II. PRIMJENA: NOVI ŽIVOT U KRISTU

Duhovno bogoslužje

#12Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu - kao svoje duhovno bogoslužje. (2) Ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno.

Ponizna ljubav u zajednici

(3) Da, po milosti koja mi je dana svakomu između vas velim: ne precjenjujte se više no što se treba cijeniti, nego cijenite se razumno, kako je već komu Bog odmjerio mjeru vjere. (4) Jer kao što u jednom tijelu imamo mnogo udova, a nemaju svi isto djelovanje, (5) tako smo i mi, mnogi, jedno tijelo u Kristu, a pojedinci udovi jedan drugomu. (6) Dare pak imamo različite po milosti koja nam je dana: je li to prorokovanje - neka je primjereno vjeri; (7) je li služenje - neka je u služenju; je li poučavanje - u poučavanju; (8) je li hrabrenje - u hrabrenju; tko dijeli, neka je darežljiv; tko je predstojnik - revan; tko iskazuje milosrđe - radostan! (9) Ljubav nehinjena! Zazirite oda zla, prianjajte uz dobro! (10) Srdačno se ljubite pravim bratoljubljem! Pretječite jedni druge poštovanjem! (11) U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu služite! (12) U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani! (13) Pritječite u pomoć svetima u nuždi, gajite gostoljubivost! (14) Blagoslivljajte svoje progonitelje, blagoslivljajte, a ne proklinjite! (15) Radujte se s radosnima, plačite sa zaplakanima! (16) Budite istomišljenici među sobom! Neka vas ne zanosi što je visoko, nego privlači što je ponizno. Ne umišljajte si da ste mudri! (17) Nikome zlo za zlo ne vraćajte; zauzimajte se za dobro pred svim ljudima! (18) Ako je moguće, koliko je do vas, u miru budite sa svim ljudima! (19) Ne osvećujte se, ljubljeni, nego dajte mjesta Božjem gnjevu. Ta pisano je: Moja je odmazda, ja ću je vratiti, veli Gospodin. (20) Naprotiv: Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga, i ako je žedan, napoj ga! Činiš li tako, ugljevlje mu ražareno zgrćeš na glavu. (21) Ne daj se pobijediti zlom, nego dobrim svladavaj zlo.

Poslušnost vlastima

#13Svaka duša neka se podlaže vlastima nad sobom. Jer nema vlasti doli od Boga: koje postoje, od Boga su postavljene. (2) Stoga tko se suprotstavlja vlasti, Božjoj se odredbi protivi; koji se pak protive, sami će na se navući osudu. (3) Vladari doista nisu strah i trepet zbog dobra, nego zbog zla djela. Hoćeš li se ne bojati vlasti? Dobro čini pa ćeš imati pohvalu od nje! (4) Ta Božji je ona poslužitelj - tebi na dobro. Ako li zlo činiš, strahuj! Ne nosi uzalud mača! Božji je ona poslužitelj: gnjev njegov iskaljuje na onome koji zlo čini. (5) Treba se stoga podlagati, ne samo zbog gnjeva nego i zbog savjesti. (6) Zato i poreze plaćate: ta službenici su Božji oni koji se time bave. (7) Dajte svakomu što mu pripada: komu porez - porez, komu carina - carina, komu poštovanje - poštovanje, komu čast - čast.

Ljubav - ispunjenje Zakona

(8) Nikomu ništa ne dugujte, osim da jedni druge ljubite. Jer tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon. (9) Uistinu: Ne čini preljuba! Ne ubij! Ne ukradi! Ne poželi! i ima li koja druga zapovijed, sažeta je u ovoj riječi: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. (10) Ljubav bližnjemu zla ne čini. Punina dakle Zakona jest ljubav.

Kršćanin dijete svjetlosti

(11) To tim više što shvaćate ovaj čas: vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo. (12) Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. (13) Kao po danu pristojno hodimo, ne u pijankama i pijančevanjima, ne u priležništvima i razvratnostima, ne u svađi i ljubomoru, (14) nego zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i, u brizi za tijelo, ne pogodujte požudama.

Ljubav prema slabima

#14Slaboga u vjeri prigrlite, ali ne da se prepirete o mišljenjima. (2) Netko vjeruje da smije sve jesti, slabi opet jede samo povrće. (3) Tko jede, neka ne prezire onoga tko ne jede; tko pak ne jede, neka ne sudi onoga tko jede. Ta Bog ga je prigrlio. (4) Tko si ti da sudiš tuđega slugu? Svojemu Gospodaru i stoji i pada! A stajat će jer moćan je Gospodin da ga podrži. (5) Netko razlikuje dan od dana, nekomu je opet svaki dan jednak. Samo nek je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje. (6) Tko na dan misli, poradi Gospodina misli; i tko jede, poradi Gospodina jede: zahvaljuje Bogu. I tko ne jede, poradi Gospodina ne jede i - zahvaljuje Bogu. (7) Jer nitko od nas sebi ne živi, nitko sebi ne umire. (8) Doista, ako živimo, Gospodinu živimo, i ako umiremo, Gospodinu umiremo. Živimo li dakle ili umiremo - Gospodinovi smo. (9) Ta Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima. (10) A ti, što sudiš brata svoga? Ili ti, što prezireš brata svoga? Ta svi ćemo stati pred sudište Božje. (11) Jer pisano je: Života mi moga, govori Gospodin, prignut će se preda mnom svako koljeno i svaki će jezik priznati Boga. (12) Svaki će dakle od nas za sebe Bogu dati račun.

Nikoga ne uznemirujte

(13) Dakle, ne sudimo više jedan drugoga, nego radije sudite o tome da ne valja postavljati bratu stupice ili spoticala. (14) Znam i uvjeren sam u Gospodinu: ništa samo od sebe nije nečisto. Samo je onomu nečisto tko to smatra nečistim. (15) Doista, ako je poradi hrane tvoj brat ražalošćen, već nisi na putu ljubavi. Ne upropašćuj tom svojom hranom onoga za koga je Krist umro! (16) Nemojte da se pogrđuje vaše dobro! (17) Ta kraljevstvo Božje nije jelo ili piće, nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetome. (18) Da, tko tako Kristu služi, mio je Bogu i cijene ga ljudi. (19) Nastojmo stoga promicati mir i uzajamno izgrađivanje! (20) Ne razaraj djela Božjega poradi hrane! Sve je, istina, čisto, ali je zlo za onoga tko na sablazan jede. (21) Dobro je ne jesti mesa i ne piti vina i ne uzimati ništa o što se tvoj brat spotiče. (22) Ti imaš uvjerenje. Za sebe ga imaj pred Bogom. Blago onomu tko samoga sebe ne osuđuje u onom na što se odlučuje! (23) Jede li tko dvoumeći, osudio se jer ne radi iz uvjerenja. A sve što nije iz uvjerenja, grijeh je.

Treba ugađati drugima, ne sebi

#15Mi jaki treba da nosimo slabosti slabih, a ne da sebi ugađamo. (2) Svaki od nas neka ugađa bližnjemu na dobro, na izgrađivanje. (3) Ta ni Krist nije sebi ugađao, nego kao što je pisano: Poruge onih koji se rugaju tebi padoše na me. (4) Uistinu, što je nekoć napisano, nama je za pouku napisano da po postojanosti i utjesi Pisama imamo nadu. (5) A Bog postojanosti i utjehe dao vam da međusobno budete složni po Kristu Isusu (6) te jednodušno, iz jednoga grla, slavite Boga i Oca Gospodina našega Isusa Krista.

Poziv na jedinstvo

(7) Prigrljujte jedni druge kao što je Krist prigrlio vas na slavu Božju. (8) Krist je, velim, postao poslužitelj obrezanika za istinu Božju da ispuni obećanja dana ocima, (9) a pogani da za milosrđe proslave Boga, kao što je pisano: Zato ću te slaviti među pucima i psalam pjevati tvome imenu. (10) I još veli: Kličite, puci, s njegovim narodom. (11) I još: Hvalite, svi puci, Gospodina, slavili ga svi narodi! (12) Izaija opet veli: Pojavit će se Jišajev izdanak, dignut da vlada narodima, u njemu je nada narodima. (13) A Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga.