|
ˇRTVOVANJE MALIH PASTIRA
Anđeo i Gospa
tra˛ili su od vidjeoca da se ˛rtvuju “kao naknadu za grijehe i uvrede nanesene
Bogu i za obraćenje grješnika.”
Na ovaj poziv mališani
su odgovorili herojskom velikodušnošću. Ne bi pojeli u˛inu koja im je bila
jedini obrok preko dana. Razdijelili bi je ovcama i siromasima. Nisu dirali ni
gro˛đa, ni primamljivih smokava. “Običavali smo povremeno
prinijeti Bogu ˛rtvu tako da provedemo
devet dana ili cijeli mjesec bez pića. Jednom smo se na taj način
˛rtvovali usred kolovoza, pod ˛egom koja je gušila.” Oko pasa nosili su uzicu
od konopa i šibali noge koprivama. Provodili su sate i sate prostrti licem na
zemlji, ponavljajući molitvu koju im je dao Anđeo.
Još te˛e bile su ˛rtve
koje im je Bog poslao, baš kao što Anđeo bijaše najavio: “Pokorno primite trpljenja koja će vam
Gospodin poslati!” A Gospa ih je upozorila: “Mnogo ćete trpjeti.”
Ova trpljena bile su
poruge, šale, kazne, tamnovanje, proganjanje i, kasnije, dugotrajno bolovanje
Jacinte i Franje.
Franjo se razboli u
listopadu 1918. godine. Nakon kratkog poboljšanja, bolest se ponovno vrati na
Badnjak i on se više ne oporavi sve do smrti, 4. travnja 1919. godine.
|