O AUTORU

Antonio A. Borelli član je Marijanske Akademije u Aparecidu (Brazil) i profesor moralne filozofije. Redovito piše u mjesečniku Catolicismo (Katoličanstvo), glasilu Brazilskog udruženja za obranu tradicije, obitelji i imovine. Njegova najnovija knjiga "Krunica, veliko rješenje za probleme našeg vremena« donosi kratki povijesni pregled ovog oblika molitve kao i sva nužna pojašnjenja za bolje razumijevanje molitava koje čine krunicu.

> 

1.  U svojoj knjizi A Vidente de Fatima dialoga e responde pelas Aparicoes kanonik Sebastiao Martins dos Reis navodi sljedeće dokumente:

a)  Uzastopna ispitivanja djece vidioca koja je u vrijeme ukazanja vodio Visconte di Montelo (pseudonim kanonika dr. Maneala Nunes Formigaoa iz patrijarhalne crkve u Lisabonu);

b)  Zapisi nizozemskog morfontanskog redovnika H.L. Iongena koji je 3. i 4. veljače 1946. razgovarao sa sestrom Lucijom te je izvješća o tim susretima objavio iste godine u svibanjskom, lipanjskom i listopadnom broju dvomjesečnika Mediatrice et Reine;

c)  Prikaz povijesnih mjesta Fatime koji je dala sama vidjelica 20. svibnja 1946. godine;

d)  Upiti dr. J. J. Goulvena sa pisanim odgovorima sestre Lucije od 30. lipnja 1946. godine (zahvaljujući kanoniku Sebastiao Martins dos Reisu zna se da je sestra Lucija rukopis poslala Leirijskom biskupu koji ga je dao umnožiti u tri primjerka (na stroju za pisanje), vidjelica ih je potpisala i jedan je primjerak predat dr. Goulvenu, drugi je ostao kod vidjelice, a treći je pohranjen kod Lierijskog biskupa zajedno sa originalnim primjerkom. Autor ne objašnjava je li dokumenat prijepis originalnog rukopisa ili kopije.);

e)  Pitanja don Jose Pedro de Silvae, kasnijeg biskupa Viseaua, na koja je vidjelica odgovorila u kolovozu 1947. godine.

Osim ovih iskaza i navedenih razgovora sa patrom De Marchijem i Walshom,  sestra Lucija razgovarala je pet uzastopnih dana s piscem Anterom de Figueiredom (od 16. do 20. rujna 1935. godine). Vidjelica ove razgovore spominje u svojim "Sjećanjima" ("Memorias") (IV, str. 368-376).]