoj govoriti: "Osvetit ću se za zlo"; čekaj Jahvu, i on će te spasiti. (23) Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja. (24) Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put? (25) Zamka je čovjeku nesmotreno reći: "Ovo je sveto", a poslije promišljati što je zavjetovao. (26) Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove. (27) Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe. (28) Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj. (29) Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa. (30) Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe. #21Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće. (2) Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca. (3) Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva. (4) Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh. (5) Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo. (6) Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt. (7) Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice. (8) Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka. (9) Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom. (10) Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega. (11) Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje. (12) Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću. (13) Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati. (14) Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost. (15) Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima. (16) Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom. (17) Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se. (18) Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog. (19) Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom. (20) Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa. (21) Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast. (22) Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali. (23) Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje. (24) Drzovitom i oholici ime je "podsmjevač"; on sve radi s prekomjernom drskošću. (25) Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla. (26) Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari. (27) Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi. (28) Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti. (29) Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj. (30) Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve. (31) Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu. #22Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. (2) Bogataš se i siromah sreću: obojicu ih Jahve stvori. (3) Pametan čovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu. (4) Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život. (5) Trnje i zamke su na putu varalici: tko čuva život svoj, daleko je od oboga. (6) Upućuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, neće odstupiti od njega. (7) Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku. (8) Tko sije nepravdu, žanje nesreću, i šiba njegova gnjeva udarit će njega samog. (9) Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu. (10) Otjeraj podsmjevača i prestat će svađe i nestat će nesloga i pogrda. (11) Jahve ljubi čisto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj. (12) Pogled Jahvin čuva znanje, Jahve pomućuje riječi bezbožnika. (13) Lijenčina veli: "Lav je vani, nasred trga poginuo bih." (14) Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo. (15) Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega. (16) Tko tlači siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti.